TLDPMEconomia24Jul2014te

Similar documents
LHOxfamOJE3May2019te

La'o Hamutuk aprezentasaun ba ADN 18-Jul-2013 Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu A

OJE 2014 no ligasaun ba Ekonomia TL

BriefingBankadaDez2018te

LHSubPNOJE2018te

ViolasaunAmbientalDec2018pptx

Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby)

Final Relatoriu Peskiza LH iha Suai

TransVieira

InflRD7te.pdf

DebateRai2Julhu2012

Relatóriu Final_EA_LH2018 1

Lansamentu ba Timor-Leste nia Dokumentu Politika kona ba Fronteiras Maritimas.TETUN_FINAL

Alkatiri4Feb2013en

CBA FAQs_TETUM

República Democrática de Timor-Leste

LH konaba PAN Fome Zero

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA

v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun

Microsoft Word - PN 08 - National Security Policy-Making and Gender _Tetum_.d

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016_

ETAN for UNTL

FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé t

««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no G

4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 1/1

Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy

Microsoft Word - Module III. LIDERANSA.docx

Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside

Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan : AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS

Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone:

Konta Jeral Estadu 2011

Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideran

Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Ail

VALORIZA AGRIKULTOR SIRA NIA LIAN NO SIRA NIA MATENEK!

LIA ULUK

Lei Tributaria fo vantajem barak liu ba kompania no emprezariu: Bainhira los mak fos bele baratu

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: no

GOVERNU KONSTITUSIONÁL VII NIAN PROGRAMA GOVERNU KONSTITUSIONÁL VII NIAN 1 Ohin loron Timor oan sira bele sente otimista kona- ba futuru. Ita nia unid

Lina Orientasaun PM ba Orsamentu

REVIZAUN ESTRATÉJIKU TIMOR-LESTE PROGRESU NO SUSESU ATU ALKANSA OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU SUSTENTÁVEL 2 Tau matan ba ita-nia futuru Centre of Studies f

World Bank Document

Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP)

ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120

DISCURSO DE

Aprezentasaun OJE Jan 2011

República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Tim

Microsoft Word - EWER Alert - Naktuka - Tetun - Jul 10.doc

PROSESU PAGAMENTU BA IDOZUS NO NIA POTENSIALIDADE BA KONFLITU Relatóriu Polítik

11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacost

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projet

16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia

7 Teste adaptasaun koto nani iha Timor-Leste Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobia

REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insi

República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nas

Microsoft Word - Livru Matadalan_2017.docx

World Bank Document

Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e sup

Microsoft Word - TL Econ & Social Brief Final-tetum-jg.doc

Submisaun Luta Hamutuk ba OGE 2011 ba Komisaun C

Microsoft Word - ARKTL Constitution_Tetun.doc

Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-di

QUARTERLY REPORT

Microsoft Word - SP Rede ba Rai Version for Members - reduced.docx

Relatoriu Observasaun Eleisaun Prezidente 20 Marsu 2017 Final

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holl

Rezumu Politika_Cover_Tetun_Belun

Traditional justice workshop report _tetun_

Microsoft Word - MAHEIN_33_OK.doc

Taka lakuna jerasaun iha Timor-Leste: Oinsá mak programa kriativu bele kontribui 5 Amy Stevenson, Kim Dunphy, Cesario de Lourdes & Ildefonso da Silva

Remembering the past Final Tetum

FretilinOGE19-21Dez2018te

Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa

IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Es

Graphic2

Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu

Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial G

Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e

World Bank Document

AtReS - Revista Situasaun - Marsu Tetun Final

12 Produsaun bee moos husi bee fo er uza métodu filtrasaun Intrudusaun Autor: Felipe Xavier, L.Ed Mentor: Berta Tilman, BA Bee nu udar substánsia kími

Justisa ba Timor-Leste Nafatin Obrigasaun Internasional

TFETReport main text edited cleared Tetum.doc

Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1

Jornál Repúblika ANEKSU (Lei No.2/2016, data 3 fulan Fevereiro) Republikasaun Lei n.º 3/2004, data 14 fulan abril Lei kona-ba Partidu Polítiku sira Pa

ALOLA ANNUAL REPORT 2018 TETUM Final FOR pRINTING eDITING VERS.cdr

Deklarasaun Politika CNRT

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Dili Periódu Novembru 2017 Afirmasaun:

Microsoft Word - judecsetesarailos_t

Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai

Microsoft Word - DISKURSU PPN 13 JUNHO 2018.docx

9 Subsidiu ba idozu: Hare e fali politika cash transfer 1 nao- kondisional iha Timor-Leste Antisidente Peskiza Therese Nguyen Thi Phuong Tam Nudar est

Land_Law_tetum_Version_3_change[1]

Microsoft Word - Trimester Nasional - TETUM _ Final_ 14 Aug 2013

REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupa

Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstra

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu

Backup_of_ALOLA ANNUAL REPORT 2015 DRAFT Kinta tetum

INSTITÚTO DO PETRÓLEO E GEOLÓGIA INSTITUTO PÚBLIKU (IPG-IP) ANÁLISE PERIGOSIDADE TSUNAMI IHA TIMOR LESTE UTILIZAUN DADOS DETERMINISTIK FELIX JANUARIO

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu

Mar-Abr 1

Transcription:

Komentáriu Sosiedade Sivíl ba Enkontru Timor- Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha 2014 Setór Estratéjiku Ekonómiku 25 Jullu 2014 Konteúdu Introdusaun...1 Dezenvolvolve ekonomia sustentável no ekitavel...2 Ita tenke prodús duke sosa...3 Pobreza iha digit rua nia laran...4 Gastu lalais akompaña ho planu fraku...6 Presiza dezenvolvimentu umanu...7 Konkluzaun...7 Introdusaun Ba da uluk, nudár sombriña ba organizasaun sosiedade sivíl sira iha Timor-Leste, FONGTIL apresia tebes ba parseiru dezenvolvimentu sira ne ebé ohin loron sei kontinua ajuda no tau matan ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste. Ami espera katak asisténsia ita-boot sira nian bele ajuda dezenvolve no hadi ak liu tan povu Timor-Leste nia moris, lori ami sai hosi kiak ba prospero. Aleinde ami mós apresia ba oportunidade ne ebé Governu Timor-Leste fó ba ami atu fahe ami nia perspetiva iha soru-mutu ida ne e. 1

Dezenvolve ekonomia sustentável no ekitavel Kampu mina-rai rua, Bayu-Undan no Kitan ne ebé durante ne e fornese osan billaun tinan-tinan ba Timor-Leste la kleur tan maran ona. ConocoPhillips, operadór ba Kampu Bayu-Undan hateten kampu ne e sei maran iha 2020, tinan hat sedu liu kompara ho previzaun antes tanba rezerva tun, presaun tun no produsaun bee barak liu duke mina-rai. 1 Normálmente ne e akontese, tanba mina-rai ne e rekursu ida ne ebé naun renovavel, sei hotu bainhira supa ona. Maski gasta osan barak ona, ohin loron, Timor-Leste seidauk dezenvolve setór ekonomia sustentável no ekitavel ida atu troka mina-rai ne e iha tinan neen oin mai. Timor-Leste haluha nia rekursu umanus, depende ba reseita petrolíferu, depende ba importasaun, ignora tiha dezenvolvimentu setór naun petrolíferu, no mós la o ho kualidade despeza estadu nian ne ebé fraku tinan-tinan. Buat ida ne e sinál katak nasaun ida ne e monu ona ba iha malisan rekursu. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál reprezenta mehi Governu nian atu lori Timor-Leste hosi nasaun ho rendimentu ki ik ba nasaun ho rendimentu médiu nian iha tinan 2030, maibé la asegura katak ema hotu sei hetan benefísiu hanesan, ka la asegura sira atu bele hetan benefísiu iha futuru. Maioria Planu nafatin lori Timor- Leste ba ekonomia mina-rai. Aleinde ne e, ami preokupa se mak sei hetan rendimentu ne e - povu tomak ka ema balu de it? Timor-Leste presiza dezenvolve nia setór agrikultura, peska, turizmu, indústria ki ik no mós presiza fó atensaun másimu ba investimentu iha setór edukasaun, saúde no saneamentu, tanba buat hirak ne e mak fundasaun ba ita nia labarik no nasaun ne e nia futuru. Doadór sira iha papél importante hodi influensia polítika ba dezenvolvimentu ida ne ebé bele hasees Timor-Leste hosi malisan rekursu hodi la o ba ekonomia ida ne ebé sei suporta Timor oan sira hotu, inklui jerasaun futuru. Aleinde ida ne e, doadór sira mós bele implementa programa sira ne ebé bele ajuda atu taka nesesidade ekonomia rai laran nian bainhira Governu ignora atu investe iha setór sira ne ebé importante. Bainhira ida ne e la akontese lalais, Timor-Leste sei monu kle an liu ba malisan rekursu, ne ebé sei difisil atu rekupera fila fali bainhira laiha tan rezerva petróleu. 1 Livru 1 Orsamentu Jerál Estadu 2014 2

Ita tenke prodús duke sosa Hafoin Súl Sudan, Libya no dala ruma Giné Equatorial, Timor-Leste nudár nasaun ida ne ebé mak nia ekonomia depende maka as ba reseita petrolíferu. Maizumenus 77% hosi ita nia GDP/PIB iha 2011 mai hosi atividade petrolíferu, no 4% mai hosi agrikultura no indústria. Despeza estadu ba administrasaun públiku no konstrusaun sivíl fó influensia boot ba kresimentu GDP/PIB naun petrolíferu nian kompara ho setór sira seluk. Kontribuisaun hosi setór agrikultura ba GDP/PIB ne e menus tinan-tinan dezde tinan sanulu ikus ne e, maski maioria ita nia populasaun sadere nia moris ba setór ne e, ida ne ebé mak importante tebes ba ekonomia, hodi sustenta no fornese meiu subsistensia ba maioria povu iha futuru. Infelizmente, iha Orsamentu Jerál Estadu 2014 aloka de it 2%, menus liu kompara ho tinan kotuk fó impaktu tebes ba dezenvolvimentu agrikultura iha Timor-Leste. Aleinde ne e, ita dala barak ignora tiha matenek lokál, prioritiza mekanizasaun no mós introdús input sira hosi rai li ur. Tinan-tinan, Timor-Leste nia dependénsia ba sasán importasaun aumenta ba bei-beik. Iha tinan 2013, Timor-Leste importa tokon $535 ba importasaun sasán, 2 no tokon $16 de it ba esportasaun naun-petrolíferu, ne ebé 98% mai hosi kafé. Kombina ho defisit merkadorias servisu nian ho tokon $581, Timór-Leste gasta billaun $1.1 barak liu ba importasaun duke ida ne ebé hetan hosi esportasaun, balansu negativu hosi merkadorias ida ne e bele taka hosi osan mina-rai. Bainhira Bayu-Undan no Kitan maran iha tinan neen oin mai, oinsá Timor- Leste bele selu defisit ida ne e? 2 DGE inklui tokon $307 atu lori osan tahan dollar EUA iha sira nia dadus maski ida ne e la ós importasaun, tanba ne e ami la inklui sira iha ne e. 3

Mina-rai no gas fornese maizumenus 75% ba reseita estadu iha 2013. No 21% seluk mai hosi investimentu Fundu Petrolíferu, no iha de it 4% mai hosi rekursu naun petrolíferu, no parte boot hosi ida ne e mai hosi resirkulasaun osan ne ebé gasta hosi estadu. Menus ekonomia rai laran, halo despeza estadu nian maioria benefisia ekonomia rai seluk duke rai laran. Tinan kotuk, liu metade hosi despeza estadu nian halai ba rai li ur atu sosa sasán no servisu, no ida ne e seidauk inklui despeza ne ebé halo hosi funsionáriu públiku, pensionista no ema seluk ne ebé simu osan hosi fundu públiku nian. Tanba ne e, Timor-Leste tenke iha esforsu atu atinje soberania ai-han, no valoriza ita nia koleta no prodús sasán ba nesesidade bázika hodi substitui sasán maioria mak ita importa hela. Indústria ki ik no prosesamentu agríkola no peska ba konsumu lokál bele hadi ak balansu komérsiu no fó servisu, no mós sei ajuda ita atu ekonomikamente no mós polítikamente sai independente duni. Iha tempu ne ebé hanesan, turizmu no fatin ba merkadu esportasaun bele aumenta vizita estranjeiru. Ami husu ba parseiru Dezenvolvimentu no Governu Timor-Leste sira atu konsidera ideas sira hosi agrikultór no sosiedade sivíl kona-ba oinsá setór hirak ne e bele hadi ak hodi nune e sira bele aguenta hafoin mina-rai ne ebé la sustentável, ekonomia ne ebé depende ba importasaun no minarai ne e hotu ona. Ita boot sira bele ajuda agrikultór lokál sira atu aumenta sira nia produsaun, aumenta sira nia matenek no ajuda sira ho teknolojia sira ne ebé sustentável no apropriadu ba sira nia moris. Maski nune e, ami hein katak ajuda sira ne e la ós atu sosa tan fini, adobo kímiku no sosa tratór ne ebé la sustentável no sei estraga meiu ambiente. Basa, ami fiar katak uza teknolojia sira ne ebé la sustentável sei estraga prinsípiu no valor sósiu kulturál. Pobreza iha digit rua nia laran Besik ukun na in sira, inklui parseiru dezenvolvimentu balu sente orgullu katak Timor-Leste nia kresimentu GDP naun petrolíferu sa e maka as, iha digitu rua. Ami sente triste tebes bainhira kresimentu ekonomia ida ne e akompaña ho pobreza, hamlaha, falta infrastrutura báziku no falta rekursu umanu, maski Timor-Leste gasta ona osan dollar billaun ba billaun. Bazeia ba PNUD nia Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu 2013, 68.1% populasaun Timor-Leste moris iha pobreza multidimensional iha iha 2009-2010, no 18% seluk vulneravel ba deprivasaun múltipla, katak mínimu ema ida kada uma kain ida labele asesu ba edukasaun, saúde ka moris di ak nian. Aleinde ne e, distribuisaun rekursu ekonomia tomak la justu ba povu sira, liu-liu sira ne ebé hela iha area rural. Maski mina no gas ne e pertense ba povu tomak, maibé infelizmente grupu ki ik oan ida husi klase aas de it mak hetan benefísiu boot. 4

Dezde fulan hirak ikus ne e, Governu halo esforsu boot atu hatudu Dili nia oin furak ba bainaka espesiál sira hosi CPLP foin lalais ne e, inklui atu simu ita-boot sira ne ebé ohin loron mai ba enkontru ida ne e. Ami enkoraja ita-boot sira atu hare liu hodi ba komprende di ak liu tan realidade Timor Leste nian, inklui ema sira ne ebé muda ona ba fatin seluk ne ebé dala ruma ita-boot sira labele hare ona. Estrada barak mak sei aat hela, povu sei kiak, vendedór sira muda ona hosi dalan ninin, no uma balu ne ebé ladún furak muda ona hosi estrada protokolu, maibé buat hirak ne e mak loloos realidade ba maioria sidadaun Timor-Leste. Tanba ita-boot sira servisu atu ajuda ami nia Estadu no povu hodi dezenvolve ami nia rai, favor ida atu labele hetan lohi hosi ospitálidade ho aten boot Governu atu halo ita-boot sira hodi fiar katak povu Timor-Leste nia moris furak hanesan estrada protokolu iha Dili. Ita hotu tenke servisu hamutuk atu muda sistema ekonomia, dezenvolve setór naun petróleu, liu-liu agrikultura no peska atu ita bele fornese ai-han ba ita nia an rasik no luta atu atinje justisa ekonómiku, ne ebé ema hotu bele hetan no simu nia parte ho justu. Ohin loron, liu um-tersu hosi ita nia populasaun ho idade traballu moris ho agrikultór subsistensia, no tersu seluk dezempregu ka servisu informal. Porsentu sanulu seluk servisu iha sira nia negósiu rasik ka sira nia família nia negósiu ki ik. Ami husu ba doadór no Governu atu prioritiza povu hirak ne e, 80% hosi ita nia populasaun, hodi nune e sira bele kontente ho kualidade moris hanesan ho ema sira ne ebé servisu iha ita-boot sira nia instituisaun sira. Tinan-tinan, maizumenus joven na in 16,000 tama ba kampu servisu, maibé númeru ida ne e sei aumenta besik duplu iha tinan sanulu oin mai bainhira labarik sira ne ebé foin moris hafoin ukun-rasik an sai boot ona. Timor-Leste iha ema liu na in 510,000 ne ebé nia tinan 0-14, dala rua kompara ho ema ho idade 25-39. Saida mak sira halo bainhira sira sai boot? Infelizmente planu dezenvolvimentu ne ebé trasa durante ne e seidauk tau atensaun oinsá bele fornese oportunidade ba maioria nia moris, la valoriza povu nudár rekursu, la la o iha diresaun atu fornese kampu servisu ne ebé natoon no tempu naruk ba joven sira ohin no aban bain-rua nian. Setór privadu sira iha papél boot tebes atu ajuda hodi fornese kampu servisu ba povu sira liu hosi 5

sira nia atividade negósiu no komérsiu nian, infelizmente knar ida ne e seidauk kaer hosi setór privadu sira. Maioria setór privadu sira iha Timor-Leste buka de it kontratu estadu nian, buka atu hetan pedasuk ida hosi osan mina-rai lalais ho lalais no ignora futuru sira nian no ita nia povu sira. Gastu lalais akompaña ho planu fraku Ami apresia ba despeza real estadu nian ne ebé tun dezde 2012, inklui foti osan hosi Fundu Petrolíferu ne ebé tuir nivel Rendimentu Sustentável ba tinan 2013. Maski nune e, despeza ba rekurrente nian kontinua sa e maizumenus 20% kada tinan, no Orsamentu iha 2014 hatudu hela Timor-Leste sei kontinua la o iha diresaun hodi halo gasta barak tan. Iha nasaun sira ne ebé moris ho osan mina-rai, iha tentasaun atu halo gastu barak ba projetu sira atu hatudu an no benefísiu pesoál nian bainhira osan mina-rai tama mai. Maski Timor-Leste iha Fundu Petrolíferu ne ebé iha regra atu limita despeza ho objetivu atu kontinua fornese rendimentu hosi investimentu nian hafoin mina-rai maran, maibé lala ok polítika fiskál estadu nian ohin loron hatudu katak ita sei labele atinje objetivu ida ne e. Aleinde ne e, lideransa Timor-Leste iha mehi ba futuru projetu boot sira hanesan ba Zona Ekonómiku Espesiál Sosiál Merkadu (ZEESM), Aeroportu Dili, Portu Tibar, Supply Base no aeroportu no komponente seluk hosi Projetu Tasi Mane. Sira hakarak atu halo gastu boot ba projetu sira lahó justifikasaun ba vantajen komersiál. Iha tempu ne ebé hanesan, osan barak halai ba projetu emerjénsia ho kualidade ne ebé fraku tebes. Ita nia Fundu Petrolíferu sei mamuk tinan lima tan hafoin mina-rai no gas maran ona. Tanba ne e, ami sujere katak Parseiru Dezenvolvimentu sira bele ajuda Timor- Leste atu aumenta skill planeamentu nian, hodi nune e despeza no dezenvolvimentu sei integradu no sustentável ba tempu naruk. Ita boot sira nia programa ba kapasitasaun ba jestaun finanseiru tenke melhoria tan, no tenke rekruta peritu ne ebé iha esperiénsia no 6

matenek ne ebé relevante, no mós iha vontade atu ajuda, rona no aprende saida mak kontextu moris povu Timor-Leste nian. Presiza dezenvolvimentu umanu Maski iha tinan ne e Governu aloka 17% hosi nia orsamentu estadu ba edukasaun no saúde, di ak liu kompara ho tinan kotuk, maibé ami nafatin hare katak alokasaun ida ne e sei menus atu hasa e kualidade umanu Timor-oan sira nian. Nasaun sira ne ebé atinje ona Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu nian gasta maizumenus 30% hosi sira nia despeza atuál ba setór saúde no edukasaun. Ohin loron, ema barak mak preokupa kona-ba kualidade rekursu umanus Timor-oan sira nian. Maski ami apresia ba esforsu atu dezenvolve kurikulu ba ensinu primáriu ne ebé sei iha prosesu laran, ita nia labarik sira la estuda iha eskola ho padraun di ak, oras aprendizajen ne ebé uitoan, falta livru menus profesores ho kualidade, laiha laboratóriu no biblioteka, futuru labarik sira iha perigu laran. Iha tinan 2014, orsamentu ba bolsu-estudu nian ba rai li ur ne e 35% boot liu kompara ho dotasaun ne ebé halo ba Universidade Nasionál, ne ebé eduka estudante dala hat kompara ho sira ne ebé sei ba eskola iha rai li ur. At liu tan mak, estudante sira ne ebé eskola iha universidade privadu sira iha rai laran tenke marjinalizadu liu tan. Aleinde ne e, ita nia labarik barak mak sei moris ho falta nutrisaun ai-han, no mate tanba kauza sira ne ebé ita bele prevene. Maizumenus labarik na in 1,200 ho idade iha tinan lima nia okos ne ebé mate tinan-tinan bele salva ho hahán, saneamentu no asisténsia saúde ne ebé di ak. Sistema saúde ne ebé falta ekipamentu medikal iha ospitál sira iha distritu no sentru saúde sira iha area rural sira dala ruma tanba estadu la fó valor ba ema kiak sira nia moris hanesan ho valor moris ba ema riku sira. Ami fiar katak estadu no parseiru dezenvolvimentu sira rekoñese problema sira ne ebé povu ne e enfrenta, maibé dala barak itaboot sira prefere haruka ema ba eskola ka tratamentu saúde iha rai li ur, nudár solusaun ne ebé fasil duke hadi ak no harii sistema edukasaun no saúde ida ne ebé metin iha rai laran. Ami espera katak parseiru dezenvolvimentu no governu Timor-Leste bele fó prioridade hodi gasta osan ba sistema edukasaun no saúde iha rai laran, hodi benefisia ema barak. Konkluzaun Timor-Leste simu ona reseita boot hosi mina-rai no gas dezde 2005, 7

maizumenus dollar billaun $22. Ita liu ona dois tersu hosi espetativa moris ita nia rezerva petróleu, no simu ona ¾ nia reseita. Maski karik kampu Sunrise nian la o ba oin ho dada kadoras mai Timor-Leste, total osan ne ebé ita atu hetan hosi projetu ne e sei menus hosi ida ne ebé ita hetan hosi Bayu- Undan, no sei suporta de it um tersu hosi despeza públiku nian tuir nivel despeza ohin loron nian. Ita nia Fundu Petrolíferu sei uza hotu iha 2025, ne ebé lalais liu ba ohin loron kompara ohin loron ho Restorasaun Independénsia iha 2002. Tempu no osan barak mak ita gasta arbiru de it, no ita presiza atu uza ho di ak ba sira ne ebé iha hela ne e. Dalan úniku atu salva Timor-Leste hosi malisan rekursu mak investe hodi dezenvolve ekonomia sustentável no ekitavel, liu hosi investe iha setór agrikultura, turizmu, no indústria ki ik sira atu troka reseita hosi Bayu-Undan no Kitan. Hahú ohin, ita presiza prioritiza dezenvolvimentu umanu, hahú hosi eskola primária no hakat ba iha ensinu sekundáriu no universidade atu melhoria futuru Timor ne ebé matenek. Aleinde ne e, dezenvolvimentu ekonomia tenke mai hosi planu ida ne ebé integradu, transparente, fó prioridade as ba povu nia nesesidade báziku, no mós evita despeza osan arbiru ba projetu emerjénsia no promosaun públiku nian. Atu taka, ami husu ba parseiru dezenvolvimentu no governu Timor-Leste atu uza kontextu lokál nudár báze atu implementa ita-boot sira nia programa hodi benefisia maioria povu sira, la ós de it fó moris di ak ba ema uitoan de it iha klase sosiál as, ema riku sira ka sira ne ebé iha relasaun polítika ka família iha Timor-Leste. Ema hotu merese atu simu sira nia parte ho justu, tanba sira iha direitu legal no moral. -Obrigado- 8