Boletin Informativo K A R N A V A L Kontenido Biba nos Kultura 1 Bienestar di mucha 2 Norma i Balor 3 Seguridat i Órden Públiko Importansia di

Similar documents
Bo Beibel

Spiritu Santu, nos Yudador

Bèl a bati

Bèl a bati

Bèl a bati

Bèl a bati

Bèl a bati

Presentación de PowerPoint

Bèl a bati

Bèl a bati

Presentación de PowerPoint

Korporashon pa Desaroyo di Kòrsou Schottegatweg Oost 36 Curacao Phone: Resúmen di Plan di Negoshi

our nature, our future …

our nature, our future …

17 23 yanüari Studia lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 23 yanüari KONFLIKTO I KRISIS: E HUESNAN Lesa: Huesnan 4; Huesnan 6; Huesnan 14; Hebreona

rapport

Resúmen di e informe di Ombudsman Nashonal di 2016

Bèl a bati

Bèl a bati

PARLAMENTO DI KO RS O U Parliament of Curac;:ao Parlamento de Curazao Staten van Curac;:ao Na: Presidente di Parlarnento di Korsou Sr. W. Millerson Wi

GAROSHI BOLETIN INFORMATIVO DI SELIKOR # WARDA BO GAROSHI! Garoshi ta un boletin informativo ku Selikor ta repartí na gran mayoria di kas. E di

Unabes salbá, semper salbá!

Kiko ta literatura? Literatura ta un forma artístiko pa skibi pensamentu i sintimentu. 2

Esaki ta un avanse di e buki Awa, Habon ku Past i Djente. E buki aki ta optenibel na Mensing s Caminada òf serka e outor. Preis: Fl 50,- lione

MANEHO DI DONASHON DI FUNDASHON WEGA DI NUMBER BONAIRE (FWNB) 1. Definishonnan General Fundashon Wega di number Bonaire tin komo meta prinsipal atkisi

Un krench i Birgen EDISHON 4 YAN 2018 Entrevista ku Ida Silvanie PÁGINA 2 Galeria di Potrèt NOS A HABRI UN AÑA NOBO, AÑA 2018, KU YEN DI DESEO I META

PARLAMENTO DI KO RS OU Parliament of Cura<;ao Parlamento de Curazao Staten van Cura<;ao STATEN VAN CURA~AO 0ntv.:MAR Na: Presidente di Parlament

Sabbatskol les 12 kuartaal 1, 2018

Bèl a bati

Rapòrt Un investigashon riba e manera di aktua di Algemene Inlichtingen- en Veiligheidsdienst Fecha: 6 di sèptèmber 2016 Rapòrt number: 2016/082

Tratamentu di Keho Ofisina di Kuido Bonèiru, Sint Eustatius i Saba Fecha: 5 di desèmber 2017 Number di rapòrt: 2017/135

Nota informativo Vidanova, E nota informativo di bo Fondo di Penshun Vidanova. Awor si Rafaël Pichardo ta dispedí di Vidanova Intrevista ku Ra

Sabbatskol les 10 kuartaal 2, 2017

PARLAMENTO DI KORSOU Parliament of Curac:;ao Parlamento de Curazao Staten van Curac:;ao Na: Presidente di Parlamento di Korsou Sr. W. Millerson Wilhel

Sabbatskol les 3 kuartaal 2, 2019

5 11 yüni Studia lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 11 yüni SUSESONAN DEN FIN DI TEMPU Lesa: Eksodo 19:5, 6; Mateo 23; Juan 12:20-26; Mateo 24; J

Bèl a bati

Serena s Art Factory Klas: 3TK3 Nomber: Rebecca Fresco, Giney-shaley Offerman Vaak: CAV Dosent: juff Floridas Fecha: 30 Maart 2018 Skol: St. Jozef VSB

Sabbatskol les 8 kuartaal 4, 2017

Presentación de PowerPoint

Sabbatskol les 9 kuartaal 1, 2018

KORANT BIRGEN EDISHON 1 SEP 2017 Señora Juana Dortalina a selebrá su 100 aña... Página 2 Mi Amparo a kuminsá un proyekto di dam... Apresiabel lesadó,

Brochure NAT 2018 Pap examens sept okt 2018 juni 2018

PARLAMENTO D I KORSO U Parliament of Cura<;ao Parlamento de Curazao Staten van Cura<;ao Na Presidente di Parlamento Sr. W. Millerson Wilhelminaplein #

19 25 yüni Studia lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 25 yüni KRUSIFIKA I RESUSITA Lesa: Mateo 27:11-26; Juan 3:19; Isaias 59:2; Mateo 27:45, 46,

Les 1 testament Bieu pag 5-13

Nota maneho di propaganda (konsepto) Na kaminda pa un esena di kaya atraktivo i limpi (Kresementu ku mantenshon di naturalesa i kultura) Direktorado D

29 mei 4 yüni Studia lès di e siman aki pa prepará pa Sabat,4 yüni HESUS NA JERUSALEM Lesa: Zakarias 9:9; Mateo 21:1-46; Romanonan 4:13-16; Revelashon

10 16 yanüari Studia lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 16 yanüari REBELDIA MUNDIAL I E PATRIARKANAN Lesa: Genesis 4:1-15; Genesis 3:9, 10; Genes

Sabbatskol les 5 kuartaal 1, 2017

pnp-programa-di-akshon.indd

Microsoft Word Papiamentu Programma ERA NOBO Pap

- Gradisí Señor pa Su grasia - Na promé lugá nos ker a gradisí Señor Dios pa Su grasia, konosementu, komprendementu i sabiduria ku El a impartá riba n

Microsoft Word - voorkant_colofon_voorwoord en Inhoudsopgave _090309__a5.doc

Despues ku stòf a baha Tokante vulnerabilidat i bon intenshon Komishon Independiente Tilburg Kromo-6 Riesgo di salú na trabou na trom entre 2004 i 201

f0d242d4-dbdd-4f c7be87fba.pdf

Sabbatskol les 7 kuartaal 4, 2018

PARLAMENTO DI KO RS OU Parliament of Cura~ao Parlamento de Curazao Staten van Cura~ao Na: Vise Presidente di Parlamento di Korsou Sra. Giselle McWilli

Un krench i Birgen EDISHON 9 APREL 2019 DESPEDIDA DI LIZANNE BRADSHAW-WASON DONASHON DI RÒLSTÙL PÁGINA 3 DESPEDIDA DI AYA MACDONALD PÁGINA 5 GRANDINAN

Sinku aña Hulanda Karibense Konsekuensianan pa e poblashon Resúmen periodístiko

Bo Beibel

m Fundashon pa Konsumidó Ekseso di Saiu ta malu pa bo Salú Ki ora bo ta paga ku bo Credit Card Garantia ekstra Komparashon di preis riba wasmashin Fun

PARLAMENTO DI KORSOU Parliament of Curac;ao Parlamento de Curazao Staten van Curac;ao Na Presidente di Parlamento Sr. W. Millerson Wilhelminaplein # 4

Bo Beibel

edishon6.pmd

Di nos tur Atraves di nos tur Pa nos tur Programa di gobernashon Kolegio Ehekutivo Boneiru

Sabbatskol les 2 kuartaal 4, 2019

Sinku aña Hulanda karibense Konsekuensianan pa e poblashon Resúmen i opservashonnan final Rob Bijl i Evert Pommer Sociaal en Cultureel Planbureau De H

Buki di lès klas 1 i 2 Enseñansa sekundario pa e eksposishon: George Maduro, héroe di movementu di resistensia di Kòrsou.

Sabbatskol les 9 kuartaal 3, 2018

"05/05/15“ƒ"P01-16


Sabbatskol les 3 kuartaal 1, 2019

Papiamentu tin sufisiente palabra?

エジプト、アブ・シール南丘陵頂部・石造建造物のロータス柱の建造方法

Sabbatskol les 5 kuartaal 1, 2019

Sabbatskol les 4 kuartaal 1, 2019

Sabbatskol les 10 kuartaal 3, 2018

Bèl a bati

ï ñ ö ò ô ó õ ú ù n n ú ù ö ò ô ñ ó õ ï

.w..01 (1-14)


STATEN VAr~ CURA~AO Na Direktiva di skolnan Kat61iko Sra. L van Larmoen Garmers Direktor Julianaplein 23 Presente T6piko: Posishon Hurfdiko di Persona

Microsoft Word - DAI THUA 100 PHAP _hoan chinh_.doc

untitled


‚æ27›ñ06-…|…X…^†[

福岡大学人文論叢47-1

Kaya Hose i Nana No. 10 Tel.: Orario ofisina Maduro & Curiel's Bank N.V.: number di kuenta , CRIB Nummer: FUN



p1_5.pmd

320_…X…e†Q“õ‹øfiÁ’F

…_…C…L…fi…J…o†[fiü“ePDF/−mflF™ƒ

WINS クラブ ニュース

122 丸山眞男文庫所蔵未発表資料.indd

< F31332D817992B48DC A8CCB8E9F81458CA28E942E6A7464>


Tài chính Quan hệ Cộng đồng Quản trị căn bản Pháp lý Các loại rủi ro Dự án Tình hình Tài chính Mục tiêu công ty Giá cả Môi trường - Tử vong - Thương t

*-ga, *-ti, *-ma *-ga *-ti *-ma 2003a 2003b *-ga *-ti *-ma *-ga *-ti *-ma *-ga -no *-Ga *-nga *-ga wen wen-no *-ga ʔ- myan- ʔ-myan lwê- t-lwê t- *-ti

Transcription:

Boletin Informativo K A R N A V A L 2 0 1 9 Kontenido Biba nos Kultura 1 Bienestar di mucha 2 Norma i Balor 3 Seguridat i Órden Públiko Importansia di Barera Zonido 6 Higiena 7 4 5 Biba nos Kultura pero gosa responsabel Kultura ta forma parti integral di nos Nashon. Alabes e ta stimulá kreatividat i ambiente den e temporada di karnaval. Ta importante pa nos gosa di un manera responsabel. Temporada di karnaval ta un dibertishon pa nos, sin embargo nos mester tene kuenta ku nos responsabilidatnan di tur dia. 2. Bebe awa (6-8 glas pa dia); 3. Bebe bo remedinan (no kombiná remedi ku alkohòl/droga); 4. Traha un presupuesto speshal pa temporada di karnaval adelantá; 5. Kumpli ku responsabilidat na kas i na trabou; 6. Minimalisá uso di alkohòl den siman i sòru den wikènt pa bo no pasa e límite. Esakinan ta algun punto pa tene kuenta kuné durante di e temporada dushi aki. 1. Drumi sufisiente (8-10 ora pa dia); Kòrda ku despues di Karnaval e bida ta sigui. Sea un suidadano ehemplar ku ta biba su kultura di manera responsabel! ****** NUMBER DI EMERGENSHA 915 (GRATIS)

Bienestar di mucha Nos muchanan ta nos orguyo i futuro di mañan. Nan mester di nos atenshon i kuido pa nan por desaroyá i yega nan potensial máksimo. Un siudadano bon eduká, formá i ku étika (norma i balornan haltu) i empatia pa su kosiudadano ta forma un komunidat ku por bria awor i den futuro. Pa e motibu akí nos ke ban pone énfasis riba e kuido di nos muchanan. Ta pidi kada mayor pa no neglishá e muchanan. Aki algun punto di relevansha pa ku kuido di nos muchanan: 1. Kada mucha mester drumi entre 8 pa 10 ora pa dia (partikularmente dianan promé ku marcha); 2. Laga e yu bai skol riba dianan di skol (lei ta preskribí esaki); 3. Un mucha mester bebe sufisiente líkido, awa ta e sun mihó; 4. Un mucha mester ta den un ambiente seif/protehá; 5. No bai karnaval ku beibi, preferibel regla un kaminda pa kuida bo beibi òf yu chikí; pa abo so bai; 6. Protehá oido i bista di e mucha chikí; 7. Tene kuenta ku su higiena; 8. Bist é paña kómodo i kolónan habrí (no bist é koló skur); 9. Kana ku un bòter ku awa pa laba su man (òf usa un hand sanitizer ); 10. Laga nan kome kuminda saludabel 11. Vigilá bo yu su moveshon den un grupo grandi, pa evitá di e pèrdè òf algu no deseá pa kuné; 12. Kuida i protehá bo yu di posibel peligernan; 13. No laga mucha para riba dranghek. Esaki por forma peliger i okashoná un aksidente. Ban kuida nos yunan den Karnaval 2019 i asina sigurá nan futuro. ************ 2

Norma i Balor Mundu tin hopi regla di komportashon i hende ta purba tur dia di nobo pa biba segun e reglanan ku ta kuadra ku nos kultura. P esei nos norma i balornan klave ta yuda pa guia nos komo persona i asina gosa di e temporada den un ambiente positivo. Aki na Kòrsou nos ta pone hopi balor na hopi aspekto manera entre otro: Rèspèt: duna rèspèt pa bo haña rèspèt. Respetá i no falta otro rèspèt. Honestidat: No hòrta sèn, ta honesto i bisa un hende ku dunabo sèn di mas ku bo a komete un eror. 1. Amabel: Un bon dia òf un bon atardi semper ta bon pa bisa otro; 2. Pasenshi: Para den rei i no pasa dilanti di otro hende. Warda ku pasenshi riba bo bùrt, maske otro no ta hasié; 3. Obediente: Tene bo mes na regla i obedesé reglanan di tráfiko. Pasa den lus bèrdè so!; 4. Loyalidat: Si bo tin un relashon amoroso ku un hende serio bo ta respetá e relashon i keda loyal i komprometé n e; 5. Servisial: Abo komo hóben laga un hende grandi sinta den konvoi i abo ta para si no tin stul; 6. Toleransha: No rabia i bringa pero keda trankil i práktika dominio propio; 7. Responsabel: Kuida loke bo tin i no hasi nada sin pensa promé; 8. Komprenshon: Komprondé ku mucha ta kansa mas lihé ku hende grandi i ku e por hasi un tiki fèrfelu. Djis algun punto di balor pa bo pone den práktika tur dia. Nos tur por komportá nos mes komo un suidadano ehemplar den e dushi temporada aki. ********** NO USA ALKOHÒL; E TA MALU PA SALÚ NO USA DROGA E; TA MALU PA SALÚ 3

Seguridat i Órden Públiko Seguridat ta un aspekto hopi importante den Karnaval. Gobièrnu komo entidat responsabel mester pone algun punto pa tene kuenta kuné na momentu di un aktividat grandi. Komo ku hopi hende ta bini huntu mester usa reglanan pa seguridat di moda ku kada hende ku lo partisipá di un òf otro manera por gosa sin kos sali for di man. Reglanan pa Órden Públiko ta sirbi komo base pa yega na un aktividat organisá i responsabel. Públiko mester sigui òrdu di outoridat. E reglanan t ei pa evitá ku nos por haña nos den problema òf situashonnan no deseá. No ta tur ora nos ta komprendé un òrdu, pero nos mester sa ku no ta tur ora tin tempu pa splika nos tampoko komo ku e problema ta serka i tempu ta pèrtá. P esei nos mester respetá i sigui òrdu di outoridatnan den un aktividat kaminda tin hopi hende. Outoridat t ei pa yuda mantené órden públiko i pa sigurá e bida di e siudadano. P esei bo mester sigui òrdu di polis i otro outoridat i no desviá. Usa sano huisio i tur kos ta kana ekselente! ****** # Regla/Òrdu Motibu 1 No kita un barikada. Maske bo no ta mira e motibunan, respetá paso ora outoridat a pon é ta pa seguridat. 2 Parker bo outo responsabel (no stashoná bo outo den un via di salida òf entrada pa emergensia òf di kas). 3 Kana ku bo sédula òf reibeweis pa identifiká bo mes. 4 No kore baiskel/skuter den e marchanan. Un outo mal stashoná por kousa peliger den kaso di emergensia o opstrukshon. Den kaso ku algu pasa bo mester por identifiká bo mes. Tur momentu outoridat por pidi bo pa identifikashon. E baiskel/skùter por okashoná aksidente den grupo di hende i kaya. Esaki por opstakulisá tur tráfiko. 5 Tene bo na regla di tráfiko. Den un aktividat kaminda tin hopi hende mester tin regla pa kos keda ordená i pa no forma aksidente. 6 Komportashon positivo: Gosa i duna otro espasio pa gosa di un forma positivo. Si bo no komportá bo mes korekto, outoridat lo mester atendé ku bo riba esaki. 7 Barera; no para riba nan i no lòs nan. Nan tei pa protekshon di tur partisipante den i pafó di marcha. 8 Minimalisá uso di alkohòl. Un hende ku usa hopi alkohòl por komportá su mes for di òrdu! No ta salú pa bebe hopi alkohòl. Nos leinan no ta permití hóbennan bou di 18 aña hasi uso di alkohòl. 9 No usa droga. Nos leinan di pais no ta permití uso di droga! 10 No sali ku niun arma. Nos leinan no ta permití un siudadano ku no tin pèrmit bálido di karga arma. Kampaña di Aktua Robes, Sintié un bes, aktivo durante di karnaval. Echonan kastigabel tin but mará na dje. 4

Emergensia KOMANDO SENTER (karnaval) 915 (Grátis) Emergensia/Urgente 911 Emergensia médiko 912 Atenshon polisial ménos urgente 917 Importansha di Barera Dranghek E barera (dranghek) t ei pa motibu di seguridat. Nan no t ei pa stroba ni evitá ku hende ta gosa di nos marchanan. Nan t ei prinsipalmente pa protekshon i kòntròl den un evento grandi kaminda tin hopi hende. A base di práktika internashonal mester usa e tipo di bareranan akí pa e aktividat kana ordená i strukturá. hende). P esei ta importante ku e bareranan tei pa yuda protehá nos pueblo karnavalista. No pega nada, no lèn i no para riba e bareranan, pasobra si un vehíkulo dal òf hak n e esaki por basha henter e kareda abou, ku konsekuensia fatal pa hende ku ta di lèn òf para na dje. Motibunan dikon mester tin nan: 1. Protekshon di e siudadano; 2. Instrumento di guia pa públiko; 3. Instrumento di guia pa partisipante; 4. Instrumento di seguridat (e ta evitá ku hende ta subi kaya deskontrolá i alabes evitá ku un vehíkulo por mishi ku un 5 REDAKSHON Ministerio di Enseñansa, Siensia, Kultura & Deporte

Zonido E nivel máksimo di zonido permití durante tur marcha di Karnaval ta 90 desibèl (db). Pa organisá Karnaval, e organisadó mester pidi un pèrmit ku polis ta otorgá. Den e pèrmit akí tin un kantidat di regla na kua e organisadó mester tene su mes n é. Un di e reglanan akí ta nivel máksimo di zonido permití. Sekshon di Medio Ambiente i Naturalesa tin e tarea pa midi zonido komo nan ta disponé di e aparatonan pa midi. Maske a baha e nivel máksimo di zonido, ta rekomendabel pa, spesífikamente muchanan, keda hasi uzo di dòpi pa orea i mantené sierto distansia for di spikernan. For di diferente pòst riba ruta lo midi zonido di tur DJ i agrupashon musikal den Karnaval. E promé pòst ta ubiká na pòmp di gasolin di Sta. Maria i ta rekomendabel pa nivelá e zonido na 90 db. Inspekshon di zonido tin kontakto direkto ku Polis. Lo notifiká nan kada biaha ku un Inspektor mester intervení pa baha nivel di zonido. Promé biaha ku intervení ta pidi pa baha zonido. Di dos intervenshon serka mes DJ òf agrupashon musikal lo duna un atvertensia i na di tres intervenshon serka mes DJ òf agrupashon musikal lo para e músika riba òrdu di Polis pa negligensia di reglanan stipulá den pèrmit. Ban kuida oido di nos tur dor di usa dòpi pa orea i pone e nivel di zonido na 90 db. Eskala di Desibèl Desibèl (db) AMBIENTE 10 db Un blachi ta kai. 30 db Papiando ku bos abou 50 db Un bario trankil 70 db Un kaya drùk 80 db Zonido for di 80 desibèl por hasi daño na oido 90 db Un trùk grandi ku ta pasa 110 db Pega ku un spiker durante di un konsierto/aktividat musikal 130 db Pega ku un avion 6

Higiena Salú di hende ta dependé di vários faktor. Higiena ta un di e pilarnan mas grandi den e struktura di salubridat di ser humano. Pa e motibu akí Gobièrnu ke pone atenshon na algun punto importante pa komunidat tene kuenta kuné i salbaguardiá e salubridat en general. Higiena i kuido personal 1. Bebe sufisiente líkido (awa); 2. Kome na tempu i evitá di kome kuminda ku a para hopi den kalor; 3. Bebe bo remedinan i kana ku informashon di bo remedi den bo tas/pòtmòni; 4. Tene bo kurpa limpi, espesialmente bo mannan; 5. Usa protekshon ora bo tene relashon seksual; 6. Sòru pa bo tin papel sanitario (tissue) serka bo; 7. Protehá bo mes kontra solo i usa bon produkto pa evitá ku bo ta soda hopi; 8. Bisti paña kómodo i no paña ku ta hopi pèrtá; Kuida bo pianan, nan mester ta kómodo i kòrda sosegá nan bon e dianan promé ku bo bai wak òf partisipá den marcha. Teps na momentu di kumpra kos Departamentu di Salubridat (THZ) ta kontrolá tur bendedó di kos riba ruta di Karnaval. Tene kuenta ku bo konsumo i unda bo ta kumpra kos. Nan tei pa yuda vigilá e parti di higiena. Tene kuenta ku: 1. Chèk si e establesimentu tin pèrmit pa bende kos (nan mester ta poné un kaminda ku e kliente por mira). 2. Chèk si e trahadó tin pèrmit pa bende kos; 3. E lugá/bendedó ta limpi; 4. Wak si e trahadó ta adekuá bisti. (kabei tapá, uña limpi etc); 5. E lugá tin labamano òf un kaminda ku e trahadó por limpia su man; 6. Chèk e fecha di vensementu di e produkto; 7. Wak i hole e kos di kome pa evitá di kome algu dañá; 8. Finalmente, si bo no ta konfia no kumpra kos einan. Bai un otro kaminda ku si bo tin konfiansa. 9. No tira kos abou, usa ko'i shushi. Teps ora bo ta prepará bo kuminda 1. Evitá di usa hopi salu, suku i/òf zeta; 2. Kòrda laba bo mannan regularmente; 3. Chèk fecha di vensementu di bo ingredientenan; 4. Tin kuminda ku ta daña hopi lihé den kalor/solo. Evitá di bai ku salada di batata, tuna/marisko. Si bo ta bai kuné, konservá esakinan bon den eis. 5. No eksponé bo kuminda na airu liber. Gobièrnu ta hasi un yamada na kada siudadano pa bai gosa di e ambiente kultural di un forma responsabel. **************** 7