PRELIMINARY STATEMENT TETUM

Similar documents
UNIAUN EUROPEIA Misaun Peritu Eleitoral ba Timor-Leste RELATÓRIU FINAL Kontratu Espesifiku EC No. 2018/ Abril/Maiu 2018

ViolasaunAmbientalDec2018pptx

LHOxfamOJE3May2019te

República Democrática de Timor-Leste

Relatóriu Final_EA_LH2018 1

ETAN for UNTL

Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone:

Lansamentu ba Timor-Leste nia Dokumentu Politika kona ba Fronteiras Maritimas.TETUN_FINAL

DebateRai2Julhu2012

CBA FAQs_TETUM

InflRD7te.pdf

Microsoft Word - PN 08 - National Security Policy-Making and Gender _Tetum_.d

Microsoft Word - EWER Alert - Naktuka - Tetun - Jul 10.doc

Relatoriu Observasaun Eleisaun Prezidente 20 Marsu 2017 Final

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: no

Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby)

Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial G

v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun

4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 1/1

Lei te

Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideran

Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e sup

La'o Hamutuk aprezentasaun ba ADN 18-Jul-2013 Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu A

LIA ULUK

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projet

FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé t

Microsoft Word - judecsetesarailos_t

TransVieira

Microsoft Word - MAHEIN_33_OK.doc

TLDPMEconomia24Jul2014te

Microsoft Word - SP Rede ba Rai Version for Members - reduced.docx

ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120

Microsoft Word - ARKTL Constitution_Tetun.doc

REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insi

Lei Tributaria fo vantajem barak liu ba kompania no emprezariu: Bainhira los mak fos bele baratu

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE Lei No. 9/ Jullu Lei Suku 1 Suku sira iha funsaun determinante iha prezervasaun husi ita nia identidade kul

Microsoft Word - Trimester Nasional - TETUM _ Final_ 14 Aug 2013

Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan : AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS

Jornál Repúblika ANEKSU (Lei No.2/2016, data 3 fulan Fevereiro) Republikasaun Lei n.º 3/2004, data 14 fulan abril Lei kona-ba Partidu Polítiku sira Pa

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016_

PROSESU PAGAMENTU BA IDOZUS NO NIA POTENSIALIDADE BA KONFLITU Relatóriu Polítik

Microsoft Word - RevSit Marsu 2014_Final_Tetun.doc

Microsoft Word - JSMPSubmisaunindultubaMoJOct_t

BriefingBankadaDez2018te

Microsoft Word - DISKURSU PPN 13 JUNHO 2018.docx

Graphic2

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME

Edisaun I/2016 BOLETIN PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA (PDHJ) PROMOVE NO PROTEJE DIREITOS HUMANOS NO PROMOVE GOVERNASAUN DI AK

7 Teste adaptasaun koto nani iha Timor-Leste Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobia

Microsoft Word - Module III. LIDERANSA.docx

Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Ail

World Bank Document

AtReS - Revista Situasaun - Marsu Tetun Final

Justisa ba Timor-Leste Nafatin Obrigasaun Internasional

Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside

Microsoft Word - wjureport125_t

11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacost

Remembering the past Final Tetum

Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-di

Konta Jeral Estadu 2011

Final Relatoriu Peskiza LH iha Suai

LHSubPNOJE2018te

DISCURSO DE

Submisaun Luta Hamutuk ba OGE 2011 ba Komisaun C

República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nas

««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no G

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA

REVIZAUN ESTRATÉJIKU TIMOR-LESTE PROGRESU NO SUSESU ATU ALKANSA OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU SUSTENTÁVEL 2 Tau matan ba ita-nia futuru Centre of Studies f

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holl

Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy

Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP)

Rezumu Politika_Cover_Tetun_Belun

Alkatiri4Feb2013en

Microsoft Word - BOLETIN EDISAUN I 2015.docx

A9RA803.tmp

OJE 2014 no ligasaun ba Ekonomia TL

Secretariado Devisão Relações Publicas, Audiovisual e Documentação Agenda N 0 160/II Reuniaun Plenária Extraordinaria Kinta-feira, 15 de Janeiro de 20

Traditional justice workshop report _tetun_

QUARTERLY REPORT

Microsoft Word - MNL_KSP_editfinal.docx

GOVERNU KONSTITUSIONÁL VII NIAN PROGRAMA GOVERNU KONSTITUSIONÁL VII NIAN 1 Ohin loron Timor oan sira bele sente otimista kona- ba futuru. Ita nia unid

República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Tim

REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupa

Microsoft Word - jujunepozisaunjsmp_t

INSTITÚTO DO PETRÓLEO E GEOLÓGIA INSTITUTO PÚBLIKU (IPG-IP) ANÁLISE PERIGOSIDADE TSUNAMI IHA TIMOR LESTE UTILIZAUN DADOS DETERMINISTIK FELIX JANUARIO

Microsoft Word - SK_TDB_ DEZEMBRU_2014 I _2_.doc

Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1

LH konaba PAN Fome Zero

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu

Land_Law_tetum_Version_3_change[1]

IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Es

Deklarasaun Politika CNRT

Lina Orientasaun PM ba Orsamentu

Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstra

Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa

13 Testu adaptivu aihoris Trigu no Barley iha Timor-Leste periodu Abstratu Apolinario Ximenes 16 Luis Pereira, 17 Brian Monaghan 2,,Robert W

ALOLA ANNUAL REPORT 2018 TETUM Final FOR pRINTING eDITING VERS.cdr

16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia

Microsoft Word - TL Econ & Social Brief Final-tetum-jg.doc

Backup_of_ALOLA ANNUAL REPORT 2015 DRAFT Kinta tetum

Transcription:

Misaun Observasaun Eleitoral husi Uniaun Europeia TIMOR-LESTE, Eleisaun Prezidensial no Lejislativa, 2017 DEKLARASAUN PRELIMINARIU DAHULUK 22 Marsu 2017 Timor-Leste organiza eleisaun prezidensial ne ebé la o ho diak no hakmatek Sumáriu Autoridade eleitoral Timor nian hatudu sira nia abilidade hodi organiza eleisaun ba dahuluk la ho asistensia internasional. Husi rejistu ba votante no kandidatu sira to o ba votasaun, kontajen no tabulasaun rezultadu, autoridade ne e halo tuir prosedimentu hotu ho maneira ne ebé transparenti no garante ne ebé sufisienti. Votante sira ezerse sira nia direitu hodi vota ho segredu, livre husi naran interferênsia ruma no hala o iha ambienti hakmatek. Votasaun barak liu hala o ho transparênsia no hala o tuir prosedimentu, maske nune e, kontrolu ba tinta ne ebé labele hamoos iha votante sira nia liman fuan mak sai hanesan salva guarda úniku ida hodi kontra duplu vitasaun la hala o ho sistematiku. Iha balansu jeneru ne ebé diak iha kompozisaun membru estasaun votasaun. Iha mos prezensa ajenti husi kandidatu sira iha estasaun votasaun hotu, no obzervador UE nian nota katak prezensa ajentu FRETILIN nian mak barak liu. Prosesu kontajen hala o ho diak no kredivel, maske nune e, ladun halo tuir rekijitu atu fahe kopia protokolu rezultadu ba ajenti kandidatu hotu no atu taka rezultadu eleisaun iha sentru votasaun hotu. Kuadru legal fornese baze adekuada ba implementasaun eleisaun demokrátiku, inklui oportunidade sufisienti ba eleitor no kandidatu sira atu hatama keixa no petisaun ruma, maibe introdusaun alterasaun ba lei eleitoral ne ebé tarde hamosu situasaun laiha serteza no hamenus konfiansa. Redusaun iha kompetensia Komisaun Nasional ba Eleisaun (CNE), no limitasaun juíze sira atu bele roma petisaun kontra rezultadu, la kontribui ba aumentu supervizaun no transparênsia iha prosesu eleitoral. Orgaun Jestaun Eleitoral rua (CNE, no Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleitoral, STAE) hatudu kompetensia iha sira nia kapasidade jestaun no fornese eleisaun ida ne ebé administra ho diak no inkluzivu. Laiha restrisaun ruma ba direitu atu vota, no iha aseitasaun jeral ba inkluzaun no konfiabilidade ba rejistu eleitor sira. MOE UE nian nota katak sesaun formasaun ba ofisial eleitorsl sira hala o ho kualidade ne ebé la hanesan iha nasaun laran, no partisipasaun iha kolokiu edukasaun votante ladun barak no la sufisienti, maske informasaun ne ebé fornese jeralmente ezatu no util. Prosesu kampaña maioria hakmatek no kandidatu sira bele uza sira nia liberdade atu halibur hamutuk, fo sira nia espresaun no bele halo muvimentu ho livre. Partidu polítiku iha munisipiu balun asina paktu (akordu) ida hodi promove eleisaun ne ebé la o ho hakmatek. Limité gastu ba kampaña ne ebé laiha hamosu disparidade boot iha gastu entre kandidatu FRETILIN no konkorenti sira seluk. Kontrariu ho Konstituisaun no kuadru regulatóriu, iha obzervasaun katak funsionáriu estadu sira halo kampaña ba FRETILIN, no Prezidenti Repúblika hetan krítiku husi partidu polítiku balun tamba hari i partidu ida durante ninia mandatu.

Pájina 2 husi 10 Iha respeitu ba liberdade espresaun durante kampaña eleitoral, inklui iha mídia. Reforma eleitoral dadaun ne e separa tiha CNE husi ninia kompetensia supervizaun mídia, no delega fali ba Governu, ne ebé kontradiz ho prinsipiu internasional katak orgaun supervizaun mídia tenki independenti husi interferênsia polítiku. Televizaun estadu nian oferese kobertura ne ebé balansu ba kampaña eleitoral, maibe MOE UE nian nota katak televizaun ne e la fornese notísia eleisaun ruma durante loron eleisaun. Liu tan, radio estadu nian fo tempu aprezentasaun ne ebé la hanesan ba kandidatu sira. Mídia privadu ne ebé MOE UE monitoriza jeralmente aprezenta balansu iha sira nia kobertura, ho esepsaun hirak hanesan Diário Nacional no, liu-liu, Radio Maubere, ne ebé oferese tempu aprezentasaun ne ebé laiha balansu, favorese liu kandidatu Lú-Olo. Deklarasaun ida ne e halo molok komplesaun prosesu eleisaun, inklui tabulasaun rezultadu no jestaun ba keixa no petisaun ruma. Misaun nia avalliasaun final sei refleta observasaun ba faze prosesu ne ebé seidauk kompleta, inklui rekomendasaun ba posibilidade atu hadi a prosesu ba eleisaun hirak iha futuru, ne ebé sei oferese ba konsiderasaun ba autoridade Timor nian no grupu interesadu hirak seluk. Informasaun fundu Identifikasaun preliminar Iha loron 20 Marsu, povu Timor ba estasaun votasaun hodi bele hili Prezidenti Repúblika ida ba dala haat iha konstituenti nasional ida no iha lista ne ebé uninominal ba periódu tinan lima nia laran. Kandidatu prezidensial na in rua deit husi kandidatu na in walu mak konkore hanesan reprezentante partidu polítiku, antigu Prezidenti Parlamentu Francisco Guterres ( Lú-Olo ) husi partidu FRETILIN (Frenti Revolusionária Timor-Leste Independenti) no Ministru Edukasaun António da Conceição husi Partidu Demokrátiku (PD). Maske nune e, maske kandidatu balun husi kandidatu na in nee seluk iha ligasaun ba partidu polítiku, sira konkore hanesan kandidatu independenti. Kandidatu sira ne e mak António Maher Lopes, Amorim Vieira, José António de Jesus das Neves, José Luis Guterres, Maria Ângela Freitas da Silva (kandidatu feto mesak ida), no Luís Alves Tilman. Kandidatu husi FRETILIN hetan apoiu husi Xanana Gusmão, lider husi Kongresu Nasional ba Rekonstrusaun Timor (CNRT). Partidu rua ne e hanesan unidade governu ida hafoin reestruturasaun governu iha tinan 2015. Prezidenti Taur Matan Ruak la kandidata fali nia aan maibe sei lidera Partidu Libertasaun Popular (PLP), ne ebé sei compete iha eleisaun parlamentar ne ebé sei hala o iha tinan ida ne e nia klaran. Kuadru Legal Timor-Leste hanesan membru husi Nasoens Unidas no ratifika ona tratadu internasional ne ebé relevante tebes relasiona ho direitu umanu no liberdade fundamental. Konstituisaun garante liberade no direitu hirak ne e no kuadru legal nasional ne ebé governa eleisaun prezidensial fornese baze adekuada hodi bele hala o eleisaun demokrátiku. Iha ona alterasaun barak ba lei eleitoral, inklui alterasaun durante periódu eleitoral atual. introdusaun alterasaun ba lei eleitoral ne ebé tarde hamosu situasaun laiha serteza no hamenus konfiansa ba kuadru legal. Evita mudansa ba kuadru legal eleitoral iha periódu imidiata molok loron eleisaun sei konstitui prátika lejislativa ne ebé diak no sai hanesan salva guarda importante ida tamba bele tulun atu garante estabilidade no prediktabilidade legal.

Pájina 3 husi 10 Sempre ho inisiativa Governu nian, Parlamentu Nasional halo debate kona-ba no puxa aprovasaun ba alterasaun oi-oin iha lei eleitoral. Iha loron 22 Fevereiru, hafoin anúnsiu definitiva ba kandidatu prezidensial, aprova no aplika alterasaun dalima ba Lei No. 7/2006 ba Eleisaun Prezidenti Repúblika. Maske mudansa ne e barak liu relasiona ho atualizasaun ba lei hodi reflete introdusaun votasaun iha nasaun seluk/rai liur, reforma fundamental ida mak sai baze ba kompetensia Governu nian atu regula Lei No. 7/2006. Oras ne e Governu regula ona, inter alia, aprezentasaun kandidatu, kampaña eleisaun, funsionamentu sentru votasaun, prosedimentu ba kontajen no tabulasaun rezultadu, no kobertura mídia ba eleisaun. Alterasaun ida ne e kria inkoerênsia ho artigu 8 husi Lei No. 5/2006 ba Orgaun Administrasaun Eleitoral (tuir alterasaun ne ebé halo tiha ona iha fulan Jullu 2016), ne ebé estabelese Komisaun Nasional ba Eleisaun (CNE) ninia kompetensia atu aprova regulamentu kona-ba prosesu iha leten. Alterasaun ne e kontraditoriu no hamosu fali kompetensia ba CNE ne ebé tuir lolos nia labele ezerse iha eleisaun prezidensial. Nune e mos, alterasasaun iha 2016 ba Lei No. 5/2006 viola ona siguransa pozisaun ne ebé afeta demisaun komisáriu CNE no redusaun ba kompozisaun CNE nian husi na in 15 ba na in hitu. Alterasaun ne e mos hapara tiha nomeiasaun reprezentante sosiedade sivil ba CNE, no fo kompetensia ba Parlamentu Nasional atu hili Prezidenti CNE. Desizaun polítiku nivel altu hodi halo alterasaun hirak ne e hamosu ona CNE ida ne ebé politizada ho mandatu supervizaun menus, ne ebé durante ne e seidauk obzerva hanesan aspetu ne ebé prejudika implementasaun eleitoral. Nune e mos, redusaun ba kompetensia no imfluensia husi orgaun jestaun eleisaun la kontribui ba hametin supervizaun independensia no transparênsia iha prosesu eleitoral. Administrasaun Eleitoral Eleisaun prezidensial 2017 nian hanesan eleisaun dahuluk ne ebé Orgaun Jestaun Eleitoral Timor nian (EMB) mak hala o mesak/ EMB Komisaun Nasional ba Eleisaun (CNE) no Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleitoral (STAE) ne ebé iha mandatu supervizaun jeral no implementa kompetensia ne e respetivamente, transmiti konfiansa iha sira nia kapasidade jestaun no oferese eleisaun ida ne ebé administra ho diak no ikluzivu. Preparasaun ba Eleisaun Jeralmente EMB halo preparasaun ba eleisaun tuir tempu ne ebé termina tiha ona. STAE bele estabelese estasaun votasaun hamutuk 969, maske aprosimadamente un kintu (1/5) husi estasaun hirak ne e klasifika hanesan estasaun ne ebé susar atu asesu. Iha dezenvolvimentu pozitivu ida, provizaun legal ba votasaun iha rai liur/nasaun seluk hanesan prosesu ne ebé implementa ba dahuluk ba sidadaun Timor oan sira ne ebé hela iha rai seluk, nune e estabelese ona sentru votasaun tolu iha Australia (Darwin no Sydney) no Portugal (Lisboa). Alein de imprimi lista votante, STAE iha ninia koperasaun ho impresaun nasional, produz ona suratahan vota hamutuk 800,000 ho efikaz. To o loron 14 Marsu, haruka ona material sensitivu ba eleisaun nian ba Sydney, Darwin, Lisboa, enklave Oecusse, no armazen hirak iha munisipiu, suratahan vota hirak ne e fahe tuir Suku no sentru votasaun hodi bele distribui liu tan. Suratahan vota no material eleitoral ne ebé haruka tuir tempu ba nasaun laran tomak, hanesan teste importante ida, ne ebé STAE kompleta ona profesionalmente.

Pájina 4 husi 10 Tuir prátika diak internasional nian, lei eleitoral permite votasaun movel ba votante sira ne ebé rejista ona, iha ospital no prizaun iha loron eleisaun. Aloka ona estasaun votasaun movel walu (ospital neen no prizaun rua) ba instituisaun hirak ne e, ne ebé identifika votante sira no sei informa sira nia lista votante ba STAE iha loron 20 nia laran molok loron eleisaun. Polisia no funsionáriu públiku ne ebé hala o knaar iha loron eleisaun bele vota iha sira nia fatin hala o knaar wainhira sira rejista ona. Rejistu Eleitor Laiha restrisaun deskriminatóriu ka injustifikadu ba direitu atu vota. Figura final ba rejistu eleitor nian hamutuk ema na in 744,613, inklui eleitor elijibel na in 1,762 ne ebé kompleta ona idade maioria, tinan 17, wainhira tama ba loron eleisaun. Feto sira kompostu pursentu 48.3 husi total númiru votante ne ebé rejistu ona. Rejistu votante iha estranjeiru ka rai liur hamutuk sidadaun na in 889 iha Australia no na in 510 iha Portugal. Reprezentante EMB nivel munisipiu hato o sira nia preokupasaun kona-ba falta informasaun husi autoridade nivel Suku relasiona ho votante ne ebé mate tiha ona. Maske nune e, iha nivel konfiansa diak ba inklusividade no konfiabilidade ba baze dadus votante nian husi STAE, ne ebé kontinua sai inventáriu kompreénsivu tebes ba populasaun adultu iha nasaun laran. Rejistu Kandidatu Kriteria ba elijibilidade kandidatu ba eleisaun prezidensial la o tuir obrigasaun internasional ba eleisaun demokrátiku no la inklui restrisaun deskriminatóriu ka esesivu ruma. Tribunal Rekursu iha funsaun ba selesaun kandidatu prezidensial hodi haree sira nia rekijitu elijibilidade. Kandidatu tenki kaer sidadaun orijinal, pelumenus ho idade tinan 35, no propoin mínimu votante na in 5,000. Tempu ikus liu ba submisaun kandidatura ba Tribunal Rekursu mak loron 5 Fevereiru 2017. Rejistu kandidatu kompleta iha loron 18 Fevereiru, no Tribunal la rejeita aplikasaun ruma. Formasaun ba Pesoal Votasaun STAE fo ona formasaun ba pesoal estasaun votasaun hamutuk na in 9,440, ho iventu kordenasaun ne ebé hala o iha nivel Suku, dalabarak ho partisipasaun husi reprezentante polisia nasional (PNTL), administrador munisipiu, sefi Suku no organizasaun sosiedade sivil hanesan Belun, Organizasaun La os Governu (OLG) nasional ne ebé monitoriza insidenti violentu durante periódu molok eleisaun. MOE UE nota mos atrazu iha transferênsia pagamentu ba edifisiu munisipiu STAE nian. Situasaun ne e nesesita reorganizasaun oráriu ba formasaun pesoal votasaun sira, ne ebé hala o husi loron 9-14 Marsu, no difikuldade balun ba pesoal sira ne ebé iha kompromisu nafatin. Sesaun formasaun hala o ho kualidade ne ebé ladun hanesan iha nasaun laran tomak, iha tempu balun, formasaun formal liu tiha no ladun iha material instrutivu. Adisionalmente, STAE fo mos formasaun ba ofisial Teknolojia Informasaun (IT) no diretor munisipiu sira, ho diretor munisipiu sai hanesan prezidenti ba sentru tabulasaun munisipiu nian, no mos delegadu CNE nian ne ebé superviziona prosesu tabulasaun munisipiu, no diplomata Timor-oan ne ebé responsavel ba kontajen votasaun ne ebé mai husi rai liur.

Pájina 5 husi 10 Ajenti Kandidatu nian STAE akredita ona mazumenus ajenti kandidatu hamutuk na in 4,200 ne ebé akompaña prosesu votasaun no kontajen iha estasaun votasaun iha nasaun laran tomak. Ho ajenti liu na in 1,700, Francisco Guterres (Lú-Olo) hanesan kandidatu mesak ida ne ebé iha númiru ajenti sufisienti hodi bele kobre estasaun votasaun hotu. Lú-Olo mos hanesan kandidatu mesak ida ne ebé rejista ajenti sira hodi bele akompaña votasaun iha estranjeiru. Kandidatu balun aproveita posibilidade kolokasaun ajenti akreditadu ba sentru tabulasaun munisipiu nian. Edukasaun Sívika no Informasaun ba Votante Iha periódu molok eleisaun, CNE involve tebes iha implementasaun sesaun edukasaun sívika iha nasaun laran tomak ho konsentrasaun ba kuadru legal no kalendáriu ba eleisaun. CNE halo esforsu hodi komunika ho grupu interesadu polítiku no públiku jeral liu husi konferensia imprensa ne ebé hala o iha ninia sentru mídia iha Dili. Alein de aprezentasaun edukasaun sívika no informasaun husi CNE no STAE iha mídia nasional no radio komunidade, funsionáriu STAE sira mos promove sesaun edukasaun ba votante sira iha nivel Suku, ne ebé maske la uniforme iha ninia kontiúdu maibe kobre prosedimentu relevante. Jeralmente, formador sira hatudu lala ok professional, no informasaun ne ebé sira fahe loos no util. Maske nune e, obzervador UE sira relata katak partisipasaun iha sesaun hirak ne e sei menus, no sidadaun keixa falta informasaun iha area remota. Ambienti Kampaña Kampaña eleisaun durante semana rua hala o husi loron 3 to o 17 Marsu, tuir kedas ho periódu silensia durante loron rua. Programa kampaña hala o ho hakmatek no didiak. Husu ba kandidatu sira atu hala o kampaña ho kalma no CNE ameasa kedas termu prizaun potensial ba ofensa eleitoral hafoin mosu tiha konflitu iha Dili iha loron 3 Marsu entre apoiante juventude FRETILIN no PD ne ebé hakanek ema balun no sunu uma balun. Laiha tan insidenti sériu ruma. Partidu polítiku iha munisipiu balun asina ona paktu ida ho intensaun atu promove eleisaun hakmatek, no iha hanoin atu halo atividade ne e iha munisipiu hotu molok votasaun parlamentar iha tinan ida ne e nia klaran. Kandidatu sira bele halo kampaña ho livre, no la hasoru problema ruma iha sira nia Liberdade atu halibur hamutuk, hato o espresaun no halo muvimentu ruma. So kandidatu na in rua deit Lú Olo husi FRETILIN no António da Conceição husi Partidu Demokrátiku mak hala o kampaña boot, no konkorente sira seluk konsentra liu ba kampaña tama sai uma no sorumutuk iha nivel Suku. Maske iha planu atu hala o programa kampaña tuir kalendáriu ne ebé CNE kordena, kandidatu balun la konsege halo tuir tempu no kansela iventu barak, dalabarak tamba organizasaun ladiak no/ka limitasaun rekursu. Programa kampaña balun ladun iha substansia, no kandidatu balun halo proposta polítika no promesa ne ebé liu fali funsaun prezidensial. Karateristika ida ne ebé nota liu husi kampaña mak influensia Sefo Suku nian, ne ebé fasilita sorumutuk partidu polítiku nian ne ebé la tama iha kalendáriu CNE nian. Sorumutuk hirak ne e hetan partisipasaun diak. Desde eleisaun parlamentar iha tinan 2012, no tuir komentáriu ne ebé hakerek iha relatóriu final MOE UE nian ba Timor-Leste iha tinan 2012, alterasaun iha tinan 2016 ba Lei No.

Pájina 6 husi 10 3/2004 kona-ba Partidu Polítiku kria ona prinsipiu finansiamentu husi estadu ba kampaña eleisaun ho baze pagamentu dala ida deit tuir númiru votu ne ebé simu. Lejislasaun ne ebé iha la limita finansiamentu no asistensia ne ebé kandidatu sira bele hetan hanesan doasaun ka gastu ba programa kampaña. Nota mos deskrepansia finansiamentu eleisaun ne ebé disponivel ba kandidatu FRETILIN nian kompara ho konkorenti sira seluk. Wainhira presiza, bele husu justifikasaun ba limité razoavel ba gastu kampaña nian hodi bele garante konsiderasaun diak ba liberdade selesaun votante nian ka la interompe prosesu demokrátiku liu husi gastu disproporsionadu husi kandidatu ka partidu ida. Kontrariu ho Konstituisaun no kuadru regulatóriu, iha observasaun katak funsionáriu nivel altu governu no administrasaun estadu nian halo kampaña ba kandidatu FRETILIN nian. CNE hanesan orgaun supervizaun ne ebé iha knaar atu aplika provizaun konstitusional no provizaun legal, la foti asaun ruma kona-ba situasaun ida ne e ba prosesu eleitoral. Iha Oecusse, uza ona kamineti ZEESM (zona ekonomia espesial) nian hodi transporta votante sira ba tuir no fila husi iventu kampaña FRETILIN nian, asaun ida ne ebé konstitui abuzu ba rekursu estadu nian. Video promosaun ZEESM nian aprezenta durante iventu kampaña FRETILIN nian, asaun kontra bandu kona-ba utilizasaun naran no simbúlu instituisaun estadu nian durante periódu kampaña. Kriasaun partidu foun, PLP, ne ebé prezidenti oras ne e nian, Taur Matan Ruak mak atu lidera, afeta mos kampaña no konsentra atensaun ba eleisaun lejislativa tuir mai. PLP, ne ebé sei konkore iha eleisaun ba dahuluk iha tinan ida ne e, apoia kandidatu prezidensial PD, Sr. Conceição. Prezidenti hetan kritiku husi partidu polítiku balun tamba kria partidu ida wainhira sei hala o hela mandatu hanesan prezidenti. Mídia Mídia kobre kampaña eleitoral iha ambienti Liberdade imprensa, direitu ne ebé proteje ona iha Artigu 40 no 41 husi Konstituisaun Timor nian. Kondisaun finanseira ne ebé limitadu no kapasidade tékniku ne ebé la sufisientu afeta mídia privadu no komunitária barak ninia kapasidade atu fornese kobertura eleitoral estensivu. Nune e mos, iha loron eleisaun, televizaun estadu nian la fo sai kontiudu eleitoral to wainhira ofisialmente taka votasaun, signifika fornesimentu asistensia públiku ne ebé la sufisienti ba sidadaun Timor oan sira. Dekretu Governu nian No. 10/2017, promulga tiha ona iha fulan Fevereiru 2017, ne ebé reprezenta regresaun signifikante ba funsaun supervizória husi kobertura mídia ba eleisaun. Regulamentu preve STAE, iha Ministeriu Administrasaun Estatal nia okos, ho poder atu foti desizaun diskrisionária kona-ba mídia ida ne ebé mak akreditadu. CNE lakon tiha kompetensia ida ne e wainhira governu hetan autoridade potensial hodi bele interfere selesaun no bele hasai mos mídia ne ebé bele hala o kobertura ba eleisaun. Provizaun ida ne e la la o tuir prinsipiu internasional ne ebé preve orgaun supervizaun mídia hanesan orgaun independenti, imparsial no hetan protesaun husi interferênsia ruma. Mídia estadu nian, Rádio e Televisão de Timor-Leste (RTTL) oferese plataforma informasaun ne ebé util kona-ba kandidatu sira, ba votante sira, liu husi fo sai programa hirak relasiona ho eleisaun durante tempu kampaña. Mídia rua ne e aprezenta ona balansu kobertura ba kampaña eleitoral, ne ebé fahe tempu aprezentasaun ne ebé hanesan ba kandidatu na in walu ho maneira ne ebé neutru. Adisionalmente, kandidatu hotu hetan tempu aprezentasaun gratuitaa, ho produsaun husi RTTL bazeia ba informasaun no dokumentu ne ebé kandidatu sira rasik mak fornese. Maske esforsu atu involve mídia estadu

Pájina 7 husi 10 nian iha produsaun informasaun hirak relasiona ho kampaña ba kandidatu hotu bele konsidera razoavel tuir kondisaun finanseira ne ebé iha, Radio Timor-Leste la halo tuir rekijitu legal tamba fahe tempu aprezentasaun ne ebé la hanesan ba kandidatu hotu. Kobertura husi Radio Maubere hanesan radio privadu ba prosesu eleitoral oferese kobertura ne ebé la balansu tamba favorese liu kandidatu prezidensial FRETILIN nian, Lú-Olo, ne ebé fornese ninia tempu aprezentasaun tomak ba kampaña ida ne e, inkui notísia no analize. Radio ne e oferese informasaun limitadu ba votante sira kona-ba prosesu eleitoral tamba ladun iha liña separasaun kona-ba kampaña partidu nian no asistensia notísia. Wainhira hala o ida ne e, Radio Maubere kontra ona prinsipiu oportunidade no tratamentu hanesan ba kandidatura hotu, ne ebé estabelese tiha ona bazeia ba Dekretu Governu No. 5/2017, artigu. 6.1b, no mos prinsipiu imparsialidade, ne ebé kobre iha Dekretu Governu No. 10/2017, artigu. 7.g. Kanal ne e mos fo sai diskursu (ne ebé grava antes tiha ona) husi prezidenti Oecusse nian regularmente, nune e kontra tiha ona regra kampaña nian ne ebé deklara katak labele uza funsionáriu públiku hanesan instrumentu ba propaganda eleitoral (Dekretu Governu No. 5/2017, artigu. 6.1i). Radio Maubere mos la respeita periódu silensiu, no kontinua aprezenta anúnsiu eleitoral ba Lú-Olo. Maske Televizaun Edukasaun privadu hahuu transmisaun informasaun hirak relasiona ho eleisaun iha parte ikus husi periódu kampaña, radio ne e halo esforsu pozitivu hodi fo sai intervista ho kandidatu prezidensial iha ninia parseria ho organizasaun la os governu La o Hamutuk. Esforsu ida ne e reprezenta plataforma util ba informasaun kona-ba kandidatu sira nia programa. Programasaun Televizaun Edukasaun fo aprezentasaun neutru, no ninia kobertura kampaña mos jeralmente iha balansu diak. Radio Klibur devota distribuisaun tempu aprezentasaun ne ebé limitadu ba eleisaun prezidensial. Ninia programa notísia oituan deit mak oferese kobertura kampaña, no refere deit ba kandidatu na in neen. Ninia kobertura aprezenta ho maneira ne ebé ladun balansu, ho kandidatu José Luis Guterres hetan liu un tersu husi alokasaun tempu kompara ho kandidatu sira seluk (44%), tuir kedas Ângela Freitas (19%), no Lú-Olo (18%). Maske nune e, aprezentasaun kobertura hala o ho neutru. MOE UE nian monitoriza katak jornal hotu (Diário Nacional, Suara Timor Lorosae no Timor Post) jeralmente aprezenta kandidatu walu ne e ho maneira neutru. Maske nune e, Diário Nacional la imparsial tamba nia favorese liu Lú-Olo, hodi aloka liu un tersu husi ninia espasu ba kandidatu ne e (37%), tuir kedas António Conceição (21%) no José Luís Guterres (9%). Jornal Suara Timor Lorosae no Timor Post oferese balansu espasu ne ebé diak ba kandidatu hotu. Mídia hotu kuaze ladun aprezenta kontiúdu edukasaun ba votante ka edukasaun sívika ruma. Televizaun estadu nian fo sai episódiu tolu kona-ba drama informativu no divertidu kobre area hirak ne e, ne ebé STAE no PNUD mak produz, maibe iha faze ikus liu ona. Iha mos edukasaun sívika husi CNE. CNE hanesan orgaun supervizaun ba kampaña, la foti asaun ruma kona-ba kobertura mídia ba eleisaun, reprezenta abilidade limitadu hodi bele superviziona lala ok mídia nian durante periódu eleitoral ne ebé la efikaz.

Pájina 8 husi 10 Grupu Sidadaun no Observasaun STAE akredita ona organizasaun sosiedade sivil (CSO) iha maneira ne ebé inkluzivu no la o tuir tempu. Grupu obzervador nasional ne ebé partisipa iha observasaun eleisaun nian mak grupu Igreja Katólika OIPAS, Belun, RHTO-DPO (Ra es Hadomi Timor Oan Organizasaun ba Ema ho Defisiensia), Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça, PDHJ, no grupu ONG sumbriña FONGTIL. Limitasaun fundu hamenus ona esforsu observasaun nasional nian kompara ho eleisaun iha tinan 2012. Organizasaun balun planeia atu konsentra liu ba eleisaun parlamentar. Jeneru Kandidatu feto na in ida deit, Maria Ângela Freitas da Silva, ne ebé hili atu konkore independentimente. Maske kuota ba feto na in ida iha na in tolu hadi a ona reprezentasaun jeneru iha Parlamentu Nasional ho Membru Parlamentu feto na in 25 husi na in 65 (pursentu 38), reprezentasaun boot liu iha rejiaun Ázia Pasífiku partisipasaun feto iha pozisaun lideransa iha nivel lokal, sei menus nafatin. Husi votante elijibel na in 744,613, votante feto hamutuk pursentu 48.3. Munisipiu Dili no Aileu dokumenta rejistu ne ebé baisu ho pursentu 46. Munisipiu hirak seluk aprezenta balansu iha rejistu relasiona ho reprezentasaun jeneru. Feto sira nia partisipasaun iha iventu kampaña eleisaun nian la hanesan, ho balun hetan apoiador feto sorin balun (1/2) no seluk hetan partisipasaun pursentu lima ka sanulu deit. Ladun iha orador feto iha sorumutuk kampaña nian. Ema ho Defisiensia Timor-Leste seidauk ratifika Konvensaun ba Direitu Ema ho Defisiensia (CRPD) nian, maibe hetan ona presaun boot husi grupu sosiedade sivil nasional atu bele ratifika konvensaun ne e. Laiha dadus lolos kona-ba ema ho defisiensia iha Timor-Leste. Maske Sensu nasional 2010 nian identifika deit ema na in 48,000 (pursentu 4.6 husi total populasaun), Sensu 2015 nian identifika deit ema na in 35,000, hatudu momos natureza la inkluzivu husi peskiza ne e. Iha ninia relatóriu ba Orgaun Jestaun Eleisaun nian iha eleisaun Suku 2016 nian, Organizasaun Nasional ba Ema Ho Defisiensia (RHTO-DPO) rekomenda katak iha sensu hirak tuir mai governu tenki implementa Pakote Pergunta Badak hamutuk neen husi Grupu Washington ne ebé konkorda tiha ona internasionalmente, relasiona ho defisiensia. Governu presiza halibur dadus ne ebé konfiável hodi garante informasaun estatistika lolos relasiona ho númiru no distribuisaun ema ho defisiensia iha Timor-Leste. Dala ida tan, Organizasaun Nasional ba Ema Ho Defisiensia (RHTO-DPO) bele obzerva eleisaun prezidensial, ho obzervador na in 20 iha Dili. Votasaun no Kontajen Tuir kalendáriu operasional no loron ida molok eleisaun, STAE distribui ona material eleitoral sensitivu ba sentru votasaun ne ebé sei rai ho seguru durante kalan ida. Iha loron eleisaun, preparasaun hahuu hala o iha maneira ne ebé transparenti no estasaun votasaun 16 ne ebé obzerva loke tuir tempu ne ebé termina tiha ona. Obzervador UE nia vizita estasaun votasaun hamutuk 121 iha loron eleisaun. Prosedimentu ba tempu loke, votasaun no kontajen avallia no pratikamente observasaun hatudu diak tebes (2/3) ka diak (1/3).

Pájina 9 husi 10 Eleitor barak mak mai tuir votasaun no bele hala o sira nia direitu hodi vota ho segredu, livre husi interferênsia ruma no iha ambienti ne ebé hakmatek. Feto sira reprezenta aprosimadamente sorin balun husi pesoal votasaun no bele prosesa votante sira ho didiak. Obzervador UE nian relata ema forma barak iha oras votasaun dader nian, liu-liu iha Suku urbana. Jeralmente, votasaun hala o iha maneira ne ebé transparenti no tuir prosedimentu ho rigorozu, ho esepsaun ida deit ba kontrolu ne ebé la sistematiku ba tinta labele hamoos ba votante sira nia liman fuan molok vota, hanesan mekanizmu úniku kontra votasaun duplu. Observasaun hatudu katak iha duni ajenti kandidatu sira nian (fiskais) iha estasaun votasaun hotu. Obzervador UE nian nota prezensa disproporsionadu husi ajenti FRETILIN nian, ne ebé virtualmente kobre estasaun votasaun hotu, maibe laiha kandidatu seluk mak maneija atu garante sira nia reprezentasaun iha liu un kuartu husi estasaun votasaun ne ebé obzervador sira ba vizita ona. liu un kuartu. Iha mos prezensa obzervador nasional iha un tersu husi estasaun votasaun ne ebé obzervador UE ba vizita. Laiha rejistu keixa formal iha lokalidade votasaun ne ebé obzervador UE nian ba vizita. Prosesu kontajen hala o iha estasaun votasaun 11. Obzervador UE nian relata prosesu kontajen ne ebé hala o ho diak no kredivel. Maske nune e, ladun halo tuir rekijitu atu taka rezultadu eleisaun iha sentru votasaun hotu no fahe kopia protokolu rezultadu ba ajenti kandidatu hotu. Situasaun ne e fo impaktu ba transparênsia jeral husi prosesu eleisaun. Rezultadu husi sentru votasaun transfere kedas ba tabulasaun iha nivel munisipiu. Hanesan obzervador UE sira relata katak, iha situasaun balun, prosesu ida ne e atraza tamba problema tékniku ka interupsaun iha kalan tamba pesoal sira tenki deskansa ka haruka fali material votasaun husi area remota. Maske resepsaun ba material eleitoral no protokolu hala o iha reprezentante kandidatu no obzervador sira nia oin, kriasaun sentru tabulasaun iha munisipiu barak la permite obzervasaun besik ba protokolu dijitalizasaun rezultadu. Liu tiha oras 24 hafoin votasaun taka, STAE públika ona rezultadu provizóriu relasiona ho tabulasaun ba pursentu 95 husi sentru votasaun. MOE UE nian sei kontinua obzerva tabulasaun nasional ba rezultadu iha loron hirak tuir mai. Keixa no Ofensa Eleitoral Kuadru legal no regulamentu fornese oportunidade sufisienti ba eleitora no reprezentante kandidatu sira atu hatama keixa no petisaun durante faze hotu husi prosesu eleitoral, husi faze rejistu eleitor no kandidatu to o ba rezultadu final. Maske nune e, iha prátika, petisaun kontra desizaun Tribunal Rekursu kona-ba rezultadu final sei la posivel tamba limitasaun juíze ne ebé tur iha ne eba. To o oras ne e, CNE relata katak sira simu ona keixa balun, barak liu relasiona ho destrusaun material kampaña no asaun provokativu ne ebé hala o durante tempu kampaña. Edifisiu Ministeriu Públiku prioritiza ona investigasaun ba ofensa eleitoral, no kazu oituan deit ma koras ne e sei investiga hela. Uniaun Europeia hetan konvite husi Governu Timor-Leste atu mai obzerva eleisaun prezidensial no lejislativa 2017 nian, no UE asina Memorandu Intendimentu ida ho Governu Timor-Leste no Komisaun Nasional ba Eleisaun (CNE) iha loron 8 Fevereiru no 9 Fevereiru 2017. MOE UE nian mai ho lideransa husi Izaskun Bilbao Barandica, membru ida husi Parlamentu Europeu husi España. Misaun ne e kompostu ekipa prinsipal ida ho analista na in hitu ne ebé to o ona mai iha Timor-Leste iha loron 13 Fevereiru, no Obzervador ba Tempu Naruk (LTO) na in 16, ne ebé to o ona mai Timor iha loron 21 Fevereiru. Liu tan, misaun ne e mos hetan partisipasaun husi Obzervador Local ida ba Periódu Badak husi komunidade diplomátiku no delegasaun ida husi ema na in hitu husi Membru Parlamentu Europeia, ho lideransa husi Ana Gomes MEP husi Portugal. Jeralmente, obzervador sira mai husi Estadu membru UE 18 no mos husi Noruega.

Pájina 10 husi 10 MOE UE hela iha nasaun laran hodi obzerva eleisaun lejislativa no mos dezenvolvimentu hafoin eleisaun. MOE UE sei públika relatóriu final, ne ebé kompostu rekomendasaun detallu, iha fulan rua nia laran hafoin konklui prosesu eleitoral. MOE UE avallia prosesu eleitoral tomak tuir obrigasaun no kompromisu internasional ba eleisaun demokrátiku no mos bazeia ba lei Timor-Leste nian. MOE UE aprezenta ninia identifikasaun no konkluzaun independentimente no halo tuir Deklarasaun Prinsipiu Observasaun Eleisaun Internasional ne ebé asina ona iha Nasoens Unidas iha fulan Utubru 2015. Versaun ofisial husi deklarasaun preliminar MOE UE nian mak versaun Ingles Ba konsulta mídia, halo favor kontaktu Sílvia Norte, Ofisial Mídia MOE UE Tel. +670-7795 2848 / Email: silvia.norte@eueom-timorleste.eu