Justisa ba Timor-Leste Nafatin Obrigasaun Internasional

Similar documents
ETAN for UNTL

LHOxfamOJE3May2019te

ViolasaunAmbientalDec2018pptx

TransVieira

Lansamentu ba Timor-Leste nia Dokumentu Politika kona ba Fronteiras Maritimas.TETUN_FINAL

Microsoft Word - judecsetesarailos_t

Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial G

DebateRai2Julhu2012

Lei Tributaria fo vantajem barak liu ba kompania no emprezariu: Bainhira los mak fos bele baratu

FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé t

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: no

Traditional justice workshop report _tetun_

Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby)

v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun

InflRD7te.pdf

4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 1/1

Microsoft Word - EWER Alert - Naktuka - Tetun - Jul 10.doc

Microsoft Word - Module III. LIDERANSA.docx

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME

Remembering the past Final Tetum

República Democrática de Timor-Leste

La'o Hamutuk aprezentasaun ba ADN 18-Jul-2013 Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu A

World Bank Document

TLDPMEconomia24Jul2014te

Final Relatoriu Peskiza LH iha Suai

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projet

Eskritorio Vice Prokurador Jeral ba Krimes Graves Timor Leste INFORMASAUN IKUS HUSI UNIDADE KRIMES GRAVES 30 Abril 2004 SCU: INVESTIGASAUN NO PROSEKUS

CBA FAQs_TETUM

BriefingBankadaDez2018te

Relatóriu Final_EA_LH2018 1

Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-di

Microsoft Word - PN 08 - National Security Policy-Making and Gender _Tetum_.d

Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside

Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa

Graphic2

Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e sup

REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insi

LIA ULUK

Microsoft Word - wjureport125_t

Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP)

AtReS - Revista Situasaun - Marsu Tetun Final

Microsoft Word - JSMPSubmisaunindultubaMoJOct_t

ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu

OJE 2014 no ligasaun ba Ekonomia TL

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu

Microsoft Word - Trimester Nasional - TETUM _ Final_ 14 Aug 2013

Microsoft Word - ARKTL Constitution_Tetun.doc

Microsoft Word - DISKURSU PPN 13 JUNHO 2018.docx

Microsoft Word - MAHEIN_33_OK.doc

Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Dili Periódu Novembru 2017 Afirmasaun:

Relatoriu Observasaun Eleisaun Prezidente 20 Marsu 2017 Final

PROSESU PAGAMENTU BA IDOZUS NO NIA POTENSIALIDADE BA KONFLITU Relatóriu Polítik

16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holl

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016_

Microsoft Word - RevSit Marsu 2014_Final_Tetun.doc

Land_Law_tetum_Version_3_change[1]

LHSubPNOJE2018te

Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai

Deklarasaun Politika CNRT

Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone:

Secretariado Devisão Relações Publicas, Audiovisual e Documentação Agenda N 0 160/II Reuniaun Plenária Extraordinaria Kinta-feira, 15 de Janeiro de 20

QUARTERLY REPORT

Microsoft Word - SK_TDB_ DEZEMBRU_2014 I _2_.doc

VALORIZA AGRIKULTOR SIRA NIA LIAN NO SIRA NIA MATENEK!

Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1

Microsoft Word - SP Rede ba Rai Version for Members - reduced.docx

PRELIMINARY STATEMENT TETUM

««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no G

Microsoft Word - jujunepozisaunjsmp_t

Rezumu Politika_Cover_Tetun_Belun

Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideran

Submisaun Luta Hamutuk ba OGE 2011 ba Komisaun C

Konta Jeral Estadu 2011

Edisaun I/2016 BOLETIN PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA (PDHJ) PROMOVE NO PROTEJE DIREITOS HUMANOS NO PROMOVE GOVERNASAUN DI AK

REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupa

11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacost

Alkatiri4Feb2013en

A9RA803.tmp

DISCURSO DE

INSTITÚTO DO PETRÓLEO E GEOLÓGIA INSTITUTO PÚBLIKU (IPG-IP) ANÁLISE PERIGOSIDADE TSUNAMI IHA TIMOR LESTE UTILIZAUN DADOS DETERMINISTIK FELIX JANUARIO

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA

UNIAUN EUROPEIA Misaun Peritu Eleitoral ba Timor-Leste RELATÓRIU FINAL Kontratu Espesifiku EC No. 2018/ Abril/Maiu 2018

IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Es

9 Subsidiu ba idozu: Hare e fali politika cash transfer 1 nao- kondisional iha Timor-Leste Antisidente Peskiza Therese Nguyen Thi Phuong Tam Nudar est

Mar-Abr 1

REVIZAUN ESTRATÉJIKU TIMOR-LESTE PROGRESU NO SUSESU ATU ALKANSA OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU SUSTENTÁVEL 2 Tau matan ba ita-nia futuru Centre of Studies f

Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e

Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu

Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan : AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS

Microsoft Word - MNL_KSP_editfinal.docx

Jun-Agos 1

Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Ail

Microsoft Word - BOLETIN EDISAUN I 2015.docx

FretilinOGE19-21Dez2018te

13 Testu adaptivu aihoris Trigu no Barley iha Timor-Leste periodu Abstratu Apolinario Ximenes 16 Luis Pereira, 17 Brian Monaghan 2,,Robert W

Akompañamentu joven Laura Vicuña nian Out-Dez 1

Jornál Repúblika ANEKSU (Lei No.2/2016, data 3 fulan Fevereiro) Republikasaun Lei n.º 3/2004, data 14 fulan abril Lei kona-ba Partidu Polítiku sira Pa

Transcription:

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Desenvolvimentu I/1a Rua Mozambique, Farol, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 5013 email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org Justisa ba Timór-Leste Nafatin Nu udar Obrigasaun Internasionál ida be Seidauk Atínje Indonezia nia invazaun no okupasaun ilegál iha Timór-Leste oho ema rihun 150 resin entre tinan 1975 no 1999. Asembleia Jéral Nasoens Unidas kondena brutalidade okupasaun militar dala ualu. Maibé, suporta forsa militar no polítiku husi nasaun Austrália, Estadus Unidus Amerika, Inglatera no nasaun sira seluk halo ida ne e akontese. Hanesan hakerek ona iha relatóriu Chega!, ne ebé koalia mós kona-bá krime graves kontra umanidade, krime funu no krime sira seluk ne ebé kontra juridiksaun universal. Ohin loron, tinan sanulu ona hafoin Timór-oan sira ho laran barani no hakmatek vota ba independénsia, persistensia impunidade ba krime kontinua hatauk no kria problema barak ba nasaun ne e nia futuru. Laiha kriminozu boot ida mak lori ona ba tribunál, Artigu badak ida husi La o Hamutuk, Agustu 2009 no modelu ema boot sira ne ebé la ba hatan krime sira be sira halo ba sosiedade Timor-Leste, nune e dala barak hamosu violensia no haburas odiu bingansa no enkoraza expektasaun ba impunidade. Atensaun ba rekonsiliasaun, amnestia no haree de it ba futuru ajuda tebes atinje objetivu prazu mediu, inkluindu evita hakat-liu frontéra no violensia milisia/tni hafoin 1999, lori fila hikas refujiadu sira balun husi Indonezia iha 1999-2001, no subsekuentemente dezenvolve relasaun diplomátiku entre governu Timor-Leste no Indonezia. Tinan sanulu hafoin forsa militar sai, Timor-Leste nia ekonomia nafatin depende makaas ba viziñu Osidental. Hanesan ezemplu, durante 2008, 42% sasan importa ba Timor-Leste lori-mai husi Indonezia. Hafoin tinan sanulu liu, sobrevivente masakre 17 Abril 1999 iha Carrascalão nia uma iha Dili, nafatin hein justisa. - 1 -

Esforsu atu hadi ak relasaun ho lider Indonezia sira prevene ona povu rai Indonezia no Timor-Leste atu kompriensaun no mai too kondisaun ho krime sira be halo hodi sira-nia naran no kontra sira-nia família. Ida ne e impede dezenvolvimentu direitu umanu no demokrásia iha Indonezia, no fó susar ba vitima sira atu haluhan sira-nia trauma no hala o sira-nia moris ba oin. Hatusi tan, ida ne e halo lider Nasoens Unidas no estadu balun sai ema ne ebé munafiku. Sira dala barak hateten ona ba povu Timor-Leste katak sira sei la permite impunidade buras, maibé faila atu implementa mekanizmu ne ebé efetivu hodi hetan justisa. Ezemplu ne e lider sira-nia promesa nunka halo ho asaun ne e mak estraga ita-nia demokrásia foun ne e. Iha tinan sanulu liu nia-laran, governu Indonezia no Timor-Leste dala barak hatudu ona katak sira de it labele no sei labele kria prosesu judisiál ne ebé forte natoon hodi hapara impunidade ba ema boot sira be halo krime boot hasoru umanidade. Sira-nia emar presiza no merese ba suporta umanidade hodi hetan justisa: Nasoens Unidas tenke estabelese Tribunál Internasionál ida. Valoriza pasadu Iha Outubru 1975, soldadu Indonezia oho jurnalista sira nain lima ne ebé servisu ba media Austrália, no hafoin fulan rua ikus-mai soldadu sira oho tan nain-ida hamutuk ho Timór-oan rihun ba rihun durante tempu invasaun. Krime sira ne e sai hanesan hahún ba hahalok aat, oho ema, anarkia, masakre no violasaun ba direitu ema-nian sira seluk ne ebé hodi reforsa okupasaun ilegal militaria estranjeiru. La iha ulun-boot militar ka politiku nain ida mak responsavel ona ba krime sira be halo ona, barak mak saiboot dadaun iha Indonezia no fatin-sira seluk. Iha fulan Abril 1999, komunidade internasionál hakfodak ho masakre ne ebé halo ho brutalidade tebes iha igreja Liquiçá no Manuel Carrascalão nia uma iha Dili. Maske militar Indonezia oho ema-rihun ba rihun iha tinan 23 nia laran, ne ebé sasin hela husi ema estranjeiru sira nebe mak mai Timor-Leste atu prepara ba referendum. Hahalok aat sira ne e hanesan hola-parte ida halo kampañia teror, violensia no intimidasaun husi militar Indonezian no milisia nebe sira komanda, ne ebé intende atu taka no prevene referendum. Kampañia ne e la susesu, maibé halakon kuaze 1,500 Timór-oan sira-nia moris no estraga infraestrutura iha nasaun laran tomak. Hafoin tinan sanulu, vitima no sobrevivente sira husi masakre ne e halibur malu hamutuk hodi hanoin hikas buat ne ebé mak akontese ona ba sira, iha momentu ne e la iha ulun boot ida mak mai hamutuk ho sira (maske Prezidente, Primeiru Ministru no ulun-boot UNMIT promete ona atu ba), no la iha ema ida mak mai husi Indonezia. Maske iha ona atensaun barak fó ona ba vitima sira iha krize 2006, maibé haluhan tiha sira be sai ona vitima durante okupasaun militar Indonezia, hanaran sira heroi maske karik sira sei labarik ka ema sivil, no hateten ba sira katak justisa ne ebé sira buka mak independensia nasionál. Karik Timór-Leste hakarak hanesan nasaun ida be hakmatek, demokrátiku ne ebé geverna husi regra direitu, nia presiza nafatin tulun husi komunidade internasionál, liu-liu haree ba justisa. Nasaun rasik, foun no kiik la iha politika no kapasidade ema-nian atu halo prosekusaun ba kriminozu sira be hetan protesaun husi sira-nia nasaun biziñu Indonezia. Krime hasoru ema sira ne ebé halo iha Timor- Leste entre 1975 no 1999 diretamente viola rezolusaun Konselu Seguransa ONU no Asembleia Jeral. Krime sira be halo hafoin Maiu 1999 mós kontra akordu Nasaun Unidas ne ebé fó responsabilidade seguransa tomak ba Polísia Indonezia durante halao referendum. Membru Nasoens Unidas mós iha entre vitima sira, maibé ema hotu iha obrigasaun atu halo prosekusaun ba hahalok aat sira ne e hodi asegura katak hahalok sira ne e sei la halo tan. Karik Tribunál ba Krime Internasionál harii tiha ona wainhira krime sira ne e akontese, konserteza ulun boot Indonezia sira bele hetan kastigu ona. Maibé ne e la iha dauk, entaun Nasaun Unidas no komunidade internasionál iha obrigasaun ba vitima sira iha Timór-Leste, no ba ema hotu, atu kria mekanizmu ida hodi hetan justisa. Saida mak halo ona too ohin loron? Hafoin Indonezia sira sai husi Timor-Leste iha 1999, Nasaun Unidas estabelese Komisaun Inkeritu ida. Hanesa tempu ne eba Sekretáriu-Jeral Kofi Annan deskreve, Komisaun ne e hateten katak evidensia sira be halibur ona hatudu iha ne eba violasaun seriu mosu iha Timor-Leste hasoru direitu umanu fundamentu no lei umanitaria. [Violasaun sira ne e] kontra desizaun Konselu Seguransa no kontraria ba akordu hamutuk Indonezia ho Nasoens Unidas atu halao desizaun Konselu Seguransa. Faktu sira ne e haforsa nesesidade ba lori ema sira be halo krime ne e atu responsavel ba sira-nia asaun. Iha tempu hanesan, Indonezia estabelese Komisaun ba Violasaun Direitu Umanu iha Timór-Leste (KPP-HAM), ne ebé hetan kolaborasaun boot entre Militar, polisia no milisia Indonezia sira, no fó sai naran ema 30 resin mak akuza involve iha krime hasoru umanidade. KPP-HAM rekomenda atu Indonezia nia Prokurador-Jeral halo tan investigasaun. Iha Abril 2000, Indonezia no Misaun Nasoens Unidas iha Timór-Leste asina akordu kooperasaun ida kona-bá - 2 -

Iha loron 6 Abril 2009 sobrevivente Liquiça hatoo petisaun ba sira-nia ulun boot sira Ba dala uluk ami nebe lakon laen, aman, oan e família víctima ba dala ida tan hakarak hó laran luak no paciência tomak fó hanoin ba Senhores e Senhoras Nai Ulun Bot Nação Timor-Leste ONU no Organização não Govermental Nacional no Internacional katak tinan 10 liu ba acontece Masacre Bot ida iha Residência Igreja São de Brito Liquiça nebé hakakenek vítima civil barak no hamate (oho mate) ema força laek tamba deit luta ba princípio ukun rasik an iha tempo neba. Ação no attitude at (Criminosos) husi emar milicias pro-indonesia nebe suporta ka hamutuk hó militar (TNI) e policia (POLRI) hodi hamosu violencia contra direitos humanos povol civil Timor oan rihun ba rihun nebe Hakarak Luta ba ukun rasik an mak la iha força hodi ba subar an hamutuk iha residência. Ema Civil barak mak mate, kanenek no tortura saseluk nebe iha resultado ikus maka ukun rasik an no Feto barak sai faluk tamba (laen kaben) nebe hadomi mate, oan kiak barak tamba aman mate no ema barak sai vitima ka mate restu, no inan-aman maun-alin barak lakon oan sira nebe hadomi teb-tebes maybe fó no entrega an vida tomak ba ukun rasik an. Laran tarido no susar tebes maka tóo ohin loron 5-6 de Abril de 2009 nebe marka ona ponteiro ba tinan sanulu (10) ona, laiha ema ida, grupo ida, organização não-govermental nacional internacional ida, governo no estado ida mai hateten ba ami fen kaben, oan feto ka mane, inan ka aman, maun no alin ka eh familia bot nebe Sai Masacrado (nakukun) katak: Sira isin mate hakoi no soe iha nebe?? Soe iha mota ka soe iha Lagoa Maubara ka soe iha Tasi Karimbala hodi ikan han?? Autor Milicia Criminosos sira nebe hamutuk ho Autor Criminoso Militar TNI no POLRI nebe halao asasinato ba ami nia laen kaben, ami nia aman no ami nia oan sira toó ohin loron seidauk hetan kastigu ou pena ida ba sira, so sai teatro (sandiwara) politika ulun bot nasaun rua nebe la iha responsibilidade moral politika hodi halo reparasaun tuir rekomendasaun CAVR Chega. Tuir fali haríi CVA nebe Composto husi ema Timor-oan nebe uluk nunka mehi ba principio ukun rasik an hodi usa povo timor nia osan hodi semo ba mai Dili-Denpasar e Denpasar-Dili, kuitado tebes ba familia vitima no mate restu sira nebe halerik no reza ba sira nebe oho mate tamba UKUN Rasikan, lao ba lao mai nunka hetan serviço ida e nunka hetan atensaun husi nai ulun bot balun ke iha tempo susar iha hela estrangeiro ka rai liur. Kofi Annan Eis-Secretario Geral ONU nian mai visita toó iha fatin Masacre iha tinan 2000 no Mary Robinson, Komisariu Altu Nivel ba Direitus Humanus nian mós mai visita iha fatin hanesan iha tinan 2003 hodi fó solidariedade ba ami vitima sira hodi kontinua hein ho paciência proceso ba justica no lia-los. Depois de tempo naruk ida husi Transisaun ba Restaurasaun independência loron 20 de maio de 2002, hein katak kazu hirak nee bele procesa iha Tribunal hodi hetan Akontabilidade ba ema sira nebe mak involve iha violasasaun direitos humanos iha dia 5-6 de Abril de 1999, tamba Konstituisaun ka Lei Inan rasik fó garantia iha artigo 160. Iha Indonesia haríi Tribunal Ad Hock HAM hodi procesa kazu violasaun direitus humanos mak akontese iha Liquiça no fatin seluk iha rai doben independente Timor-Leste antes no depois de referendum tinan 1999 maibe laiha TNI no POLRI bot ka kiik ida maka responsabiliza, tamba tribunal ad-hock hanesan fali teatro ka sandiwara deit hodi justifika katak sira la sala. Iha Timor- Leste rasik halo dunik proceso julgamento liu husi tribunal painel special maybe nia mandatu remata tiha ona iha tinan 2004 tuir mandate ONU nian. Proceso CAVR nian mós remata tiha ona ho nia mandate hodi hakerek relatoriu no hasai rekomendasaun ho naran Chega iha fulan Outubru tinan 2005, maybe too agora Parlamento Nacional seidauk diskuti kona ba relatoriu no rekomendasaun refere. Vitima no familia vitima sira too ohin loron sei sofre nafatin ba nafatin too bain hira los maka amen ka justica no lia-los nebe justu tuir lei inan haruka. Ikus liu ami vitima no familia vitima la satisfaz ho membros CAVR e ikus mai sai Membros iha CVA nebe usa ami nia direito hodi politiza ami nia sofrimento de contribuição ba nasaun RDTL independente e soberano, e sira be uluk kontradiz ho ukun rasik an agora sira goza livre dadaun Timor oan barak nia direito seidauk debate iha Parlamento Nacional hodi buka nia solução e ami husi Vítima no família Vítima questiona no preocupa tebes hodi hateten keta ami mate restu no sira mate née tamba naokten karik? - 3 -

truka evidensia, sasin no suspteitu, maibé Indonezia nunka halo ne e. Iha 2000, Komisaun ONU no KPP-HAM rekomenda katak tenke harii tribunál internasionál ida karik la iha esforsu, entaun Indonezia, Nasaun Unidas, no Timór-Leste faila atu hapara impunidade. Tinan sia tuir mai, impunidade sei buras hela, no nia konsekuensia hanesan hatudu ona. Tuir mai ne e hanesan revista ida ba mekanismu sira be e iha too agora ne e, ne ebé nunka ida mak fó ona akontabilidade. Too ona tempu ba komunidade internasionál atu halo nia responsabilidade ne ebé mak seidauk halo liu husi harii tribunál internasionál ida. Unidade Krime Graves ONU no Panél Espesiál iha Timor-Leste Konselu Seguransa Nasoens Unidas harii SCU no Panél Spesiál iha Timór-Leste iha 2000. Koletivamente rekoiñesidu hanesan prosesu krime seriu, SCU no Panél Spesiál sai hanesan hatutan ida ne ebé halo husi Timór-Leste-ONU hafoin ukun-rasik-an iha 2002. Investigasaun, prosekusaun, no julgamentu ba krime hasoru umanidade iha Timór-Leste monu ba juridiksaun prosesu Krime Grave. Indonezia nia rejetasaun ba kooperasaun ho SCU kona-ba truka evidensia, sasin, no extradisaun limita tebes prosesu ne e nia efetividade. Maske SCU inisialmente haree mos krime balu ne ebé halo molok 1999, hafoin limita nia kobertura ba okupasaun iha tinan ikus de it. SCU fó akuzasaun ba ema 391, inkluindu chefe Jeneral Militar Indonezia Wiranto, maibé husi numeru ne e lori de it ema nain 87 ba julgamentu, iha 84 mak hetan akuzasaun. Iha akuzadu 70% moris livre hela iha Indonezia, balun sai-ulun boot iha neba. Mandatu Kapturasaun fó sai ona ba akuzadu nain 303 ne ebé barak mak seidauk kaer. Iha Agostu 2009, Martinus Bere, lider milisia ida ne ebé hetan akuzasaun husi SCU ba masakre Suai, ne ebé kaptura ona husi Polisia Timór-Leste wainhira nia visita husi Timór-Leste, hanesan primeiru kapturasan ne ebé halo desde tinan 2003. Wainhira prosesu SCU konkluidu iha 20 Maiu 2005, identifika ona asasino nain 469 husi 1999 ne ebé seidauk bele atu investiga. Materia sira husi prosesu Krime Graves arkivu ona iha Nova Yorke no Timór-Leste, maske investigasaun balun komesa-fali hafoin 2006 (haree iha okos). Durante 2007 no 2008, Prezidente José Ramos-Horta fó liberdade ba ema sira be akuza husi Painél Spesiál, uza nia kbiit Prezidensial hodi garantia klemensia no reduz sentensa. Tan ne e, iha de it ema nain ida husi kriminozu nain 84 mak iha prizaun. Indonezia nia Tribunál Direitus Umanus Ad Hoc Indonezia harii nia Tribunál Ad-Hoc Direitus Umanus kona-bá Timór-Leste atu defende ezijensia ba harii tribunál internasionál. Julgamentu hahú iha Jakarta iha 2002. Prosesu ne e denunsia hanesan teatru ida de it. Ema nain 18 ne ebé akuza ona ba failansu ba prevene krime kontra umanidade iha Timór-Leste durante 1999 (duke hapara fó instrusaun ba halo krime hanesan ne e), ho haluhan tiha intensaun ba tinan 23 okupasaun forsa militar. Ema nain 12 ne ebé kondena ona iha julgamentu primeiru, no kondenadu nain nen sira bé hasai tiha ona husi Indonezia nia Tribunál Rekursu. Komandante Milisia Eurico Guterres, ema sivil Timór-Leste ida, ne ebé mak hetan livre; nia mós kandidata an ba elisaun Parlamentar Indonezia nian foin lalais ne e. Komisaun Peritus ONU (COE) Iha Fevereiru 2005, Kofi Annan harii COE atu evalua prosesu judisial sira be la o hela dadaun no halo proposta ba pasu tuir mai hodi halo ema sira be halo krime seriu iha Timór-Leste iha 1999 hatan ba sira nia hahalok. Komisaun ne e, kompostu husi jurista internasionál nain tolu, ne ebé examina ona prosesu rua liu-ba. COE fó reportazen iha Maiu 2005, no Konsellu Seguransa husu ba Sekretariu-Jeral atu fó rekomendasaun praktikamente viavel, ne ebé nia halo iha tinan ida liu tuir-mai. COE hetan katak Indonezia nia Tribunál Direitus Umanus Ad-Hoc katak manifestamente inadekuadu, hatudu respeitu oitaoan de it ba ka konformitidade Prezidente Timór-Leste Xanana Gusmão hasoru kandidatu prezidensiál Indonézia antigu Jeneral Wiranto iha Bali, 29 Maiu 2004. Juiz Timór-Leste ida hasai ona mandatu kapturasaun ba Wiranto iha semana balun antes, bazeia ba akuzasaun husi Unidade Krime Graves iha Fevereiru 2003, ba Wiranto nia involvimentu iha krime kontra umanidade. - 4 -

ba standar internasionál relevante sira. Relatóriu ne e hateten katak ONU nia prosesu SCU no Painél Spesiál la bele hetan akuntabilidade ida ne ebé di ak, maibé observa katak prosesu ne e la la o di ak tanba rekursu ne ebé la natoon, suporta insufisiente husi governu Timor-Leste, no laduun iha kooperasaun husi Indonezia. SCU la bele lori justisa ba sira be hamoris responsabilidade boot ba krime seriu hasoru direitu umanu iha Timor-Leste iha 1999, inkluindu ema sivil no militar senior Indonezia nian. COE rekomenda atu fo tempu fulan nen ba governu Indonezia atu hatudu katak sira seriu atu halo julgamentu ba ema boot sira be halo krime. Indonezia fallia atu halo ne e, COE ezije ba Konselu Seguransa atu konsidera Tribunál Krime Internasionál ida. COE mós rekomenda katak SCU no Painél Spesiál ba Krime Graves temporariamente atu maneza apelo no proteje dokumentu kazu, ho stratejia klaru ida atu entrega sira-nia funsaun ba instituisaun lokal. Timor-Leste nia Komisaun ba Akolliamentu, Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR) Orgaun Independente ida ne ebé kria no halo operasaun ho suporta husi Nasaun Unidas, Komisaun ne e rekoiñese ho naran portugues, CAVR. Komisaun ne e produz ona dokumentasaun detaillu liu too ohin loron husi periudu 1974 too 1999 iha Timor-Leste, kobre okupasaun Indonezia tomak. Komisaun nia relatóriu ho pajína 2,500 hanesan resultadu husi peskiza intensiva tinan tolu nian, inkluindu intervista ho vitima no sasin rihun-barihun. Chega! (lian Portuguese ba Natoon Ona!), relatóriu final CAVR, ezije atu aumenta atensaun ba krime sira be halo ona molok 1999 (ne ebé inklui 99% oho-ema), ikluindu uza hamlaha, tortura, halakon ema, detensaun extrajudisiál no oho-ema, no tortura sexual sistematiku no halo ema sai atan nudar armas ba funu. Entre rezultadu no rekomendasaun sira be hatoo ona, relatóriu kritika makaas tebes papél komunidade internasionál ba suporta invazaun no okupasaun Indonezia iha Timór-Leste, no ezije governu fatin rua no ONU atu deskute relatóriu hodi aprende lisaun husi invazaun no okupasaun. CAVR rekomenda katak Konselu Seguransa ONU preparadu atu harii Tribunál Internasionál hodi tuir Kapítulu VII Nasaun Unidas nia Karta tenke iha sasukat sira seluk ba failansu sira atu fó justisa ida ne ebé sufisiente no Indonezia nafatin halo sasatan ba justisa. Chega! mós rekomenda ba governu Indonezia, E.U.A., Inglatera, Austrália no sira seluk nomós kompaña oriente sira ne ebé halo kilat, uluk suporta Indonezia nia asaun atu husu deskulpa no fó reparasaun. La iha governu ida, inkluindu Timór-Leste no Indonézia, formalmente rekoiñese ona Chega! ka nia rekomendsaun basa rekomendasaun sira ne e seidauk deskute iha Timor-Leste nia Parlamentu. Indonezia/Timor-Leste nia Komisaun Verdade no Amizade (CVA/CTF) Iha 2004, prezidente nasaun Indonezia no Timór- Leste proposta ona Komisaun Verdade no Amizade hanesa esforsu ida ne ebé atu la fó korajen ba Sekretáriu-Jeral ONU atu designa Komisaun Peritus. CVA harii ona iha Marsu 2005, iha objeksaun barak husi Timór-Leste nia Bispu Igreja Katolika no organizasaun sosiedade sivil nasaun rua. Komisaun ne e, ho Komisáriu nain lima husi kada nasaun, fó mandatu ba sira atu estabelese fahe data istóriku violasaun direitu umanu molok no hafoin referendum Timór- Leste 1999. Ida ne e bele rekomenda amnestia no proposta esforsu rekonsiliasaun husi-ema-ba-ema. Maibé, la rekomenda prosekusaun ka sasukat judisiál sira seluk, no la iha kbiit atu halibur testemunho ka kooperasaun. ONU nia COE hetan katak CVA nia termu referensia kontradikte ho lei internasionál no domestiku ne ebé la inklui mekanizmu hodi atura krime seriu. COE rekomenda katak halo revizaun ba termu referensia hanesan prekondisaun hodi hetan apoiu internasionál. Kuandu ignora tiha rekomendasaun sira ne e, ONU deside atu la ba partisipa ka fó sasin iha prosesu CVA. CVA halo audensia públiku iha Indonezia no Timor-Leste durante 2007. Ulun-boot Indonezia sira fó rasik sasin ne ebé la hanesan ho data historiku ne ebé mak estabelese ona, no sasin-nain Timór-oan sira hetan intimidasaun husi TNI iha audensia laran. Iha Jullu 2008, CVA fó nia relatóriu ba Prezidente Timór-Leste no Indonezia, no fó sai ona ba públiku. Fó mandatu ida bé limita tebes, relatóriu ne e di ak liu duke buat ne ebé mak expekta ona: Nia la rekomenda amnestia (hateten katak la iha kriminozu alegadu ida mak kooperadu), no hetan katak governu Indonezia iha responsabilidade institusionál ba krime sira be halo ona iha Timór-Leste. Maibé, relatóriu iha informasaun mamuk barak no nia rekomendasaun limitadu tebes. Relatóriu ne e seidauk simu husi ema hotu no sosializa iha Indonezia laran tomak, ne ebé ema barak laduun iha koiñesementu kona-bá saida mak militar sira halo iha Timór-Leste, no rekomendasaun ida mak implementa akordu diplomátiku normal, hanesan prosesu atu hetan visa ba estudante Timór-oan sira ne ebé estuda iha Indonezia. Maske prezidente nasaun rua, hatoo ona deskulpa ba ema sira be terus iha 1999, la iha asaun ruma mak halo ona hodi identifika no julga ema sira be halo krime sira be akontese ona. Unidade Direitu Umanu no Justisa UNMIT Iha Jullu 2006, Sekretáriu Jéral ONU hatan ba relatóriu COE, ne ebé rekomenda reinstituisaun - 5 -

suporta internasionál ba investigasaun akuzasaun krime grave ne ebé halo iha 1999, maibé la restora komponente prosekusaun SCU. Nia relatóriu bolun ba Konselu Seguransa atu hatoo resultadu COE, maibé faila atu hatan ba rekomendasaun sira ne e no CAVR nian (haree iha okos). Fulan tuir mai, Konselu Seguransa kria Misaun Integradu ONU iha Timor- Leste (UNMIT). Konselu ne e konsidera rekomendasaun husi COE, maibé foti de it rekomendasaun ida. Konselu Seguransa hateten ona ba UNMIT atu halo hotu investigasaun tomak ba kazu krime grave ne ebé halo iha 1999 (maibé eksklui krime antes), maibé la fó kbiit ba UNMIT atu fó akuzasaun ka julgamentu. Timór-Leste nia sistema justisa responsavel ba akuzasaun, prosekusaun no julgamentu, ikluindu alega kriminozu sira ne ebé mak akuza ona husi SCU. Too agora, UNMIT nia Ekipa Investigasaun Krime Graves (SCIT) kompleta ona investigasaun 86 ba kazu 396, hatama relatóriu ona ba Prokurador- Jeral atu haree. Ho kazu 5,000 mak iha hela Prokurador-Jeral nia fatin, no la iha boa-vontade politiku iha Dili atu lori kazu sira ne e ba Tribunál, prosesu ne e hanesan promesa mamuk seluk ida tan. Prosesu dialogu no rekonsiliasaun Iha tinan hirak ne e, liu-liu hafoin krize 2006 mosu tiha, komesa iha ona dalan barak tebes atu hataan ba konflitu, trauma no salan husi krime violensia ne ebé halo liu ona ho halo dialogu, sorumutuk komunidade, nasionál no dalan sira seluk ne ebé fó biban ba ema hodi hatoo sira-nia laran kanek no lamentasaun, ne ebé tuir-mai liu husi buat ruma hanesan rekonsiliasaun. Maske ne e bele halo ba hakotu konflitu lokal no hatan krime kiik sira, maibé sira haluhan tiha liu-loos hanesan krime hasoru ema-nia moris iha tinan 1975 too 1999: ne ebé mak halo husi governu rai-liur be ilegalmente invade no brutalmente okupa Timor-Leste. Indonezia hahú iha mudansa di ak hafoin hapara tempu ditadura Suharto, maibé Indonezia nia governu nafatin defende kriminozu sira husi justisa, halo imposivel ka taka dalan ba buka lia-loos. Maske Prezidente Timór-Leste no sira-seluk la kohi atu loke-fali kanek sira be halo ona iha pasadu, ne ebé halo ema Timór-oan barak tebes hetan ona terus husi traumatiku stres sira ne ebé subar-metin, foin mak hamosu iha meius ne ebé la prediktavél. Too erupsuan sira ne e mós hasai tiha, sira sei la bele moris hanesan normal no moris hakmatek. Husi ne e atu ba iha ne ebé los? Balun iha Dili utiliza husi rezistensia instituisanal no politika ba justisa lolos no hahú atu simu justisa transisionál ka resolusaun konflitu. Sente pesimistiku kona-bá governu nia komitmentu atu kaer metin sira-nia promesa, sira suporta de it projeitu ba tempu badak hanesan reparasaun ba vitima (properiadade sosiál ne ebé atu selu husi governu Timor-Leste) ka debate parlamentariu kona-bá rekomendasaun Chega!. Maske ne e sei fó tulun dunik, maibé la responde ba impaktu impunidade ne ebé iha dadaun ne e, kriminozu nia akontabilidade, vitima sira trauma ka komunidade internasionál nia responsabilidade. Presiza tempu naruk dunik, maibé La o Hamutuk nafatin fó tulun ba objetivu sira be fó sai ona iha 17 Abril 2009 husi vitima no familia masakre iha Carrascalão nia uma tinan sanulu liu-ba: Kriminozu sira ne ebé komete iha krime graves kontra umanidade tenke lori hotu ba tribunál. Kriminozu sira tenke lori sai husi sirania nasaun no sira tenke hataan ba krime ne ebé sira halo ona. Tenke harii tribunál internasionál independente ida ba violasaun direitu umanu iha Timor-Leste. Iha loron 7 Dezembru 2008, aniversáriu ba dala 33 invasaun Indonezia iha Timor-Leste, Aliansa Nasionál Timor-Leste ba harii Tribunál Internasionál ida hakerek: Justisa signifika katak ema ida la bele tan halo krime hanesan iha futuru, Justisa signifika mós katak ema seluk labele tan halo hahalok krime sira ne e iha futuru, Justisa sei halo hodi ema respeitu malu, Karik laiha Justisa, ita-nia rai doben Timor-Leste sei monu ba injustisa no nunka hetan dame no paz ida be rohan laek. - 6 -