Mar-Abr 1

Size: px
Start display at page:

Download "Mar-Abr 1"

Transcription

1 Mar-Abr 1

2 KONTEÚDU 3 Editoriál 3 Husi Provinsiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Nakukun iha laran. Evanjellu feto Samaria nia 11 Kuru husi bee-matan karizma nian 14 Fila fali ba abuut 15 Don Bosco no Madre Mazzarello iha fundasaun FMA nian 16 Aprezentasaun Estréia Biografia badak beatu Albertu Marvelli nian 22 Tatoli fiar 23 Lineamenta : Sínodu Bispu sira-nian. 24 Krús iha Kristu nia mistériu Paskál. 30 Lidun moris konsagrada 31 Silénsiu atu fó ba Maromak fatin dahuluk 34 Oratóriu: ambiente atu serví foin-sa e sira! 35 Lia-hun husi Avaliasaun Trienál CIAO 36 Vokasaun: semináriu dahuluk mak família 39 Simplisidade no solidariedade 41 Tama kle an bá 42 Sílénsiu no Liafuan: dalan evanjelizasaun nian. 42 Komunikasaun tuir estilu evanjéliku no patrimoniu karizmátiku 45 Arte raronak no komunikasaun nian 46 Facebook addiction Mar-Abr 2 27 Patronu liberdade relijioza nian. 29 Jornada 111 pás nian ba eleisaun jerál nia susesu. Responsavel FMA TATOLI: Ámbitu Komunikasaun Sosiál PROVINSIA TIN

3 Editoriál Husi Provinsiál Ita-nia soru-mutu iha edisaun ida-ne e kontinua ho aprofundimentu kona-ba itania abut: abut sarani no abut karizmátiku. Institutu tomak simu konvite husi Madre jerál atu halakan filafali ita-nia fidelidade ba karizma. Iha sirkulár n.926 nia dehan: Ha u-nia mehi mak ita ida-idak, iha tinan grasa nian ida-ne e, sente prosimidade ho rai orijen nian, ho klima ida família nian, simplisidade, haraik an, korajen propozisionál nian ne ebé sai rai isin santidade no vokasaun sira nian ba Kreda. Reitór-Mór mós iha preokupasaun ne e: Hodi aumenta distánsia kronolójika, jeográfika no kulturál husi nia [Don Bosco], hetok kuran ba beibeik klima domin nian no prosimidade psikolójika mós, ne ebé halo ita sai espontáneu no familiár ho Don Bosco no ninia espíritu. Ita keta husik liafuan sira-ne e monu leet de it maibé haka as an atu hakbesik duni ba ita-nia bee-matan hodi kuru husi ne ebá laran-manas vokasionál foun. Redasaun FMA Tatoli mós konvida atu fahe esperiénsia signifikativa sira ne ebé komunidade sira halo atu prepara an ba selebrasaun tinan 140 fundasaun Institutu nian no tinan dahuluk preparasaun nian ba bisentenáriu Don Bosco nia moris nian. Iksumai, Tatoli antisipa votu Páskua ida nakonu ho Kmanek husi Na i Moris-Hi as! Irmán doben sira, ha u mai hasoru imi ho rikusoin moris nian ne ebé ita-nia revista soi no konvida imi atu lee artigu oioin ho kle an no assume empeñu ida-ne e nu udar oportunidade ba auto-formasaun. Ita iha ona kuarezma nia dalan klaran, dalan ida marka ho orasaun no partilla, silénsiu no hadera an hodi hein atu moris ksolok paskál. Amu-Papa nia mensajen ba Kuarezma: «Ita tau atensaun ba malu atu bele tulun malu iha karidade no hahalok di ak» (Eb 10, 24) mak roman ida ne ebé bele leno ita-nia moris loron ba loron iha konversaun ba domin. Hodi hateke ba Jezús, hanesan Madre Mazzarello konvida ita, sei halo ita hala o buat hotu iha no ho nia matan domin ne ebé hateke mai ita no halo ita hili se mak ita hakarak serví iha domin. Ha u gosta mós fó hanoin fali s.paulo nia fraze ne ebé Amu-Papa Bento XVI temi iha ninia diskursu ba pároku sira Roma nian. «ha u [ ] husu imi atu moris loloos tuir imi nia vokasaun» (Ef 4, 1). Ita-nia moris tenke tama kle an liután iha dalan radikál ita-nia bolun nian, hodi tuir Idane ebé bolu ita ninia lian no nune e hetan estrada loos atu gia sira seluk, liuliu foinsa e feto no mane sira iha lurón ida-ne e. Oras ne e mak tempu favoravel atu realiza ho domin dalan radikál tatuir Kristu nian, empeñu ida-ne ebé sai ita-nia obrigada no karan konkretu ba ita-nia Madre jerál, ne ebé ho modu konstante husu orasaun ba Institutu nia santidade. Ha u konvida imi atu lee Ir.Emlilia Musatti nia Mar-Abr 3 Tatoli - Husi Provinsiál

4 Mar-Abr 4 Tatoli - Husi Provinsiál surat ne ebé solisita eh hatudu mai ita oinsá prepara ita-nia an ba Festa Agradesimentu nian, atu lee filafali pájina sira krónaka komunidade rasik ninian ne ebé haktuir oinsá ita-nia komunidade eh uma hahú, ho ninia esperansa sira, inserteza no difikuldade sira. Fulan sira dahuluk tinan 2012 nian riku ho Maromak nia grasa no ita hotu nia fuan sei nakonu ho agradese ba Ir. Giuseppina Teruggi nia vizita ba ita-nia Provínsia, ba esperiénsia forte avaliasaun trienál CIAO nian ne ebé iha fulan Abríl ami sei iha ksolok atu fahe ho imi. Grasa ikus foin daudaun mak ha u-nia vizita badak ba irmán sira iha Roma no mós enkontru sira ho Madre jerál no irmán sira Konsellu nian ne ebé hanoin nafatin imi no kumprimenta imi ho ksolok, domin no agradesimentu. Buat hotu mak prezente, grasa husi Maromak: ba ita kompete atu halo nia sai oportunidade atu ita-nia ezisténsia eh moris sai kle an, hodi tau nu udar fundamentu fatuk-inan Kristu Moris-Hi as. Maria tahan ita iha dalan ida-ne e no tulun imi halo ain-hakat lais nune e Páskua, eventu sentrál ita-nia fiar nian, bele hetan ita konxiente liután kona-ba moris foun ne ebé Jezús Moris-Hi as haraik mai ita, no halo ita koko katak plenitude moris nian mai husi Domin. Ba imi hotu no ida-idak ha u hato o Páskua Kmanek no ha u husu atu imi hato o mós ba Salezianu sira, ba membru sira Família saleziana nian. Ba Komunidade edukativa no ba imi hotu nia família (Ir Paola Battagliola) Sé mak ami Ami mak família relijioza ida moris husi S. João Bosco nia fuan no S. Maria Domenica Mazzarello nia fidelidade kriativa. Don Bosco hili naran ida-ne e tanba nia hakarak ami sai monumentu moris gratidaun nian ba Na in-feto. Iha Torino Don Bosco hetan konvite husi ema oioin; husi kontaktu ho instituisaun femininu oioin; husi nia devosaun kle an ba Maria; husi Papa Pio IX nia konfirmasaun ne ebé dudu nia atu ba oin; husi mehi no faktu estraordináriu sira ne ebé nia rasik konta. Tempu hanesan iha rai Mornese, foin-sa e feto ida naran Maria Domenica Mazzarello anima grupu ida feto-raan sira nian ne ebé dedika an ba labarik feto sira rai ne ebá nian, ho finalidade atu hanorin sira profisaun ida, maibé liuliu atu gia sira iha vida sarani nian. Nune e, maski hela dook malu, mosu sinál rua ne ebé ho sintonia haruka mensajen ida de it: hahú obra edukasaun nian ba lafarik no foin-sa e feto sira, ne ebé iha Torino-Valdocco Don Bosco harii ona ba mane sira. Maria Domenica Mazzarello mak ko-fundadora ne ebé fó vida, forma no baburas ba instituisaun foun ida-ne e. Iha loron 5 Agostu 1872 grupu dahuluk tenik sira nia sin hanesan Virjen Maria atu sai tulun-na in liuliu ba foin-sa e feto sira. Ohin loron FMA sira konta provínsia relijioza 83 iha nasaun 93, iha kontinente lima ho totál komunidade lokál 1443.

5 Lectio ba moris Mar-Abr 5 Tatoli - Halo buat ne ebe Nia dehan

6 Mar-Abr 6 Tatoli - Halo buat ne ebe Nia dehan Nakukun iha laran. Evanjellu feto Samaria nian Introdusaun Narrasaun hotu João evanjelista nian iha rejistu rua. Ida mak simplesmente haktuir faktu sira no bele halo ita hanoin kona-ba narrasaun kronolójika, ida fali mak haktuir sentidu kle an akontesimentu sira-nian: eventu nia sentidu simbóliku no profétiku. Hanesan akontese ona iha Kristu nia enkontru ho Nicodemos nune e mós ida ho Samaritana soi nivel karuak, ida kronolójiku no ida simbóliku. Se iha enkontru dahuluk mak ida entre Jezús no ema matenek doutrina ortodosu judeu sira-nian, ida daruak mak enkontru ho feto erétika ida. Katak kategoria ema sira ne ebé bandu ba judeu loos sira, liuliu rabinu ida (mestre relijiaun nian ida). Iha feto ida-ne e bele haree loos duni, reprezantasaun kona-ba umanidade tomak ne ebé hadook an husi Maromak, marjinalizada tanba sira-nia kondisaun sosiál no relijioza. S. Agostinho deskobre mós iha feto ne e Kreda jentiu sira-nian ne ebé loke an, ba grasa, ba fiar iha Kristu. Iha feto Samaria nian ne e iha mós ema ohin ninian, ne ebé maski iha abut sarani, dala barak moris dook husi prátika moris fiar-na in nian. Posu/bee-matan enkontru nian «Nia to o iha Samaria nia sidade ida, naran Sikar, besik to os ne ebé Jacob uluk fó ba nia oan José. Jacob nia bee-matan iha ne ebá. Jezús la o kole ona; tan ne e, Nia tuur iha beematan nia sorin. Loron besik fahe-rua ona. Feto Samaria nian ida mai kuru bee. Jezús dehan ba nia: Fó bee mai Ha u. Eskolante sira ba iha sidade atu sosa ai-han» (Jo 4,5-8). Fatin no tempu realiza enkontru entre Kristu ho feto Samaria nian mak emblemátiku uitoan: Sikar, Jacob nia posu no oras loron fahe-rua nian. Atu tama kle an iha simbolojia João nian, ita tau nu udar background obra ida simbólika mós Köder nian, amlulik husi Alemaña no artista kontemporáneu famozu. Sikar mak kota antigu Sichem. Iha lokál ne e nia rai-hun/orizonte hamriik foho rua: husi sorin ida Garizim, foho lulik ba samaritanu sira ho aihoris matak, (ohin loron mós sei selebra páskua) no iha sorin seluk hamriik Ebal, foho krukut no molik. Iha klaran iha posu Jacob nian, laran-luak ho bee. Iha foho rua ne e símbolu bensan no malisan no iha klaran bee moris Liafuan nian ne ebé husu hilin ida: sé mak imi hakarak serví? Iha Sichem duni mak, liutiha Moizés nia mate, Jozué hafoun moruk aliansa nian ho Na i. Lia-husun ne ebé nia halo mak ida hanesan ho uluk kedas: imi hili bá, ohin, sé mak imi hakarak serví. Jezús tuur iha posu ibun iha meiudia, ko-

7 len tanba viajen. Köder hili nia perspetiva partikulár ida, nia atensaun ba iha posu. Posu, iha patriarka sira-nia istória mak fatin atu apaixona, fatin enkontru nian entre la en no feen. Jacob rasik hasoru Raquel iha posu ida, nune e mós Isaac hasoru Rebeca, Moizés hasoru Zipporah. La ós buat baibain haree feto ida ba kuru bee iha meiudia, bainhira loron iha loos klaran no manas maka as no loloos oras hanesan ne e bee iha ona meza leten ka iha ona dapur. Sira-ne ebé bee la too kedas ona ka sira ne ebé lakohi hasoru ema kuriozu sira mak ba posu foti bee iha meiudia ka loron fahe-rua. João nia komentáriu kona-ba tempu meiudia nian halo ita haree katak feto sente deskonfortu ruma, buat ruma ne ebé halo nia moe kona-ba nia an rasik nune e nia buka atu sees ka subar an husi ema. Ita hatene husi narrasaun katak ninia situasaun iregulár mak karik halo ema rai ne ebá nian hasai rumór kona-ba nia no krítika hasoru nia. Nune e, hanesan Köder nia narrasaun iha ninia pintura ba meiudia boot rai nian korresponde meianoite iha feto ne e nia moris, hale u ho nakukun moris ida iha dezorden, afetivdade iha konfuzaun, fiar iha inserteza. Köder pinta nia nune e, enkuantu naroman ida hale u nia, nia hakruuk atu hateke ba posu ninia nakukun sira nian. Jezús husu nia atu fó bee ba hemu. Jezús nia kolen no ninia hamrook fó hanoin konaba meiudia seluk, ida krús nian iha ne ebé Jezús tuur iha fatin kondenasaun nian, fatin ne ebé nia hatudu nia domin ba povu, no hakilar kona-ba ninia hamrook. Hamrook seluk, hamrook ba nia povu nia fiar. Feto ne e konserteza, haree iha Judeu ne e nia hahusuk hakaran ida ne ebé liufali hamrook bee nian, maibé nia lakohi tuir intuisaun ida-ne e. Nia lakohi nia matan sira kruza ho interlokutór ida-ne e nia matan sira: nia iha hateken borus ida deskonfortavel ne ebé obriga nia atu hateke ba ninia klamar rasik. Nune e ba Jezús ninia hahusuk feto ne e hakarak sees tiha: «Feto ne e hatán ba Nia: Oinsá mak Ó, ema Judeu ida husu bee husi ha u, Samaritana ida? Tanba Judeu ho Samaritanu sira haree malu la di ak. Jezús simu hodi dehan: Ó hatene karik Maromak nia prezente, no sé loos mak dehan ba ó Fó bee mai Ha u, ó mak sei husu ba Nia, Nia sei fó bee moris ba ó. Feto dehan ba Nia: Na i, Ita kanabann la iha, bee matan mós kle an; itania bee moris mai husi ne ebé? Ita kala boot liu fali ami nia aman Jacob ne ebé fó bee-matan ne e mai ami? Nia rasik hemu, nia oan sira, nia balada sira mós hemu. Jezús hatán ba nia: Ema ne ebé hemu bee ne e, sei hamrook fali; maibé ema ne ebé hemu bee ne ebé Ha u sei fó, sei la hamrook tan, basá bee ne ebé Ha u fó ba nia sei sai iha nia nudar bee-matan ne ebé suli ba moris rohan-laek. Feto ne e dehan: Na i, fó bee ida-ne e mai ha u, atu ha u keta hamrook, nune e ha u lalika mai tan kuru bee iha ne e» (Jo 4, 9-15). Jezús nia komportamentu nakonu ho surpreza, nia ba kontra regra hotu. Feto Samaria nian ne e hakarak matein distánsia no lori situasaun tuir regra sira hanoin komún tempu ne ebá nian: nia samaritana ida, Jezús judeu ida. Maibé Kristu la rende: ó hatene karik Maromak nia prezente! Ba feto ne e, ne ebé karik hakarak lialoos, maibé taka an iha nia eskema sira Kristu revela ninia an rasik, revela don Espiritu nian. Nia halo sai ninian ema nia hahusuk. Kristu husu fó bee mai Ha u atu halo feto ne e komprende katak loloos nia mak hamrook. Köder iha intuisaun ida-ne e no pinta samaritana ne ebé hakrruk ba posu, haree iha bee ne ebé nia buka, la ós de it ninia ilas maibé mós ida Kristu nian. Kristu mak bee ba ninia hamrook, Kristu mak oin ne ebé revela ba ema ninia destinu. S.Inácio Antioquia nian hakerek ba sarani sira iha Roma nune e: Bee moris ida bi- Mar-Abr 7 Tatoli - Halo buat ne ebe Nia dehan

8 Mar-Abr 8 Tatoli - Halo buat ne ebe Nia dehan si-bisi iha ha u: mai hasoru Aman! Bee moris mak don Espíritu Santu nian ne ebé Kristu oferese ba fiar-na in sira atu sira bá hasoru Aman, katak bá hasoru lialoos kona-ba an rasik no kona-ba sira-nia destinu. Iha lalenok bee nian, iha posu-kidun, realiza enkontru loos. Iha-ne ebá samaritana la ós mesak ona, Kristu hamutuk ho nia, iha-ne ebá nia hasoru ninia matan, matan ne ebé nia la nota no oras-ne e nia haree iha matan sira-ne e ninia identidade rasik, nia haree Maromak nia prezente ba nia. Ha u haree katak Ita profeta ida Iha pontu ida-ne e diálogu troka rejistu. Oras-ne e Kristu nia lala ok nakloke liután no nia ko alia ba feto ho ó presizu ida, hodi tama iha ninia istória pesoál. «Jezús dehan ba nia: Bá bolu ó-nia la en, hafoin fila mai iha ne e. Feto hatan: Ha u la iha la en. Jezús dehan: Ó dehan loos, ó la iha la en; basá ó iha laen lima, no ida ne ebé hela ho ó daudaun ne e la ós ó-nia la en. Kona-ba ne e, ó hateten loos. Feto hatán: Na i, ha u haree katak Ita profeta ida. Ami-nia beiala sira adora iha foho ne e; imi dehan fali katak iha Jerusalem mak ema sei adora. Jezús dehan teni: Feto, fiar Ha u: loron sei to o mai wainhira imi sei adora Aman la ós iha foho ne e, mós la ós iha Jerusalem. Imi adora buat ne ebé imi la hatene, ami adora buat ne ebé ami hatene, basá maksoin mai husi Judeu sira. Maibé loron sei mai, loloos mai tiha ona, wainhira ema ne ebé adora loloos sei adora Aman tuir espíritu no lialoos: tanba Aman hakarak atu ema adora Nia nune e. Maromak mak espíritu, no sira ne ebé adora Nia sei adora tuir esíiritu no lialoos. Feto hateten ba Nia: Ha u hatene katak Messias sei mai, ida be hanaran Kristu; wainhira Nia mai, Nia sei hanorin buat hotu-hotu. Jezús hatán: Ha u rasik mak ko alia ho ó» (Jo 4,16-26). Alessandro Bonvicino hanaran Moretto oferese mai ita imajen furak liu diálogu ida-ne e nian. Ninia perspetiva oinseluk liu husi Köder, ita iha posu nia li ur, maibé la fó espasu ka hatudu buat ida kona-ba paijazen ne ebé hale u iha sorisorin. Espasu tomak kuadru pintura nian interlokutór na in rua mak okupa. Jezús ho aureóla iha ulun, mak Kyrios, Na i, maski nune e nia an tomak hali is ba hasoru feto. Iha ninia jestu kbiit nian no espontáneu ninia kapa mean umanidade nian namdoras husi nia hodi hatudu sai ninia divindade: Ha u rasik Kristu mak ko alia ho ó. Interlokutór nia matan kro at manán tiha feto ne e. Nia hamonu ninia defeza sira no oras ne e haree: «Na i, ha u haree katak Ita profeta ida». Nia haluha tiha ninia kanaban, no hodi sadere ho modu indiferente nia konsentra atensaun tomak iha diálogu ho Kristu. Moretto hatene aprezenta didi ak naturalidade no impulsu iha diálogu estraordináriu entre Kristu ho feto Samaria nian, diálogu ida iha-ne ebé ba dala uluk iha evanjellu João nian Kristu revela buat ruma konaba nia an rasik no kona-ba mistériu Trindade nian. La ós iha Garizim, la ós mós iha Jerusalem fatin atu adora Maromak.

9 Fatin adorasaun ba Aman mak Kristu no modu adorasaun nian mak domin ne ebé liga Aman no Kristu: Espíritu Santu. Ne e mak revelasaun únika iha Evanjellu. Feto Samaria nian oras ne e husik tiha ona ninia rezisténsia hotu. Seidauk iha ema ida haree nia ko alia hanesan ne e, karik seidauk iha ema ida mak fó fiar ba nia. Nia mós hanesan Nicodemos koko atu hasa e bareira ikus nian: Ha Iu hatene katak Messias sei mai, maibé laifuan «Ha u rasik» ka «Ego eimi» katak Maromak nia naran ne ebé labele temi ha u mak ha u iha Kristu nia ibun manán tiha nia. Ezisténsia ida profesia nian Carracci halo Samaritana nia retratu nune e, konvensida. Feto Samaria nian tau iha sentru kuadru nian oras-ne e la hateke ona ba Kristu no iha ninia pozisaun bele haree urjénsia atu halai lalais, nesesidade sasin nian. Bele haree Kristu nia jestu hanesan hatudu ba nia an rasik ho liman loos, no ho liman karuk hatudu ba orizonte dook, karik Jeruzalém. Jezús nia hatais nia kór sira mós troka kontráriu ho Moretti nia pintura. Kapa Jezús nia divindade nian oras-ne e abandona tiha, hodi hale u posu enkontru nian no feto nia kanaban: revelasaun realiza duni ona. Tali atu atinje/dada bee soe hela iha rai, husik hela de it. Oras-ne e bee moris, suli husi feto nia fuan no dudu nia ba misaun. Kristu nia ain hatuur iha fatuk leten, Nia mak bee moris ne ebé iha rai-fuik maran suli husi fatuk atu halakon povu nia hamrook durante ézodu naruk. Kristu nia isin naksira ho roman, nabilan liufali pintura tomak: feto simu naroman husi Kristu ne ebé hatais nia ho Ninia santidade rasik. Caracci haluan panorama. Nia eskolante sira to o daudaun. «Iha oras ne ebá eskolante sira to o mai ona. Sira hakfodak tan haree Jezús ko alia ho feto ida; maibé sira ida la husu ba Nia Ita hakarak saida? eh Tansá ita ko alia ho nia? Husik tiha kanabann, feto ne e halai ba sidade, hodi hateten ba ema sira: Imi mai haree ema ne ebé hateten mai ha u buat hotu ne ebé ha u halo. Nia mak Messias karik? Ne e duni, sira sai husi sidade, hodi ba haree Jezús» (Jo ). Toman Jezús iha kolókiu ho feto ne e, laiha ema ida João dehan husu ninia esplikasaun, laiha ema ida hato o lia-husun ba nia. Sira nia matan haree de it mak evidénsia faktu nian. Sira-nia Mestre ko alia ho feto ida, liután ne e nia mós erétika ida, samaritana ida. Sira, maski kle ur ona mak sai Ninia eskolante, laiha kapasidade atu haree sasán hanesan Nia haree. Bele haree kontraste boot entre sira no feto ne e: sira neineik liu atu komprende no feto lalais liu. Caracci hatudu ida-ne e hodi halo feto nabilan ho roman no prontu atu bá lalais, enkuantu eskolante sira to o ho ain-hakat neineik, hanesan suba-subar, husi posu nia kotuk, husi Jezús nia kotuk. Sira-nia jestu hatudu halo hela komentáriu kona-ba diálogu. «Eskolante sira konvida Jezús, dehan: Mestre, han bá. Maibé Nia hatán ba sira: Ha u iha ai-han ne ebé imi la hatene. Eskolante sira husu ba malu: Ema ruma lori karik ai-han ba Nia?» (Jo 4,31-33). João mak iha oin (bele rekoñese nia husi nia oin foin-sa e no mós husi faru nia kór ne ebé baibain uza atu pinta: verde ho mean) no lori iha nia kapa laran hahán ne ebé foin sosa, bele haree kedas paun. Iha kotuk Pedro no karik, André no tuir mai eskolante rua seluk. João hateke ho ár interogasaun nian. Sira seluk diskute entre sira kuaze hanesan fó resposta. Maibé sira hela de it iha nivel materiál, nivel paun ne ebé bele haree sai husi apóstolu nia kapa. Jezús fali tanba ko alia ba samaritana kona- Mar-Abr 9 Tatoli - Halo buat ne ebe NIa dehan

10 Mar-Abr 10 Tatoli - Halo buat ne ebe Nia dehan ba bee seluk (husi ida-ne ebé moris iha posu) ko alia ba sira kona-ba paun seluk. Jezús konvida eskolante sira atu foti matan, atu rekoñese sinál sira tempu nian. Jezús dehan ba sira: «Ha u nia ai-han mak halo tuir Ida ne ebé haruka Ha u mai nia hakarak, hodi hala o nia hahalok. Imi la dehan, Fulan haat tan, ema haknata han ona? Maibé Ha u dehan ba imi: Imi foti matan, hodi hare ba to os: ai-han sira tasak hotu ona, hein deit atu haknata. Haknata na in sira simu ona sira nia kolen, hodi halibur ai-fuan sira ba moris rohan laek; nune e, ida ne ebé kuda no ida ne ebé haknata bele haksolok hamutuk. Ida ne e hatudu loloos lia ne ebé dehan: Ema ida kuda, ema seluk haknata. Ha u haruka imi atu ba haknata buat ne ebé imi la kuda; ema seluk serbisu, imi mai manán de it sira nia kosar-been.» (Jo 4, 34-38). Sé tuir Kristu labele tuba rai metin de it ba eskema antigu sira, no husik istória provoka nafatin nia. Samaritana ida no ho nia seluk barak, hakbesik ba fiar ne ebé loos. Ne e faktu estraordináriu ida, ne e mak sinál katak tempu Aliansa Foun nian tasak ona. Eskolante sira simu konvite atu haknata husi Ema seluk nia servisu, ida Kristu rasik nian no nia Aman nian, ne ebé hala o nia servisu iha ema nia fuan no konxiénsia ho modu misteriozu uluk liu no liufali sira. Hanesan hodi hateke ba rai-hun bele deskobre husi natureza sinál kona-ba sá mak sei akontese nune e sé mak tuir Kristu tenke hela iha raronak kle an no ho matan atentu atu deskobre iha istória sinál sira kona-ba Aman nia hahalok. Ho modu signifikativu Carracci pinta Pedro ne ebé hatudu daudaun ba dook, ba Jeruzalém. Ne e mak Jezús rasik nia jestu no Pedro nia hatais nia kór mós hanesan Jezús nian. Pedro maski la komprende buat hotu hanesan mós sira seluk sai ona intérprete kona-ba Aman nia hakaran ne ebé ba Kristu mak ai-han loos no iha tempu tomak mós ai-han ba Kreda. «Ema Samaritanu barak husi sidade fiar Jezús tanba feto dehan: Nia dehan buat hotu ne ebé ha u halo. Tan ne e, wainhira sira mai haree Nia, sira husu ba Nia atu hela hamutuk ho sira. Nia hela duni loron rua. Ema barak liu tan fiar tanba nia liafuan. Sira dehan ba feto ne e: La ós tanba buat ne ebé ó dehan, mak ami fiar; ami rasik rona no hatene katak, loos duni, Nia mak mundu nia Maksoin» (Jo 4,39-42). Iha posu nia kotuk, subar iha ai-hun ida nia mahan (ka ai-hun boot ida) bele haree ema ida, ho diman iha liman. Nia laparese apóstolu ida, karik ema ida husi samaritanu sira ne ebé tan kuriozu ho feto nia sasin, mai to o Jezús. Sira, hanesan evanjellu haktuir, fiar iha Jezús, no la ós de it tanba feto nia liafuan sira, maibé tanba, hanesan evanjellu dehan, «ami rasik rona no hatene» ka «oidamen». Ai-kanoik remata. Feto ne ebé moris iha konfuzaun no laran-taridu laran, feto ne ebé heli an ho moe iha solidaun meiudia nian oras ne e sai ba liur iha loron nia naro-

11 man. Oras ne e nia aten-barani, bele foti oin hodi sai sasin, ho matan ne ebé dada et. Carracci la hatudu anúnsiu nia rezultadu. Nia husik atu ita ida-idak sente envolve an iha eventu ida-ne e. Nia hakarak atu ita identifika ita-nia an karik ho João nia matan husun nian, ka ho Pedro nia jestu inkonxiente ka, mós ho samaritanu tauk-teen ne ebé subar iha posu kotuk. Husik mai ita atu haknokar (ezamina) ita-nia fuan nia posu-kidun no hafoun fali ita-nia hakbesik an ba bee moris ne ebé Kristu fó ho nia Liafuan. Husik mai ita atu soe tiha posu ku ak/ nakfera sira ita-nia serteza nian nune e, manán kapasidade atu lee sinál sira tempu nian no hateke ba istória ho matan profétiku. Kuru husi bee-matan karizma nian Iha sirkulár sira ikuikus La Madre nian no dala ruma hakerek hamutuk ho konsellu, ita bele haree preokupasaun boot ba karizma nia baburas, ba FMA nia fidelidade ba identidade karizmátika no laran-manas ba misaun. Defaktu iha sirkulár 925 nia hakerek: Karizma nia futuru, depende liuliu ba ema no ba komunidade sira ne ebé nakonu ho faxíniu ba Jezús, eskolante no misionária Ninia futar Liafuan nian, iha ne ebé domin fraternu no ksolok atu haklaken Evanjellu ho moris rasik horik bá, iha dalan santidade nian ho foin-sa e feto no mane sira no komunidade edukativa tomak. Iha tinan ne ebé ita mós hanoin aniversáriu ba 140 fundasaun Institutu FMA nian ita buka atu hateke fali ba Madre Mazzarello atu foti husi nia inspirasaun atu hamanas ita-nia fuan ho domin boot ba Jezús no foin-sa e sira. Hodi lee ho atensaun memória sira ita haree katak iha ita-nia santa Madre Mazzarello, soi pasajen signifikativu ida ho relasaun ba vida espirituál no apostólika. Eventu ne ebé marka pasajen ida-ne e: moras tifu. Buat foun ne ebé aprezenta mak: vizaun Borgoalto nian. Madre Mazzarello, iha kedas molok nia hetan moras tifu, nia kompromete an maka as ona iha vida espirituál nune e mós iha kampu apostóliku, ho menina sira no ho inan sira Mornese nian, empeñu ne ebé sai intensu liután iha asosiasaun Filhas de Maria Imaculada. Kompromisu sériu, responsavel, hamutuk ho sakrifísiu, fíziku no morál (konfesór nia pedidu mesak ezijente de it). Saran an iha apostoladu mak inklinasaun naturál ida ba nia; [...] menina sira nafatin dada nia (Cronistoria 1, 95); no Petronilla hateten: Maria dada labarik sira hanesan íman dada besi (Maccono1, 67). Maski nune e iha sinál partikulár ruma ne ebé denota katak nia buka uitoan an rasik; ne e mak perigu ba sira ne ebé haka as an iha vida espirituál. Iha buat di ak bele iha mós buka an rasik, imajen rasik, valór rasik, atu hatudu estima ba an rasik. Ba nia mak: sai primeira iha buat hotu, iha buat di ak mós. Iha katesizmu, nia simu hahí, tanba nia hatene hotu, hahí mak dudu nia atu sai atenta liután atu bele merese nia no sai iha buat hotu uluk liu (Maccono 1, 18). Kontinua tan: Iha buat ida, nia maluk sira dehan nia lakohi ema ida liu nia: iha pontu onra nian (idem); ba Petronilla nia dehan beibeik: Ha u lakohi sai inferiór ba ema ida; mane sira la hamtauk ha u no ha u hakarak manán sira hotu (Cronistoria 1, 45). Liu tiha enkontru kle an no susar nian ho Maromak liuhusi moras nia sei de- Mar-Abr 11 Tatoli - Halo buat ne ebe Nia dehan

12 Mar-Abr 12 Tatoli - Fila fali ba abuut han: Buat hotu mak domin ba an rasik; ha u estuda atu ema la manán ha u no atu la halo figura aat (Idem) Ema sira iha Mornese bolu nia bula, ema ne ebé vale no hatene katak nia vale; nia kontente kona-ba ne e tanba hahí ne e tau nia ketak husi ema baibain sira (Cronistoria 1, 48); alkuña ne e hela nafatin ho nia, maski grasa hala o ona mudansa iha nia, no nia uza atu hanoin no repara hahalok ne e. Defaktu nia dehan: Ha u arepende tebes halo sira (hahalok vaidoza nian); atu bele repara ha u hetan lisensa atu hatais sapatu tuan no naklees, no ho hatais ida-ne e ha u la o hale u aldeia atu ema hotu ko alia kona ba ha u. Nune e ha u bele halo peniténsia uitoan (Maccono 1, 32) Esperiénsia moras nian, ne ebé dura fulan 3, iha data mariana rua nia klaran, mak intervensaun providensiál Maromak nian ba projetu ida misteriozu liután ba nia, maibé revela tiha ba nia nu udar orizonte ida vida espirituál nian mós ne ebé sai livre husi reboka sira aparénsia nian. Konvalexénsia naruk liu no la hotu-hotu. Nia sai husi moras ho atitude ida-ne e: [...] nia la fó atensaun ba moris se la ós buat ne ebé fó glória ba Maromak no ba maluk sira nia utilidade espirituál [...] (Cronistoria, 94) Bainhira ba dala uluk nia konsege ba igreja nia halo orasaun ida ne ebé hatudu modu foun atu hanoin konaba moris no empeñu ba ema seluk: Na i, se Ita fó moris uitoan tan mai ha u, halo atu ema hotu haluha ha u. Ha u kontente atu ita de it mak hanoin ha u (Cronistoria 1, 93). Pasajen espirituál ida-ne e prepara hela nia ba Maromak nia prezente, nia pronta atu dedika an, haluha an, ba buat hotu Maromak husu ba nia. Nia forsa fízika sira la fila fali nune e iha nia mosu konviksaun foun: Maromak hakarak buat seluk. Iha nia sai boot ba daudaun hakaran atu dedika an ba menina sira, nia halo ona, maibé oras-ne e lian ne e kontinua. Cronistoria hakerek: Atu reforsa ninia hakaran atu tau matan ba menina sira, mosu buat ida singulár [...] (p. 96). Ne e mak vizaun Borgoalto nian. Memória hatudu fatin presizu: Borgoalto. Bainhira i h a prosesu ba beatifikasaun nian mosu liahusun se iha Madre Mazzarello nia moris soi faktu estraordináriu ruma, madre Caterina Daghero hato o faktu ida-ne e: Molok Institutu nia fundasaun, iha fatin ne ebé ikus mai mosu uma dahuluk FMA sira-nian, Maromak nia Serva haree no konta ba irmán Teresa Laurentoni katak nia haree iha fatin ne ebá duni irmán no menina sira halibur hamutuk, enkuantu nia husu se nia mehi hela ka lae; maibé nia fiar katak nia hadeer hela tanba nia la o hela ho ain sama rai (Castano, Segno del cielo a Maria Mazzarello). No hanoin fali padre Pestarino nia konfesionáriu nia odamatan ne ebé taka nia hatutan: Maromak nia serva sente umillasaun, la ós ba jestu inpensável konfesór nian ne e, maibé tanba nia imajina katak Maromak hakarak hili kriatura kiak ida hanesan nia ba misaun ida delikada hanesan ne e (Idem). A te le affido! : liafuan ne ebé Madre Maz-

13 zarello rona dirije ba nia mak Maromak nia prezente boot entrega ba nia: foin-sa e feto sira. Ita nia moris ba foin-sa e hotu, maibé ita keta haluha katak feto-raan no feto sira nia edukasaun mak ita-nia espesífiku. Liafuan a te le affido (ha u entrega sira ba ó), husu uluknanai, atu nia entrega uluk nia an tomak ba Maromak: ba ema ne ebé entrega an tomak ba Maromak, iha hakribi an loroloron nian mak bele entrega ba nia Maromak nia oan sira nia dalan baburas nian. Orasaun ne ebé Madre Mazzarello halo depoizde moras atu ema hotu haluha ha u menus Ita marka haksoit ida kualidade nian iha nia vida espirituál. Nia komprende tiha katak dalan ida mesak mak nia tenke la o, ida Kristu nian: ba nia la importa se ema hotu haluha nia, nia la preokupa ona ho aparénsia, atu sai ema primeira nafatin, nia husu no hamulak de it atu Maromak la haluha nia, liberdade ida ne ebé habiit nia atu tama iha misaun ne ebé Maromak entrega ba nia. Ba nia belun nia dehan: Buat hotu mak hahalok domin nian : nia prontu atu obedese ba misaun ho fuan ne ebé purifika ona husi hakaran hotu atu sai dahuluk, atu hatudu ninia kapasidade sira, husi hahalok buka atu sai nafatin nu udar ezemplu ba ema seluk: Imi haree: nia husi kintál/to os, labele mai beibeik, no hatene; [...]. Imi husi vila imi nein hatene orasaun sira; imi haree oinsá nia hatene kanta, dehan padre Pestarino iha Katesizmu (Maccono, v.1,p.18). Madre Mazzarello oras ne e tama iha dimensaun domin Maromak nian iha ne ebé nia abandona buat hotu ne ebé folin laek, la dura, no nia vida nakfilak ho modu graduál hodi buka soin ida mesak ne ebé hela ba nafatin: karidade. Karizma ne ebé nia tau matan di akliuhusi vida espirituál ne ebé manas, liuhusi relasaun ho Maromak iha hilin loroloron nian halo ho sakrifísiu tanba domin, hetan espasu atu hatudu sai enerjia husi Maromak iha misaun. Domin ba foin-sa e sira tenke suli husi domin boot ba Maromak, katak partisipa iha mistériu salvasaun nian. Importante tebes husik ita-nia an atu Maromak nia prezente transforma ita, husik lójika paskál mate no moris-hi as nian tama borus ita, atu don/karizma bele habelar ho liberdade tomak iha misaun. Madre jerál iha nia sirkulár 920 mós dehan duni ida-ne e:...karizma, kontein iha nia an enerjia ida ne ebé tenke habelar hodi ita-nia koresponsabilidade. Madre Mazzarello ninia dalan espirituál mak indikasaun importante ida mai ita: okaziaun hotu hanesan halo di ak ba ema, apostoladu eh servisu naran de it mak okaziaun atu tama iha mistériu paskál. Okaziaun sira hanesan inkomprensaun, diversidade iha opiniaun, karákter pesoál, kolen, solidaun, saúde ne ebé diminui nia forsa sira, idade no situasaun seluseluk tan ne ebé halo itania moris maran se hakohak ho domin, moris tanba domin ba Na i bele sai okaziaun atu hakohak mistériu paskál salvasaun nian. Madre Mazzarello nia orasaun: Na i, se Ita fó moris uitoan tan mai ha u, halo atu ema hotu haluha ha u. Ha u kontente atu ita de it mak hanoin ha u se ita halo ita-nian hodi reza nia iha ita-nia moris loroloron nian bele sai orasaun libertasaun nian, apelu ida atu hakohak dalan sira purifikasaun nian husi ita-nia ego, atu ohin, Na i bele salva foin-sa e sira. Irmán doben sira, ita sente ksolok atu sai maklorik karizma ida nian ne ebé ohin loron mós sei ko alia kona-ba esperansa no husu ita atu fó sasin loron ba loron? (La Madre) Mar-Abr 13 Tatoli - Fila fali ba abuut

14 Mar-Abr 14 Tatoli - Fila fali ba abuut ITA-NIA ESPIRITUALIDADE

15 Don Bosco no Maria Mazzarello iha fundasaun FMA nian Cronistoria rekorda enkontru interesante husi dook entre Don Bosco no Maria Mazzarello, hahú husi metade daruak tinan 1871 nian to o loron 5 Agostu Enkontru sira ne ebé padre Pestarino mak sai nu udar mediadór hatudu, husi parte ida oinsá Maromak nia planu sai klaru liután iha Don Bosco nia neon no fuan no, husi parte seluk, armonia interiór ne ebé Maria Mazzarello iha hasoru projetu ne e. Realizasaun planu ida Maromak nian Don Bosco, iha fulan Maiu 1871 nia hahún, konvoka Konsellu Pia Sosiedade Saleziana ba asuntu importante ida no konfia: «Autoridade barak husu beibeik mai ha u atu halo mós ba menina sira buat di ak uitoan ne ebé, tanba Maromak nia grasa ita halo daudaun ba foin-sa e mane sira [ ] no ha u tauk ba kontra Divina Providénsia nia planu, se ha u la fó konsiderasaun séria ba asuntu ida» (Cronistoria I 241). Nia konvida sira atu reflete, reza no lori ba maturasaun desizaun ne ebé oportunu liu no, molok fulan ramata, nia simu opiniaun pozitiva husi Konselleiru ida-idak, no konklui: «Di ak, oras ne e ita bele iha serteza katak ida-ne e Maromak nia hakaran atu ita tau matan mós ba menina sira. No, atu bele to o ba buat ruma konkretu, ha u propoin atu uma ne ebé padre Pestarino sei finaliza daudaun atu harii iha Mornese bele dedika ba obra ida-ne e» (Ivi 243). Interesante atu haree motivasaun sira ne ebé Don Bosco fó ba padre Pestarino bainhira komunika ba nia proposta ida-ne e: Mornese mak fatin di ak liu tanba nia ár saudável, espíritu relijiozu ne ebé ukun no posibilidade atu hili entre Filhas da Imaculada sira ne ebé adata liu atu hahú Institutu edukativu ida ho naran Figlie di Maria Ausiliatrice (Filhas de Maria Auxiliadora). Maria Domenica nia reasaun ba padre Pestarino ninia konfuzaun mak: «Se Don Bosco admite menina sira iha Collegio, di ak liután. Ami mós bele bá iha ne ebá» (Ivi 248). Liafuan sira Kongregasaun no Don Bosco halo naroman naksira iha ninia matan sira, nia la husu oinsá no tanba sá no la fó importánsia barak ba faktu katak nia ida-ne ebé hetan hilin atu sai fatuk dahuluk fundasaun foun ne e nian, maibé hein eventu sira-nia evolusaun, Maromak nia oras, ho hakmatek no konfiansa. Dalan ida marka ho mistériu paskál Mudansa destinatáriu Collegio nian, povu Mornese ninia deskontentamentu, Don Bosco nia moras iha Varazze iha Dezembru 1871, bainhira buat hotu kona-ba fundasaun foun sei iha inserteza laran, mak marka Krús nian ba Institutu abanbairua nian. Don Pestarino entrega ba Filha de Imaculada sira kópia ida Regra nian ne ebé Don Bosco hakerek ba sira, hameno sira atu lee ho atensaun no ho fiar nune e bele deside ho liberdade se hakarak ka lae sai membru Institutu foun ne e nian. Maria Domenica la presiza reflete naruk: se Don Bosco hanoin tiha ona no hakerek buat sira ne e hotu ba sira konserteza ida-ne e Maromak nia hakaran «no nia sei prontu atu la o iha ahi-klak leten atu fó nia konsentimentu kedas no tomak» (Ivi 272). Hili tiha nia nu udar superiora Casa Immacolata nian, loron 29 Janeiru 1872, nia da et ambiente ho ninia serenidade no prepara komunidade tomak atu hakohak Maromak nia hakaran, maibé, iha aldeia mosu deskontentamentu: laran-malirin no indiferensa, komentáriu, saudasaun la kordiál, buat sira ne e hotu kontribui atu Mar-Abr 15 Tatoli - Fila fali ba abuut

16 Mar-Abr 16 Tatoli - Fila fali ba abuut kontamina atmosfera sai todan no terus nian. Situasaun hetok sai piór liután ho Filhas de Imaculada nia transferénsia ba Collegio, iha loron 24 Maiu Krítika sai toos liután no Maria Domenica, ne ebé lakohi oin triste, ko a halo badak tiha de it: «sira bele dehan buat hotu sira hakarak; ita preokupa de it atu sai santa» (Ivi 290). 5 Agostu 1872: kumprimentu promesa ida nian «Ha u sei mai no ita sei asina hamutuk promesa boot atu moris no mate hodi serbisu ba Na i iha naran furak Filhas de Maria Auxiliadora nia okos» (Ivi 281). Don Bosco to o iha kalan 4 Agostu nian. Hamaluk nia mak padre Berta, bispu nia sekretáriu: kumprimenta malu ho modu kordiál, troka oráriu sira, konfrontu ho Maria Domenica, Petronilla no Giovanna Ferrettino atu simu feto-raan sira ne e ba entrega ábitu ka profisaun relijioza. Don Bosco ko alia, esplika funsaun nia signifikadu, hanorin atu lee resposta sira, fórmula votu sira-nian no subliña nesesidade atu iha komportamentu ne ebé simples lahó pretensaun basá la ós ábitu de it, maibé lala ok tomak tenke hatudu sira nu udar relijioza, katak ema sira konsagrada ba Maromak. Maria Domenica ema ne ebé nia natureza mak laran-luak, oin hamnasa no ativa, dedika an ba preparasaun rihu-rihun atu funsaun bele fó rezultadu di ak. Hanesan ida-ne ebé uluk liu iha servisu no sasin moris nian, ba nia pretense mós ksolok atu sai ida-ne ebé uluk liu atu dehan sai ninia votu sira no simu bolun ho títulu furak FMA nian: konsagra an tomak ba Jezús ba foin-sa e feto sira nia salvasaun. Don Bosco ko alia ba relijioza foun sira no delinea/indika programa ida moris nian: «Imi agora pretense ba família relijioza ida Na i-feto nian mesak; imi uitoan de it, kuran meiu sira no la hetan apoiu husi ema nia aprovasaun. Keta husik buat ida inkomoda imi. [ ] Institutu sei iha futuru boot se imi mantein simples, kiak no mortifikada. [ ] imi hanoin nafatin bá katak Institutu tenke sai momumentu moris Don Bosco nia gratidaun ba Maromak nia Inan Boot liu hotu, invoka ho títulu Tulun-Nain sarani sira nian» (Ivi ). Enkontru ida ne ebé konfirma armonia ideál sira nian, intensaun sira nian, valorizasaun resíproka, komprensaun kle an ne ebé Espíritu Santu hatene kria iha fuan sira nakloke ba grasa atu bele realiza projetu sira ne ebé supera perspetiva umana. (Carla Castellino iha DMA n.3/4 2012) Aprezentasaun Estréia 2012 husi Ir. Giuseppina Teruggi iha nia visita mai TL Mai ita halo foin-sa e sira ita-nia moris nia misaun hodi koñese no imita Don Bosco no íkone mak Bibi-atan Di ak nian ne ebé «sa- ran nia moris ba nia bibi sira» (Jo 10,11 Tema Estréia nian koinside ho tinan dahuluk triéniu boot preparasaun nian ba bisentenáriu ita-nia Fundadór n i a moris nian, ne ebé ita sei selebra iha 2015: Koñesimentu kona-ba Don Bosco nia istória. Sei tuir ho Don Bosco nia pedagojia no ninia Espiritualidade. Sertamente estréia haluan no hakle an ninia konteúdu no konvida ita ba koñesimentu istóriku kona-ba Don Bosco iha perspetiva momoos ita-nia identidade vokasionál nian:

17 halo foin-sa e sira ita-nia moris nia misaun. Ho testu riku ki ik-oan ida-ne e, ezijente no dezafiadór ita simu tulun atu deskobre fila fali Fundadór komún ninia figura iha ninia relevánsia istórika, pedagójika, espirituál, ne ebé hetan rekoñesimentu la ós de it iha ita-nia Família boot, maibé mós iha realidade ekleziál no sosiál iha mundu tomak. Estréia oferese mai ita orientasaun klara atu moris ho efikásia no nakonu tinan dahuluk triéniu boot nian. Ha u hanoin katak ideia prinsipál mensajen nian ita hetan iha padre Pascual nia liafuan sira bainhira afirma katak «tinan dahuluk ne e fó oportunidade mai ita atu hakbesik liután ba nia nune e koñese nia besik no di ak liután. Se ita la koñese Don Bosco no la estuda nia, ita labele komprende ninia dalan espirituál no ninia hilin pastorál sira [ ]; sei sai difisil mai ita atu inkultura ohin loron ninia karizma iha kontestu oioin no situasaun lahanesan. Hodi habiit de it ita-nia identidade karizmátika, ita bele oferese ba Kreda no ba sosiedade servisu ida signifikativu no riku ba foinsa e sira. Ita-nia identidade hetan ninia referénsia iha Don Bosco nia moris; iha nia identidade sai kredivel no vizivel. Tan ne e konvite ita simu iha pasu primeiru triéniu preparasaun nian mak loos duni koñesimentu kona Don Bosco nia istória». Hodi la o tuir pasajen oioin testu nian, liuhusi kapítulu 8 ne ebé nia iha, ita hetan ideia fundamentál ruma ne ebé bele hamaluk ita tinan ida-ne e no provoka ita ba reflesaun, ba pensamentu, atu asume hilin konkretu ruma. Nia lori ita liuliu atu haka as an hodi hatán ba lia-husun ruma ne ebé Reitór-Mór halo mai ita. Ha u sei temi sira ho forma lineár ho selesaun lais, hodi refere ba padre Pacual ninia liafuan rasik. * Ita simu konvite atu estuda Don Bosco, atu koñese nia ho kle an. Koñesimentu ida ne ebé lori ba domin, ba imitasaun, ba invokasaun. Ita tenke haka as an iha aprezentasaun no re-interpretasaun ilas ida Don Bosco nian ne ebé atuál, ko alia ba mundu ohin loron nian, uza linguajen foun hahú husi ita-nia orizonte kulturál. Sai fiél ba Don Bosco signifika koñese nia iha ninia istória nio istória nia tempu nian, halo ita-nian ita-nian ita-nian ninia inspirasaun sira, ninia hilin sira. Signifika kuda domin konstante no maka as ba foin-sa e sira, liuliu sira ne ebé kiak liu. Domin ne e sei lori ita atu hatán ba sira-nia nesesidade urjente liu no kle an. Ho domin kle an no dezinteresadu presiza, hanesan Don Bosco, hela iha sirania leet ho diskrisaun (hatene ta es lia) no autoridade, hodi oferese ba sira proposta válida sira ba sira-nia dalan. * Don Bosco mak maklorik mensajen ida modernu, profétiku, kondisionadu ho istória nia tempu nian maibé nakloke ba aplikasaun autál barak, disponível ba espasau no tempu luan liután. Ema barak iha interese ba nia, haree ba nia nu udar figura signifikativa, mós ba ambiente liur husi salezianu. Figura ida versatil, labele redús ba fórmula simples sira, tanba nia mak personalidade kompleksa ida, halo ho ordináriu no estraordináriu, ho projetu konkretu sira, ideál no ipotétiku, ho estilu loroloron moris no asaun nian, no hamutuk ho akontesimentu exesionál sira. Dala barak ema aprezenta nia hodi subliña liu aspetu sira ezaltasaun nian, hodi halo ita kuestiona lialoos ninia personalidade nian. Ita tenke bazeia ba interpretasaun istórika ho fundamentu. * Ita simu konvite atu estuda Don Bosco no koñese ninia karakterístika sira, ne ebé padre Pascual halo rezumu hodi Tatoli - Fila fali ba abuut Mar-Abr 17

18 Mar-Abr 18 Tatoli - Fila fali ba abuut define ita-nia Fundadór nu udar, Lejisladór, Edukadór, Mestre vida espirituál nian, tanba oferese mai ita xave espesífika ida ba leitura evanjellu nian. Iha Surat mosu observasaun ida no tauk ida: liu tiha ona sékulu ida husi Don Bosco nia mate; ema sira ne ebé iha kontaktu ho nia ho modu diretu ka indiretu ka koñese nia pesoalmente mate hotu ona. Hodi aumenta distánsia kronolójika, jeográfika no kulturál husi nia, hetok kuran ba beibeik klima domin nian no prosimidade psikolójika mós, ne ebé halo ita sai espontáneu no familiár ho Don Bosco no ninia espíritu, mezmu hodi haree de it ninia retratu ida. Buat ne ebé tatoli tiha ona mai ita bele lakon; ligasaun moris nian ho Don Bosco bele kotu. Sira-ne e mak razaun forte balun ne ebé fó mai ita urjénsia atu iha koñesimentu kle an no sistemátiku. * Kondisaun indispensável mai ita mak koñese didi ak, hodi hakat liu literatura anedótika no edifikante, ne ebé uza atu forma jerasaun tomtomak. Presiza koñesimentu ida kona-ba Don Bosco ne ebé destaka tensaun entre ita-nia lia-husun konaba prezente no makbukak resposta sira ne ebé mai husi pasadu; hanesan ne e de it mak ita bele inkultura karizma salezianu. Tan ne e, padre Pascual hateten ha u espera iha kompromisu foun ida ba preparasaun pesoál kualifikadu iha estudu no peskiza iha kampu istória saleziana nian. Estudu kona-ba Don Bosco mak kondisaun atu bele komunika karizma no propoin ninia atualidade. Lahó koñesimentu domin, imitasaun no invokasaun labele moris; domin de it mak dudu ba koñesimentu. Tan ne e, ida-ne e mak koñesimentu ida ne ebé moris husi domin no lori ba domin: koñesimentu afetivu ida. * Tinan 150 istória saleziana fó produsaun istórika signifikativa. Eventu sira beatifikasaun no kanonizasaun nian sai okaziaun ba hakerek no panfletu oioin ho karákter espirituál, edifikante no informativu. Perspetiva sira estudu no aprofundimentu kona-ba Don Bosco nia figura, hetan impulsu maka as husi Konsellu Vatikanu II nia konvite atu filafali ba orijen no Fundadór sira, atu bele iha renovasaun auténtika iha vida konsagrada (Kf. Perfectae Caritatis, Ecclesiae Sanctae). Ita iha konviksaun katak hodi filafali ba abut de it mak bele garante baburas progresivu no forte. * Reitór-Mór salienta kona-ba buat barak ne ebé iha ona: volume sanulu resin konaba Obra publikada sira no inéditu Don Bosco nian; produsaun Centro Studi Don Bosco UPS nian no Istituto Storico Salesiano nian. Grasas ba ida-ne e, ita hetan pájina rihun ba rihun iha edisaun sira ne ebé trata ho modu sientífiku, nune e permete análize filolójika ne ebé presiza duni. Tuir ba análize filolójika tenke mai análize istóriku-krítika, ne ebé tau iha konsiderasaun konteúdu espesífiku fonte sira nian, nune e mós buat ne ebé sira la dehan, maibé implika iha nia laran; no análize vitál no atualizadora, ho kapasidade atu esprime filafali konteúdu fonte sira nian. Ne e duni, ita presiza fundamentu sólidu, istóriku no sientífiku. Repetisaun simples kona-ba Don Bosco nia fraze sira bele halo ita bosok identidade saleziana. * Iha finál estréia nian, padre Pascual fó tulun atu reflete kona-ba sá mak imajen Don Bosco nian ohin loron. No nia propoin lia-husun lubuk ida. - Sé mak Don Bosco? Saida mak nia dehan, halo no hakerek? - Sá mak imajen Don Bosco nian ne ebé tradisaun istórika, kronista no biógrafu kontemporáneu, evidénsia sira prosesu sira

19 nian, komemorasaun no omenajen boboot iha aniversáriuv no data importante sira (1915, 1929, 1934, 1988, 2009) harii no tatoli? - Sá mak karakteriza Don Bosco? Nia mak inventór ba pedogojia ida apropriada atu hakbesik foin-sa e sira ne ebé iha perigu laran no perigolozu sira? Ohin loron presiza rekonstroi Don Bosco nia imajen; presiza haree nia iha roman seluk nia okos atu bele moris fidelidade ida ne ebé la ós repetisaun, obediénsia ba fórmula sira ka disosiasaun/inkoerénsia. La to o atu limita an ba surat/karta animasaun ruma ka ensaiu akadémiku ruma; presiza hakle an hamutuk salezianidade atu to o ba vizaun komún edukadu, profisionál, kle an, ne ebé valoriza patrimóniu istóriku, pedagójiku, espirituál simu nu udar limanrohan husi Don Bosco, ne ebé koñese kle an foin-sa e sira nia realidade, ne ebé soi momoos sarani nia perfíl iha sosiedade ohin no aban nian ho kompromisu ne ebé mai tuir nesesidade tempu nian. Atu bele atualiza karizma, Reitór- Mór tau iha evidénsia aspetu ruma. 1.Obra no destinatáriu nia evolusaun. Ba Don Bosco situasaun nia ezijénsia sira mak determina abertura ba obra foun sira. 2. Foin-sa e abandonadu. Don Bosco nia importánsia istórika aleinde iha obra no elementu metodolójiku ruma, bele hetan iha persesaun intelektuál no emotiva iha nivel universál, teolójika no sosiál, konaba problema «juventude abandonada», no iha kapasidade atu komunika persesaun ne e ba lubun boot kolaboradór sira nian, benfeitór no admiradór sira. 3. Resposta ba foin-sa e sira-nia nesesidade. Iha Don Bosco nia moris ita la hetan planu preventivu no estratéjia asaun nian ho prazu naruk, ne ebé prepara iha meza buat sira ne ebé ita hotu hanoin indispensavel ohin loron maibé emerje solusaun efikás ba problema imediatu, imprevistu. Katak sá buat ne e ba ita ne ebé moris iha aldeia globál, ihane ebé buat hotu ita koñese iha tempu reál, iha-ne ebé ita soi iha ita-nia dispozisaun sekuénsia boot siénsia espesializada sira? Oinsá pasa husi polítika ida emerjénsia nian, ba polítika ida programasaun nian? 4. Fleksibilidade resposta sira-nian ba nesesidade sira. La ós provável katak obra barak ne ebé taka ho forsa hatudu nu udar taka an rasik, envezde hilin ida atu bele iha dezenvolvimentu liután? 5. Pobreza moris nian no servisu lahó kolen. Iha nota sira ne ebé tradisaun hanaran Testamentu espirituál Don Bosco hakerek: Iha momentu ne ebé hahú mosu konfortu iha ema, iha kuartu sira ka iha uma sira, hahú tempu deklíniu ita-nia kongregasaun nian [...]. Bainhira hahú iha ita-nia leet konveniénsia eh konfortu sira, ita-nia sosiedade pia ne e remata ninia moris (P. BRAIDO (ed.), Don Bosco educatore, scritti e testimonianze, Roma LAS 1992, pp. 409, 437). * Sujestaun atu konkretiza Estréia 2012 Padre Pascual ikusmai oferese pontu referénsia boot ruma no empeñu ba 2012, no konvida atu tradús iha kontestu konkretu sira. 1. Karidade pastorál karakteriza Don Bosco nia istória tomak. Bibi-Atan di ak koñese ninia bibi sira no bolu sira ho naran. Forsa boot liu Don Bosco nia karizma nian konsiste iha domin ne ebé mai diretamente husi Na i Jezús, hodi imita Nia no hela iha Nia. Domin ne e konsiste iha saran buat hotu. Mar-Abr 19 Tatoli - Fila fali ba abuut

20 Mar-Abr 20 Tatoli - Fila fali ba abuut 2. Iha Don Bosco nia istória ita koñese kolen, renúnsia, privasaun, terus bara-barak, sakrifísiu sira ne ebé nia halo. Bibi-Atan di ak saran nia moris ba nia bibi sira. Misaun ida profundamente umana noo profundamente espirituál (kle an liu husi parte umana no espirituál). Dalan ida axetizmu nian; laiha prezensa animadora iha foinsa e sira leet lahó axetizmu no sakrifísiu. 3. Ita simu bolun atu sai apóstolu foin-sa e sira-nian, ambiente populár nian, zona misionária sira-nian. Ohin ita haka as an atu komprende ho modu krítiku kultura mediátika no ita uza meiu sira komunikasaun sosiál nian, liuliu teknolojia foun sira, nu udar potensialidade multiplikadora ita-nia asaun aprosimasaun no akompañamentu nian ba foin-sa e sira. Hela iha sira-nia leet nu udar edukadór sira, ita envolve sira hanesan ita-nia kolaboradór primeiru, fó ba sira responsabilidade, tulun sira atu foti inisiativa, habiit sira atu sai apostólu ba sira nia maluk tinan hanesan. 4. Ita-nia koñesimentu kona-ba Don Bosco tenke tradús ba empeñu ho no ba foin-sa e sira: hasoru sira no hela ho sira iha fatin, situasaun no fronteira sira iha-ne ebé sira hein hela ita; ba hasoru sira; halo nafatin ain-hakat dahuluk; la o hamutuk ho sira. 5. Ohin loron mós Don Bosco halo pergunta sira. Liuhusi koñesimentu kona-na ninia istória, ita rona lia-husun sira ita-nia Aman nian mai ita. Saida mak ita bele halo liután ba foin-sa e kiak sira? Sá de it fronteira foun sira iha rejiaun ita servisu bá, iha rai ita hela bá? Ita iha tilun atu rona foin-sa e sira ohin loron nian nia hakilar? 6. Ita bele koñese, liuhusi leitura konaba ninia istória, Don Bosco nia resposta sira hasoru foin-sa e sira-nia realidade. Difilkudade sira la kuran. Presiza enfrenta asu-fuik sira ne ebé hakarak tolan bibi sira: indiferentizmu, relativizmu étiku, konsumizmu, ideolojia falsa sira... Maromak bolu dauduan ita no Don Bosco enkoraja ita atu sai bibi-atan di ak sira. 7. Memorie dell Oratorio di San Francesco di Sales, ne ebé Don Bosco hakerek tanba Papa PIO IX nia pedidu esplísitu, mak pontu referénsia presiozu liu atu koñese dalan espirituál no pastorál Don Bosco nian. Tanba ne e mai ita haka as an atu koñese testu ida-ne e, atu komunika ninia konteúdu sira, atu habelar nia, liuliu tau iha foinsa e sira-nia liman: nia sei sai livru inspiradór ida mós ba sira-nia hilin vokasionál. Iha sínteze Reitór-Mór nia konvite: Ida-idak mak tenke idenfifika medida, modalidade, rekursu, etapa no oportunidade sira atu ita bele realiza ita-nia empeñu tinan ida-ne e. Ita labele to o ba selebrasaun Bisentenáriu nian hodi la koñese liután Don Bosco. (Giuseppina Teruggi) Biografia badak beatu Alberto Marvelli nian Liman-loos salezianu sira-nian iha oratóriu Nia mak enejñeiru ida husi Rimini, Itália, oan daruak husi na in hitu, moris iha 21 Marsu 1918 husi kabe-nain Alfredo Marvelli no Maria Myr,husi família riku. Bainhira tinan 12 Alberto hahú frekuenta Oratóriu Salezianu. Nafatin disponivel, nia sai katekista no animadór: salezianu sirania liman-loos. Nia hadomi no pratika desportu oioin. Ninia modelu mak Domenico

21 Savio no Pier Giorgio Frassati. Bainhira tinan 17 iha ninia diáriu nia hakerek projetu ida moris nian ne ebé kontinua hafoun ho tempu. Nia tama iha grupu oratorianu Asaun Katólika nian no iha tempu badak sai nia prezidente. Nia fó nia servisu ba Kreda Rimini nian nu udar viseprezidente Asaun Katólika nian. Nu udar estudente enjeñeria nian iha Bologna, nia partisipa ho modu ativu iha FUCI (Federação Universitária Católica Italiana),hodi kontinua sai fiél ho sakrífisiu ba misa loroloron. Iha Juñu 1942 nia remata nia universidade no hahú servisu iha empreza FIAT (halo karreta) Torino nian. Moris mak tulun Durante Funu Mundiál II, nia hala o mós servisu militár no konsege dada nia maluk barak ba Eukaristia. Nia sai apóstolu ba refujiadu barak vítima funu nian no providénsia ba kiak sira. Ho ninia bisikleta, dala ruma ho kuda-burru ida, nia prontu atu llori tulun, matan-moris no aten-barani, ho determinsasaun: organiza, hala o, enfrenta perigu sira ho nia moris rasik (F. Lanfranchi- P. Fiorini, A. M., un beato che resta amico). Iha tempu perigozu nian hanesan ne e ema haree nia nafatin halai tun sa e atu tulun. Ba nia moris mak tulun ema seluk. Ema ruma dehan katak bainhira nia fahe tulun sira, nia liman sira sai nabilan. Señora ida ne ebé loron ida dehan ba nia kona-ba nia oan ne ebé la fila husi funu, loron ida nia dehan ba señora ne e atu bá lalais uma, basá nia oan hein hela nia; no akontese duni. Enjeñeiru ne ebé nia liman nafatin kaer rozáriu, kontinua ativu maski funu hotu ona, tanba iha problema moras-tifu nian. Hafoin simu bolun atu hahú servisu rekonstrusaun nian. Nia mós entre sira ne ebé harii Asosiasaun Katólika Traballadór Italianu sira-nian, no kria universidade populár. Asesór iha Rimini Liutiha forsa Aleadu sira-nia tatamak iha Rimini nia hetan nomeasaun nu udar Asesór Rejionál no enjeñeiru responsavel ba konstrusaun sivíl nia dehan: Kiak sira tenke liu uluk, sira seluk bele hein. Nia aseita atu partisipa iha eleisaun husi lista Demokrasia Kristán. Ema hotu koñese nia nu udar sarani komprometidu maibé la tendensiozu. Mundu foun nakloke mai ha u bainhira kontempla Jezús iha sakramentu Devosaun mariana no Eukaristia sai duni airiin sira ba nia moris: Mundu foun nakloke mai ha u bainhira kontempla Jezús iha sakramentu nia hakerek iha ninia diáriu -. Ba momentu hotu ne ebé ha u hakbesik ba Komuñau santa, iha momentu hotu ne ebé Jezús ho ninia divindade no umanidade tama iha ha u, iha kontaktu ho ha u nia klamar, ha u-nia klamar lakan ho propózitu santu, ahi ida sunu no konsuma ha u, maibé halo ha u haksolok!. Nia mate tanba kamioneta militár ida xoke nia ho bisikleta iha loron 5 Outubru Nia sai, hanesan Don Bosco hakarak, sarani di ak ida no sidadaun onestu, komprometidu iha Kreda no iha sosiedade ho fuan salezianu. Durante nia moris nu udar foin-sa e, nia halo nu udar lema: O vivere salendo o morire (Ou viver subindo ou morrer), Katak se moris tenke moris hodi ba oin iha santidade se lae mate tiha de it. Figura Alberto Marvelli nian destaka nu udar perkursór auténtiku Konsíliu Vaticano II nian kona-ba leigu nia papél iha Kreda no iha sosiedade, leigu sira nia apostoladu. Papa João Paulo II foti nia sai venerável iha 22 Marsu 1986 no beatu iha 5 Setembru Mar-Abr 21 Tatoli - Fila fali ba abuut

22 Mar-Abr 22 Tatoli - Tatoli fiar ITA-NIA MORIS SARA NI

23 "Lineamenta" Sínodu Bispu sira-nian ne ebé sei hala o iha 2012 Testu Lineamenta nian fahe ba kapítulu tolu Tempu evanjelizasaun foun nian; Haklaken Jezús Kristu nia Evanjellu, Hahú esperiénsia sarani uluknanai oferese razaun teolójika no ekleziál ba renovasaun iha kompromisu evanjelizasaun nian hahú kedas husi Konsíliu Vaticano II. Kreda tomak misionária dokumentu salienta no nia eziste atu evanjeliza. No atu hala o ho modu adekuadu ninia knar ne e Kreda tenke hahú atu evanjeliza uluk nia an rasik, hodi deskobre nia an nakloke ba raronak (escuta), ba komprensaun, ba avaliasaun no revitalizasaun iha ninia mandatu evanjelizadór. Evanjelizasaun foun la ós reduplikasaun ba ida dahuluk, la ós repetisaun simples ida, maibé korajen atu halo dalan foun, hasoru kondisaun mudansa nian ne ebé Kreda simu bolun atu moris ohin Evanjlellu nia anúnsiu : ida-ne e mak definisaun ne ebé testu Lineamenta Asembleia jerál ordinária sínodu bispu siranian ba XIII ho tema Evanjelizasaun foun ba fiar sarani nia transmisaun fó. Sínodu sei hala o husi loron 7 to o 28 Outubru. Senáriu sira ohin loron nian Testu krítiku liu no okupa ho modu kle an senáriu ka panorama momentu istóriku ida-ne e nian. Senáriu dahuluk mak ida kulturál, ho karakterístika sira hanesan sekularizasaun kle an, típiku iha mundu osidentál. Laiha kuaze kapasidade atu rona no komprende liafuan evanjéliku nu udar tatolin ne ebé fó moris, iha mentalidade ida iha ne ebé Maromak auzente., habelar implikasaun antropólojika grave ne ebé kuestiona esperénsia umana bázika, hanesan relasaun mane-fe- to, sentidu hatutan jerasaun no mate nian. Senáriu daruak kona-ba sosiál marka liuliu ho fenómenu migratóriu no globalizasaun nian. Nune e, evanjelizasaun foun [ ] la ós ona movimentu ida tasi-feto/tasi-mane eh loromonu/lorosa e. liberta an husi limite sira katak iha enerjia atu tau kestau kona-ba Maromak iha prosesu hotu enkontru nian, kakahur nian, rekonstrusaun tesidu sosiál nian ne ebé la o daudaun iha ita-nia kontestu local ida-idak. Senáriu datoluk mak kultura pasajeiru/ efémeru nian (liu lalais) ho reprezentasaun husi meiu sira komunikasaun sosiál nian ne ebé ohin fó posibilidade boot no sai dezafiu boot ba Kreda. Iha Lineamenta hakerek katak la iha fatin ida iha mundu be labele ba to o, maibé tempu hanesan kultura ne ebé habelar husi mídia mak dalabarak egoséntrika. NInia rezultadu mak alienasaun (sai inimigu) iha dimensaun étika no polítika moris nian ho difuzaun kultura efémeru nian, imediatu nian (kedas), aparénsia nian. Senáriu dahaat mak ida ekonómiku, iha ne ebé kontinua dezikuilíbriu sira entre Norte no Súl mundu nian, iha asesu no distribuisaun rekursu sira nian hanesan mós estragu sira ba kriasaun. Senáriu dalimak mak ida babukak (peskiza) sientífika no teknolójika nian, iha ne ebé iha perigu atu sai ídolu/maromak founohin loron, la ós de it tanba aplikasaun konkreta étika barabarak ne ebé oioin, maibé mós halo nu udar finalidade hanesan modu terpeútiku, iha ne ebé ema sira prontu atu moris tuir hodi estrutura an nu udar relijiaun prosperidade no gratifikasaun instantanea nian. Situasaun foun, ikus nian ne ebé Lineamenta ko alia sai mak polítiku, iha ne ebé, depoizde fafahek mundu nian ba bloku rua nia rohan (Guerra fria), ho mundu aziátiku no islámiku nia mosun, oras ne e perfíl foun ida mós mai nu udar situasaun foun no deskoñesidu ho modu totál, riku Mar-Abr 23 Tatoli - Tatoli Fiar

24 Mar-Abr 24 Tatoli -Tatoli Fiar ho potensiá, maibé mós nakonu ho risku no babeur foun domíniu no podér nian. Hasoru variasaun jeopolítika no kulturál kompleksa sira-ne e, dokumentu preparatóriu sínodu nian ko alia kona-ba hahusuk espiritualidade nian ne ebé bele sente habelar iha mundu tomak, nune e mós ejizénsia kontestuál ba modu foun nu udar Kreda. Halo buat ruma tan no di ak liután Evanjelizasaun foun tenke sai senákulu foun ida, iha-ne ebé hodi Espíritu nia grasa, komunidade sarani sira bele hetan la ós Evanjellu foun, maibé resposta adekuadu ba sinál sira tempu nian, ba ema no povu sira nia nesesidade iha tempu ne e, ba senáriu foun sira ne ebé pinta kultura iha ne ebé ita haktuir ita-nia identidade no buka sentidu ba ita-nia ezisténsia. Enkuantu evanjelizasaun mak atividade be ita bele dehan normál Kreda nian, proselitizmu konsiste iha uzu meiu ilísitu sira ba fiar nia promosaun. Kreda la halo proselitizmu no bainhira ko alia kona-ba evanjeizasaun foun, intende orienta an iha diresaun oioin, mós ba batizadu sira ne ebé hadook an tiha ona. Labele impoin Evanjellu maibé propoin ho modu livre ba ema hotu, sarani ka la ós sarani. Nune e bele hala o evanjelizasaun dahukuk ida maski nasaun ne ebé sarani barak mós no ema livre atu simu ka la e anúnsiu ne ebé haklaken nune e hakbesik ba kristianizmu no iha ninia sentru ba Kristu. Okumentu mós observa katak presiza lansa filafali ho korajen inisiativa sira justisa sosiál no solidariedade nian ne ebé tau nu udar sentru interese Kreda nian ema kiak. Entre kolen no otimizmu Difikuldade sira fiar no vida sarani ema hotu bele haree. Ita hotu mós konxiente kona-ba kolen iha sarani sira liuliu iha mundu ema riku sira-nian. Maski Kreda bele hato o nia preokupasaun maibé, nu udar sarani ita iha otimizmu, tanba ita laranmetin iha Na i nia promesa. Iha fatin balun bere haree katak vokasaun laiha ka menuz liu ba amlulik no relijiozsu sira, to o presiza kleru husi rai seluk. Tanba ne e iha Lineamenta ko alia kona-ba anúnsiu, katekeze, katekumenatu, konaba forma sira edukasaun ba fiar no oins a hakbesik fila fali fiar. Ne e mak dezafiu ida ba Kreda no mós fiar-na in sira. Ho instrumentu Pátiu jentiu sira-nian inisiativa ida husi Konsellu Pontifísiu ba Kultura, Kreda hafoun nia empeñu atu halo diálogu ho sira ne ebé la fiar. Inisiativa ne e iha finalidade atu halakon muru separasaun ne ebé haketak fiar-na in no sirane ebé la fiar, ho sira-ne ebé buka sentidu ba moris no Maromak deskoñesidu ida. Hanesan konvite iha livru Apokalipse, ita hein Kreda lokál Timor-Leste nian bele mós see tilun no neon atu rona Espíritu ne ebé ko alia ba nia iha tempu ne e. Importante keta lakon aten-barani. Presiza iha laran-metin no hatene fó razaun ba esperansa ne ebé ita iha no laran-manas kriativu atu hatán ba mundu nia hakilar. Krús iha Kristu nia mistériu Paskál Iha Kristianizmu nia inísiu, krús mak objetu ida atu kondena ema ne ebé aleinde halo ema terus liu reprezenta moe ba ema ne ebé simu kondenasaun. Tanba ne e komunidade sira tempu ne ebá asume Kristu nia símbolu ida seluk, katak ikan, tanba liafuan gregu ictus (Iesûs Christós Theoû Uiós Sotér, ΙΧΘΥΣ), ne ebé signifika ikan, no nia letra sira bele interpreta nu udar inisiál ba espresaun Jezús Kristu, Maromak

25 nia Oan, Maksoin. Símbolu seluk mak Bibi-Oan ne ebé oho, hodi refere ba bibioan judeu sira uza iha sira-nia páskua. Sarani sira la hanoin kona-ba krús to o sékulu IV, bainhira imperadór romanu Constantino, depoizde nia konversaun ba kristianizmu, mehi kona-ba krús ida, iha ne ebé hakerek espresaun iha latín: In hoc signo vinces (ho sinál ne e ó sei manán). Iha dadeer tuir mai, nia haruka atu pinta krús iha ninia soldadu sira-nia eskudu, molok halo funu kontra imperadór Maxéncio, basá sira na in rua hadau malu atu kontrola Impériu Romanu nia parte Osidentál. Tuir Constantino ninia vitória hasoru nia funu-baluk tanba krús nia kbiit. Husi ne e ba oin, krús sai tiha sinál karakterístiku sarani sira-nian, símbolu Kristu nia vitória hasoru sala no mate, ho Ninia Mistériu Paskál. Maski nune e, sarani sira labele halo vitória ne e nu udar triunfalizmu, basá tenke selu ho raan inosente ita Na i Jezús Kristu nian. Ita hamoris fali Kristu nia Páskua iha selebrasaun Sakramentu nian, liuliu Batizmu no Eukaristia no hodi moris tuir Mistériu Krús nian, iha vida axétika no iha esperiénsia uniaun místika ho Maromak. Liu husi Batizmu, ita sai hanesan Kristu katak, iha konfigurasaun ba Kristu. Oras ne e Nia moris iha glória iha Aman nia Kuana, maibé iha nafatin fitar hedi iha krús nian, nia kanek sira iha ain no liman no iha nia sorin iha ne ebé surik sona no terus sona borus. Batizmu halo ita sai Maromak nia oan, katak ita hotu simu bolun atu to o ba perfeisaun, ka pelumenus, buka atu to o iha perfeisaun. Liuhusi Sakramentu ida-ne e, ita simu moris foun iha Kristu ne ebé sei iha estadu helik nian, no ita mak tenke halo atu nia sai ativu, ho Maromak nia grasa nia tulun. Tensaun ba perfeisuan orienta ita ba plenitude, liu husi Kristu nia karidade iha Krús. Ka imi la hatene katak ita ne ebé simu tiha batizmu iha Kristu Jezús simu tiha batizmu iha nia mate? Tebes duni, ita hakoi tiha ona ho Nia iha batizmu ba Nia mate, atu nune e, nudar Kristu moris hi as husi mate tan Aman nia glória, ita mós sei moris ba moris foun (Rom 6, 3-4). Nune e duni, krús marka ita, sinál ida ne ebé atraversa ita-nia moris ho modu kle an. No hetok ita hatudu krús nia dinámika iha ita-nia moris hodi hatudu domin estraordináriu iha buat hotu ita halo, hodi halo Krús sai ita-nia lalenok, hetok ita sai sarani katóliku auténtiku. Mar-Abr 25 Tatoli - Tatoli Fiar

26 Mar-Abr 26 Tatoli -Tatoli Fiar Entretantu, ohin loron barak mak hakribi Krús, tanba sofrimentu ne ebé nia lori no fó hanoin. Apóstolu sira rasik, hahú husi Pedro, monu iha tentasaun atu rejeita perspetiva krusifiksaun no mate Kristu nian: Pedro lori Nia ketak hodi hahú haksi ak Nia, dehan: Aat ne e la bele kona Ita, Na i! (Mt 16,22). Ida-ne e eskándalu ida atu halo sira aseita ema haterus Ida-ne ebé sira rekoñese nu udar Mesias. Entaun, Kristu haksiak Pedro no husu ba apóstolu sira atu halo mudansa iha mentalidade. Liu fali ida-ne e, komprensaun kona-ba Mistériu Krús nian ezije konversaun kle an: Ema ruma hakarak tuir Ha u karik, nia sei hewai nia an rasik, sei lori nia krús hodi tuir Ha u (Mt 16,24), Na i hanorin, no hakarak dehan katak Ha u lori no imi tuir Ha u. Nune e mak forma jerasaun barak sarani nian. Sira la o tuir Mestre ida mesak ne;ebé lori Krús nia todan iha ne ebé umanidade tomak nia sala hedi hela. Nia la o iha oin hodi loke dalan atu ema ida la monu iha foho lolon no laletek sira moris nian. Apóstolu sira lori sira nia Krús rasik no mate nu udar mártir. Ita hatene liuhusi istoriadór dahuluk sira, hanesan Eusebio husi Cesareia katak Pedro husu atu hedi nia ho ulun ba kraik tanba nia sente la soi atu mate ho pozisaun hanesan ho ninia Mestre. Ita bele haree katak Pedro nakfilak an duni basá nia ne ebé uluk nega katak koñese Jezús durante oras Paixaun nian ikus mai barani mós simu nia Krús. Saulo husi Tarso, ne ebé nakfilak an no simu batizmu ho naran Paulo, Jezús rasik eduka nia iha enkontru místiku ida, no kontinua ba tinan 3 iha kontaktu ho Na i, liuhusi orasaun, axeze no meditasaun. Apóstolu Paulo rasik dehan: Husik ha u fó hatene ba imi, maun alin sira, katak evanjellu ne ebé ha u haklaken la mai husi ema ida. Ha u la simu nia husi ema ruma, eh ema ruma hanorin ha u. Jezuú Kristu rasik mak fó hatene nia mai ha u (Gl 1,11-12). No kompleta ho liafuan sira tuir mai; Maibe ami haklaken Kristu ne ebé mate iha krús, ne ebé sai fatuk sidi ba ema Judeu sira no buat bulak ba ema gregu sira; maibe ba sira ne ebé Maromak bolu, ema judeu ka gregu, Kristu mak Maromak nia kbiit no Maromak nia matenek (1Kor 1,23-24). Liu tiha malisan mai husi Abél no profeta barak ne ebé mate sira-nia raan tanba haklaken lialoos, rai simu bensan husi Kristu nia raan. Judeu sira nia liafuan, ne ebé husu ba Pilatus atu oho nia no Husik nia raan monu ba ami no ba ami-nia oan nia leten! (Mt 27,25) nakfilak tiha ba bensan. Ita reza atu Nia raan fakar iha ita-nia leten no iha ita-nia oan sira. Oan sira la ós de;it sira ne ebé ita hahoris husi isin, maibé ema hotu ne ebé entrega ba ita nia liman, obra sira ne ebé ita hala o ba oúbliku nia di ak, no karik mós ita nia falla sira mai husi frajilidade umana. Atu Nia raan fakar iha buat sira ne e hotu. Hodi kontempla Kristu iha krús leten, ho raan ne ebé turu iha rai leten, ita husu Hamoos ha u husi ha u-nia hahalok aat hotu no purifika ha u husi ha u-nia sala sira (Sl 50[51],4). Fatin hotu ne ebé ita hetan Kristu nia Krús mak fatin lulik, la ós tanba relíkua ne e, maibe tanba Nia ne ebé hedi iha Krús, no ho nia Mate no Moris- Hi as soi ita. Ita husik atu Kristu nia raan fó bensan ba fatin públiku sira no purifika hahalok hotu ne ebé halo iha ne ebá, atu hahalok sira ne e hotu nia finalidade bele sai Maromak nia glória no ema hotu nia di ak. (D. Eusébio Scheid)

27 Patronu liberdade relijioza nian Loron 24 Marsu mak loron dedika ba orasaun no jejún ba mártir misionáriu sira iha mundu tomak iha okaziaun aniversáriu asasíniu Mons. Oscar Arnulfo Romero nian, vítima violénsia prepotente nian no símbolu opozisaun evanjélika ba lójika opresaun nian. Ba okaziaun ida-ne e ámbitu misaun ad-gentes konvida komunidade sira atu reza ho modu partikulár liuliu ba sarani sira no ajente pastorál iha kontinente Ázia nian. Tatoli hakarak aprezenta testamentu husi personalidade polítiku katóliku, ministru ba Minoria relijioza Pakistaun nian, Shahbaz Bhatti ( ), ne ebé nia moris tomak konsagra nia an liu husi polítika no empeñu ekleziál no sosiál atu defende ema nia direitu fundamentál atu esprime ninia fiar relijiozu ho liberdade: «Ha u deside atu la kaben atu bele dedika ha u-nia moris tomak ba Kristu hodi serví ha u-nia maun-alin sarani ne ebé hetan persegisaun». Bhatti saran nia moris atu bele garante ba ema hotu okaziaun ba ninia moris rasik: konversaun ba Kristu ne ebé lahó preambulum fidei liberdade nian labele realiza ho modu konkretu. Sé mak hapara ninia luta ida-ne e karik komprende buat ne e, maski ho modu intuitivu, tan ne e rai-kunan ba nia no oho nia iha loron 2 Marsu tinan 2011 iha Islamabad. Kreda Katólika Pakistaun nian fó sai katak, defaktu ba fulan ruma ona mak sira aprezenta ba Amu-Papa sira-nia pedidu atu proklama Shahbaz mártir (loos duni sasinfiar nian), hodi fó onra ba nia nu udar «patronu liberdade relijioza nian». Atu Shahbaz Bhatti hetan rekoñesimentu husi Kátedra Pedro nian nu udar «mártir no patronu liberdade relijioza nian» povu sarani mak tenke komesa atu rekoñese nia, venera nia, reza ba nia. Kreda Katólika iha Pakistaun hahú tiha ona, no ita nian mak halo tuir sira. Buat inkrível liu husi martíriu Bhatti nian mak oras ne e ita ne ebé seidauk goza vizaun ksolok Na i buat hotu nian, tinan ida ona mak ita iha protetór ida iha lalehan, patronu ida ne ebé gia ita, lori no inspira ita iha ita-nia luta loroloron nian, maski ne e kulturál, polítika, jornalístika, ka seluk, atu afirma liberdade relijioza nu udar kondisaun ba evanjelizasaun, ba konversaun no ba adveniat regnum tuum. Ne e mak testamentu ministru Bhatti nian: «Ha u-nia naran Shahbaz Bhatti. Ha u moris iha família katólika ida. Ha u-nia aman, mestre oras ne e reforma, no ha unia inan feto uma-laran, sira eduka ha u tuir valór sarani sira no Bíblia nia hanorin, ne ebé influensia ha u-nia infánsia. Husi kedas ki ik ha u kostume ba kreda no simu inspirasaun kl ean husi Kristu nia hanorin sira, sakrífisu no nia krusifiksaun. Jezús nia domin mak lori ha u atu oferese ha u-nia servisu ba Kreda. Sarani Pakistaun nia kondisaun ne ebé moris iha tauk preokupa tebes ha u. Ha u sei hanoin iha sestafeira pákua nian sei iha tinan 13 de it: ha u rona sermaun ida kona-ba Jezús nia sakrifísiu ba ita-nia redensaun no mundu nia salvasaun. Ha u hahú hanoin atu hatán ba Nia domin ida-ne e hodi fó domin ba maunalin no bini-feton sira hodi serví sarani sira, kiak sira, sira ne ebé hetan persegisaun no moris iha nasaun islámiku ida-ne e. Mar-Abr 27 Tatoli - Tatoli Fiar

28 Tatoli - FTatoli Fiar Mar-Abr 28 Ema propoin mai ha u kargu boboot iha governu no husu atu para ha u-nia batalla/ luta, maibé ha u sempre rekuza, maski ha u-nia moris iha perigu laran. Ha u-nia resposta sempre hanesan. Ha u hakarak serví Jezús nu udar ema simples ida. Ha u lakohi popularidade, ha u lakohi pozisaun podér nian. Ha u hakarak de it fatin ida iha Jezús nia ain okos. Ha u hakarak atu ha unia moris, ha u-nia karakter, ha u-nia hahalok sira ko alia kona-ba ha u no dehan mai ha u katak ha u tuir daudaun Jezús Kristu. Hakaran ne e boot tebes iha ha u to o halo ha u konsidera priviléjiu ida se iha ha unia esforsu kombativu atu tulun nesesitadu sira, kiak sira, sarani sira ne ebé hetan persegisaun iha rai Pakistaun nian Jezús hakarak simu ha u nia sakrifísiu moris nian. Ha u hakarak moris ba Kristu no tan Nia ha u hakarak mate. Ha u la koko tauk ida iha rain ida-ne e. Dala barak estremista sira hakarak oho ha u, hatama ha u iha kadeia; sira amesa ha u, persege no teroriza ha u-nia família. Ha u dehan katak, enkuantu ha u sei moris, to o ha u-nia iis dada-ikus nian,ha u sei kontinua serví Jezús no umanidade kiak no terus-nain idane e: sarani sira, nesesitadu sira, kiak sira. Ha u fiar katak sarani sira mundu nian ne ebé lolo liman ba musulmanu sira ne ebé hetan trajédia rai-nakdoko tinan 2005 nian harii tiha ona ponte solidariedade nian, domin, komprensaun, kooperasaun no toleránsia entre relijiaun rua ne e. Se esforsu sira ne e kontinua ha u konvensidu katak ita sei konsege manán estremista sira nia fuan no neon. Buat ne e sei prodús mudansa pozitiva: ema sei la ódiu malu tan, la oho tan hodi relijiaun nia naran, maibé sei hadomi malu, sei lori armonia, sei kuda dame no komprensaun iha rejiaun ida-ne e. Ha u fiar katak nesesitadu sira, kiak sira, oan-kiak sira ho relijiaun naran de it uluknanai tenke konsidera sira nu udar ema. Ha u hanoin katak sira hola parte ba ha u-nia isin iha Kristu, katak sira mak Kristu nia isin ne ebé hetan persegisaun no presiza tulun. Se ita bele lori to o rohan misaun ida-ne e, entaun ita sei manán fatin ida iha Jezús nia ain no ha u bele hateke ba Nia lahó moe». Ajente Pastorál sira ne ebé ema oho iha 2011 Tinan-tinan Ajénsia Fides publika dokumentu anuál kona-ba ajente pastorál hotu ne ebé lakon sira-nia moris ho modu violentu iha fulan 12 nia laran. Tuir Fides nia informasaun, iha 2011, ajente pastorál 26 mak hetan hahohok: amululik 18, relijioza feto 4, leigu 4. Númeru aas liu bele hetan iha Amérika ho amululik 13 no leigu 2. Tuirmai Áfrika iha-ne ebé ema oho ajente pastoral 6: amululik 2, irmán relijioza 3 no leigu 1. Iha Ázia amululik 2, relioza 1 no leigu 1. Iha Europa, amululik ida. Lista ne e presiza aumenta tan ho lista naruk sira seluk nian ne ebé laiha notísia ruma, ne ebé iha lidunhotu mundu nian terus no selu ho sira-nia moris fiar ne ebé sira iha ba Kristu. Sira mak lubun boot soldadu deskoñesidu ba Maromak nia kauza tuir Papa João Paulo II nia liafuan sira husi Ministru ba Minoria Shahbaz Bhatti (Pakistaun), katóliku primeiru atu iha kargu ida-ne e, to o ba foin-sa e Nijeria nian iha sidade Abuja, ema oho nia bainhira servisu hela nu udar seguransa ba Kreda, hamutuk ho maluk 35 iha kreda Santa Teresa nian iha loron Natál.

29 Jornada 111 pás nian ba eleisaun jerál nia susesu Reza no servisu ba futuru ida justisa no damen nian iha Timor-Leste: ho espíritu ida-ne e sarani katóliku sira dioseze Dili nian bá iha lurón sira Dili nian hahú husi parókia Ai-Mutin ba to o Lecidere atu lansa mensajen ba nasaun molok eleisaun prezidensiál ne ebé sei hala o iha Marsu loron 17 no eleisaun lejislativa iha Juñu. Nia tema mak Muda ó-nia fuan, muda mundu. Lansamentu ba jornada dame nian ne ebé sei hala o ba loron 111, hahú husi 21 Fevereiru to o loron 10 fulan Juñu 2012 ne ebé Konferénsia Superior Relijiozu/a sira nian hamutuk ho Komisaun Justisa no Pás dioseze Dili nian organiza, envolve amlulik sira, relijiozu no relijioza sira, leigu no estudante sira eskola katólika no privada primária to o institutu superiór no husi parókia 7 iha DIli, hetan mós partisipasaun husi Membru Governu, Embaixadór Estadus-Unidus Judith Fergin, membru Parlamentu Nasionál no konvidadu seluk tan (maski sira hein iha Lecidere de it). La o iha silénsiu no hodi reza, sarani sira fó sasin kona-ba fiar, dame, esperansa. Amu-Bispu Alberto Ricardo iha nia konvite ba dame iha Timor-Leste, husu sarani hotu atu reza no serbisu ba eleisaun sira nia susesu. Nia mós hatutan tan katak atu halo ida-ne e, katak atu muda realidade esterna no sosiedade, presiza iha konversaun interiór, konversaun fuan nian. Tuir Amu-Bispu Timor oan hotu moris iha uma kain ida de it, familia ida de it, husi Tutuala to o Oekusse, husi Tasi-Mane to o Tasi-Feto ida deit, tanba ne e tenki fó liman ba malu atu hala o susesu eleisaun ida ne e ho pás, hakmatek, unidade, progresu atu hetan prosperidade hodi haburas no hariku Timor-Leste, atu nune e hatudu ba mundo katak, Timór mós iha dignidade. Atu taka eventu ne e partisipante sira hamutuk reza Orasaun dame nian ba eleisaun jerál 2012 ne ebé sei kontinua loroloron hanesan haktuir ona iha leten to o loron 10 Juñu iha dioseze 3 Timor-Leste nian. Tuir International Crisis Group (ICG), eleisaun prezidensiál no parlamentár bele sai pasu importante ida ba konsolidasaun estabilidade interna no oportunidade atu husik ba kotuk pasadu ida violénsia nian. Tuir ICG mós risku boot ba nasaun TL mak, kuaze laiha punisaun ba violénsia polítika. Ita hein kandidatu sira bele hamriik ba justisa no la tolera tan krime sira no bainhira eleitu buka tau sai duni funsionáriu públiku (public servant) katak servidór interese povu nian la ós interese pesoál no partidu nian. Dame ezije kondisaun 4: lialoos, justisa, domin, liberdade (Pacem in Terris) Mar-Abr 29 Tatoli - FTatoli Fiar

30 Mar-Abr 30 Tatoli - Lidun moris konsagrada ITA-NIA ESPERIÉNSIA MORIS NIAN

31 Silénsiu atu fó ba Maromak fatin dahuluk Iha sivilizasaun ida hanesan ita-nian, dalabarak hanaran sivilizasaun komunikasaun nian, maski defaktu iha perigu atu sai babél ida, sosiedade ida konfuzaun nian, la ós fasil atu kria espasu sira silénsiu nian. Ita moris iha inflasaun liafuan nian, no bainhira liafuan multiplika sai barak, ita fasil liu atu sai superfisiál; no halo atu la iha mós kapasidade atu rona. Silénsiu bele halo ita tauk, maski nune e nia mak maluk diskretu (hatene taes lia) ida husi ne ebé ita bele hetan resposta sira ne ebé dala barak ita buka iha akontesimentu sira moris nian. Ita presiza silénsiu atu servisu bele sai misaun, preokupasaun no difikuldade sira sai hahalok hein nian iha pasiénsia, kolen sai paixaun. Konstrusaun umana ida-idak presiza tempu no silénsiu. Silénsiu husik atu ita rekupera ita-nia an rasik no sai buras iha umanidade. Silénsiu ne ebé sai espasu horik-nian-bá mak silénsiu ida furak duni. Defaktu, silénsiu lori ita atu deskobre Maromak nia prezensa iha ita, tau baze ba orasaun: «Bele reza ho sinseridade de it - Gandhi hanorin ema ne ebé iha konviksaun katak Maromak horik iha nia laran». Silénsiu eduka no habit iha vijilánsia laran, nu udar atensaun ba moris to o ninia detalle sira, ho kapasidade atu revela novidade ne ebé subar iha monotonia, iha moris baibain ne ebé nunka banál maski banaliza tiha tanba falta atensaun no tanba superfisialidade ne ebé habelar ba mai. «Iha silénsiu nia laran soi kbiit maka as observasaun, klarifikasaun, konsentrasaun nian ba sasán ne ebé esensiál» (D. Bonhoeffer). Iha ninia orasaun ida, Etty Hillesum hakerek: «Buat hotu akontese tuir ritmu ida kle an liu... ne ebé tenke hanorin ita atu rona: ida-ne e mak buat importante liu ita bele aprende iha moris ne e. Silénsiu bele sai lurón ne ebé lori ba profundidade. Ne e mak razaun tanba sá feto no mane maka as sira espíritu nian hadomi no moris (ho) silénsiu». Silénsiu, raronak, orasaun Feto ida ita-nia tempu nian, ne ebé hadomi no moris (ho) silénsiu mak madre Anna Maria Canopi, abadesa no fundadora mosteiru Mater Ecclesiæ iha rai-kotun San Giulio (Orta, Novara-Itália). Nia aniveráriu tinan 80 moris nian sai okaziaun ida ba ninia komunidade atu halibur iha livru ida, parte ruma husi reflesaun bara-barak fahe ba ema lubun ne ebé mai iha mosteiru, ho hakaran atu rona liafuan ida no hetan filafaii silénsiu, no ho silénsiu hetan fali an rasik. «Ema ida-idak ne ebé mai iha mosteiru, sente katak ema simu nia, kaer nia liman, rona nia iha ninia singularidade. Sira haree katak fuan ne ebé iha kapasidade ba domin gratuitu no pesoál bele mai de it husi oras naruk silénsiu nian, adorasaun no orasaun nian. Hodi sai eskolante Na i nian de it mak bele defaktu sai mestre tuir evanjellu hanorin, tanba nia sai transparénsia Mestre ida mesak nian». Ida-ne e mak dalan graduál no pasiente edukasaun neon no fuan nian, espresaun fuan nia bondade; ida-ne e mak saran an. Silénsiu mós rezultadu husi ezersísiu axétiku ne ebé tulun atu domina ita-nia instintu no halo ita soi kbiit atu nonook no ko alia iha momentu oportunu no ho modu justu. «Atu eduka ita-nia an ba silénsiu - Canopi hakerek presiza hahú atu nonook, atu iha dixiplina ho nanál, maibé la to o, tanba halo silénsiu la ós de it la ko alia. Ita tenke hakonu an ho silénsiu ne ebé koinside ho Maromak nia Liafuan, Liafuan iha silénsiu, no Mar-Abr 31 Tatoli - Lidun moris konsagrada

32 Mar-Abr 32 Tatoli - Lidun moris konsagrada hafoin ho kbiit bee-matan ne e nian mak ita ko alia. Halo nune e liafuan sira sei sai hakmatek, sai esensiál, sai loos, sai furak, sai kriadora. Liafuan ne ebé suli husi silénsiu, katak husi Maromak, partisipa iha Maromak nia kriatividade rasik, fó moris vida». Vida interiór ezije razaun no vontade, presiza dixernimentu no asaun, maibé iha sentru espíritu nian iha buat ruma ne ebé simples no radikál husi ne ebé depende edukasaun loos no efikás fuan nian: silénsiu, raronak, orasaun. Hahalok sira-ne e la ós típiku vida relijioza no monástika nian, maibé ain-hakat dahuluk no fundamentál liu esperiénsia umana hotu nian. Atu bele ko alia ho liberdade no konxiénsia, presiza hatene eduka an ba silénsiu, haree nu udar perdispozisaun atu rona ho kle an an rasik, maluk seluk no Maromak. Dietrich Bonhoeffer bainhira rekomenda ba sarani sira ne ebé hakarak buras iha vida espirituál, nia esprime motivasaun sira silénsiu nian nune e: «Ita halo silénsiu molok rona Liafuan, atu ita-nia hanoin bele fila ba Liafuan molok rona. Ita halo silénsiu depoizde rona Liafuan, tanba nia ko alia nafatin, moris no horik iha ita. Ita halo silénsiu dadeersaan, tanba Maromak mak tenke iha Liafuan dahuluk, no ita halo silénsiu molok toba tanba Liafuan ikus pretense ba Maromak. Ita halo silénsiu tanba de it domin ba Liafuan». No Ildegarda Bingen hateten: «Maromak haksolok atu marka enkontru ho ita iha uma silénsiu nian». Espresaun Maromak iha fatin dahuluk Silénsiu la ós de it auzénsia liafuan nian maski nia ezije limitasaun iha uzu liafuan nian maibé espasu interiór atu hakohak Liafuan Moris nian. Esensialmente, Canopi hakerek tan «silénsiu mak espresaun konkreta fatin dahuluk ne ebé ita fó ba Maromak. Se tebes duni ita fó ba Maromak fatin dahuluk, se ba Nia ita konsagra ita-nia fuan nia sentimentu dahuluk sira, lori ita-nia hakaran sira ba Nia no tau Nia aas liu ita-nia espetativa sira, entaun tebes duni ita sei buka halo monok tarutu seluseluk, atu bele rona lian bisibisi ninia prezensa nian, atu husik reflete iha ita ninia Liafuan mesak, katak Nia rasik. Silénsiu mak baze ba ema nia edukasaun. Husi silénsiu, hanesan husi rai-isin, buras virtude hotu; lahó silénsiu virtude ne ebé manán ona mós sai kiak, lakon sira-nia fafurak espesífiku, sira n i a r o - man no p r o - fundidade. La ós fasil bainhira ita tama iha ambiente estrundu nian no superfisiál sira, atu mantein konsentrasaun no sai sasin Liafuan ne ebé la mohu, sai sasin fuan moos nian, sai sasin fafurak loos moris nian. Maski nune e sasin ida-ne e urjente liu ohin loron». Ita hotu, liuliu ohin, iha nesesidade ba silénsiu! Husi silénsiu mak bele moris liafuan loos, liafuan penetrante, komunikativu, liafuan ho sensu. Maromak prefere silénsiu, ko alia ba ema ne ebé hatene tau an iha atitude raronak. Silénsiu mak indispensavel! Iha silénsiu mak ita aprende atu hela ho ema ho modu diversu. Halo ita tempu hanesan sai haksolok liután no kle an liután. «Hetok tempu liu Gandhi dehan hetok ha u konxiente katak ha u la konsege sai haksolok lahó silénsiu, lahó orasaun Orasaun salva ha u-nia moris. Lahó idane e karik kleur ona mak ha u sai bulak».

33 Hatais an ho silénsiu Madre Canopi kontinua salienta oinsá importante tebes «ba moris espirituál, bainhira hahú ita-nia loron, foti husi Kristu forsa, domin, pás, habosu an husi Nia, hakonu an ho Nia. Iha sarani ida liu fali se nia konsagradu ida ema seluk tenke rekoñese iha nia kualidade ida oinseluk moris nian: buat naran ida nia halo, tenke reflete husi nia an relasaun kle an ho Na i. Buat ruma Maromak nian tenke naksira husi nia modu moris nian, nia modu atua nian, hanoin nian, to o pontu ne ebé iha mundu nia sai sinál tranxendente nian no instrumentu dósil iha Na i nia liman atu eduka ema seluk ba pureza, ba delikadeza espirituál, ba delikadeza sentimentu nian». Ita moris iha époka ida iha-ne ebé fasil liu atu ko alia ho modu vulgár/foer, maibé modu esprime an hanesan ne e hatudu katak la iha fuan moos, falta gostu ba fafurak loos. Fuan ne ebé la hetan edukasaun ba lialoos, ba buat-di ak, ba buat-furak, katak ba santidade, fuan ne e seidauk evanjelizadu nune e la iha kbiit atu evanjeliza. «Virjen Maria bele sai mai ita modelu no tulun iha aspetu ida-ne e. Iha nia, ida-ne ebé moris lahó sala, buat hotu mak rai-an, silénsiu no dame. Nia mak fafurak moos no santa, haraik an hanesan rai no nakloke tomak ba grasa nia fertilizasaun, nia hahoris Liafuan. Nia mak Virjen silénsiu no raronak nian dala ida de it, Liafuan nia Inan, Inan Domin furak nian, Liurai-Feto Dame nian. Hodi hateke ba nia, ita ida-idak bele husu ba ita-nia an oinsá, iha ita-nia situasaun rasik, bele halo buat ruma atu kuda silénsiu no tulun ema seluk deskobre ninia fafurak». Silénsiu no Liafuan Atu hela iha Maromak nia prezensa, hodi rona nia Liafuan, presiza uluknanai iha atitude silénsiu nian. «Rai tomak, nonook, iha nia futar oin» haklaken profeta Abakuk (2,20). Rai nonook bá, ema sira hotu nonook bá, kriatura tomak nonook bá, itania fuan, ita-nia hanoin sira nonook bá atu rona Na i, Liafuan Domin nian no idane ebé kontinua hamoris buat foun sira. Apelu hanesan ita hetan iha Salmu sira: «Hela iha silénsiu iha Na i futar oin no hein Nia» (Sal 37,7). Silénsiu mak hun esperansa nian, espresaun saran an nian iha laran-metin. Profeta Ozeias hatudu mai ita oinsá silénsiu fundamentál liu atu bele iha relasaun loos ho Maromak, Izraél viola aliansa kaben nian ho nia Na i, no Na i, hakarak fanun domin loos tempu uluk nian. Tan ne e, ha u sei hamaus nia, lori nia bá rai-fuik maran no ko alia ba nia fuan» (Oz 2,16). Ha u sei lori nia dook husi moris estrundu nian, ha u sei lori nia ba fatin silénsiu nian no iha-ne ebá, bainhira ninia fuan iha ona silénsiu, ha u sei ko alia ba nia no nia sei hatene rona. Entaun ha u sei hasai lulik sira ne ebé nia soi iha nia ibun no fuan laran no halo ho nia aliansa foun ida: «Ha u sei halo ó ha u-nia kaben ba nafatin, ha u sei halo ó ha u nia kaben iha justisa no direitu, iha domin no laran-di ak, ha u sei halo ó ha u-nia kaben iha fidelidade no ó sei hatene ó-nia Na i». (Oz 2,21-22). Eziste relasaun kle an ida entre silénsiu no pureza fuan nian, nune e mós entre silénsiu no karidade, entre silénsiu no orasaun. Iha ne ebé silénsiu ukun de it mak Liafuan, orasaun, karidade bele nafunan. Iha silénsiu de it mak posivel halo buras espasu interiór ida atu hakohak Liafuan no haklaken nia nu udar Liafuan ne ebé fó moris. (GELLINI Anna Maria, Silenzio per dare a Dio il primo posto iha Testimoni N p. 19) Mar-Abr 33 Tatoli - Lidun Fmoris konsagrada

34 Tatoli - Lidun moris konsagrada Mar-Abr 34 Oratóriu: ambiente atu serví foin-sa e sira! Oratóriu, liafuan májiku no sujestivu liu ba sira ne ebé hadomi no partilla Karizma. Ita bele define Oratóriu nu udar dinamizmu iha fidelidade, enkuantu la ós repetisaun ba buat ne ebé Don Bosco halo maibé komprende lei kle an husi ne ebé nia obra hetan inspirasaun. Lei ne ebé asegura susesu ba ninia apostoladu iha pasadu, no kondisiona omojeneidade ba ninia dezenvolvimentu ulteriór ohin loron, bele indika mai ita elementu xave haat no liga metin ba malu: Vokasaun ida, katak konxiénsia kona-ba misaun pastorál ida simu husi Maromak, bolun ida atu sai prezensa iha foinsa e sira-nia leet, atu estabelese diálogu pedagójiku no pastorál ho sira, atu bele orienta sira ba Kristu, nu udar plenitude no ksolok moris nian; ambiente ida, iha-ne ebé misaun idane e realiza ani, dezenvolve no komunika: Oratóriu haree nu udar uma ida iha-ne ebé ema moris no iha-ne ebé iha família loos ida, eskola ida atu prepara ba vida, parókia ida be eduka ba fiar; estilu espesífiku ida edukasaun nian, Sistema Preventivu, espresaun karidade ida ne ebé foin-sa e sira bele koko, nakonu ho ksolok serena, moris iha xave amizade loos nian no iha klima família nian, no simu inspirasaun husi Maria nia domin inan nian; abertura no disponibilidade ba ejizénsia foun realidade sosiál nian no ho modu partikulár kondisaun juventude nian; abertura ne ebé sai tasak ba beibeik liuhusi reflesaun kona-ba esperiénsia rasik, no nakonu ho aten-barani ba beibeik, atu hakohak orizonte no posibilidade foun iha misaun ne e nia realizasaun. Don Bosco, liufali jerente estraordináriu ida estrutura ida nian, hatudu nia an nu udar bibi-atan matenek ne ebé hatene lee foin-sa e sira-nia situasaun no fó resposta/lia-hatán presizu, nia motivasaun mai husi karidade pastorál no ho kbiit hotu fiél ba ninia misaun. Iha ninia ko-ezisténsia ho foin-sa e sira Oratóriu nian mak hatuur fundamentu sira projetu ida nian, obra sira sai buras no estilu ida sai tasak. Dalan pastorál Don Bosco nian (no Madre Mazzarello nian) ninia esperiénsia espirituál no edukativa ida-ne e ne ebé sai tasak hamutuk ho foin-sa e sira iha Valdocco, konstitui buat ne ebé ita hanaran «kritériu oratorianu». Ne e mak modelu apostóliku referénsia nian, ótika pastorál espesífika atu tetu kona-ba prezensa sira ne ebé iha eh sira ne ebé atu kria. Iha nia sentru ita hetan «fuan oratorianu», katak, prezente preferensiál ba foin-sa e sira, liuliu sira ne ebé presiza liu, espresaun proeminente karidade pastorál nian ne ebé fó signifikadu ba ita-nia moris tomak no anima misaun saleziana. Kritériu ida nune e, ejize atu ita hahú uluknanai husi kondisaun foin-sa e sira ne ebé presiza liu no husi grupu/klase traballadora sira, atu garante iha ne ebé de it sasimuk familiár, enkontru gratuitu no diálogu pozitivu, atu iha

35 nu udar preokupasaun fundamentál dalan ida formasaun kristán nian ne ebé dezenvolve liuhusi ko-ezisténsia iha amizade no ksolok laran, iha promosaun umana no sosiál no iha maturidade vokasionál. Proposta integrál ida: eduka hodi evanjeliza no evanjeliza hodi eduka. Pastorál juveníl saleziana, subliña relasaun kle an entre asaun edukativa no asaun evanjelizadora, hodi garante atensaun ida espesiál ba valór umanu no sosiál ambiente nian, ba dinamizmu baburas pesoál no grupu nian, ba diálogu ho mundu kulturál oioin iha ne ebé foin-sa e sira moris bá, no tempu hanesan ho kuidadu dezenvolve enerjia boboot umanizasaun nian ne ebé fiar sarani iha. Esperiénsia ida komunidade nian. Grupu mak hilin kualifikadór ba pedagojia saleziana; nia mak fatin iha ne ebé foin-sa e sira buka sentidu moris nian no harii sirania identidade rasik; nia mak espasu kriatividade no protagonizmu nian; nia mak eskola iha-ne ebé sira aprende atu integra an ho modu responsavel iha mundu sosiál no iha territóriu; nia mak mediasaun privilejiadu atu halo esperiénsia Kreda nian Ba tempu ruma ona mak ko alia kona-ba hanoin filafali no lansa filafali Oratóriu. Ida-ne e hatudu konxiénsia katak itania oratóriu sira karik lakon kontaktu ho realidade juveníl no sosial ohin loron nian. Iha risku atu sai espasu nakloke, maibé ho proposta ejizente uitoan de it ba baburas edukativu no ba formasaun kristán séria. Eh sira bele sai fatin elite nia, rezerva de it ba sira ne ebé iha ona referénsia edukativa no relijioza natón. Karakterístika ruma identidade saleziana nian be tradus no konkretiza kritériu oratorianu mak sira tuirmai: Joven iha sentru, liuliu sira be kiak liu. Furak tebes se ita bele halo Don Bosco nia liafuan sira ba marchesa Barolo, ne ebé husu nia atu hili entre obra Rifugio nian ka obra ba labarik mane sira: «Ha u hili atu tau matan ba foin-sa e abandonadu». Estilu ida ne ebé enfatiza personalizasaun. Aleinde mediasaun grupu nian, enkontru pesoál ho foin-sa e sai desizivu tebes. Defaktu, Iha nivel ida-ne e mak forma konxiénsia, halakan motivasaun no enkoraja envolvimentu ativu no partisipasaun. Unidade forte iha diversidade. Iha finalidade ida de it: promosaun integrál foinsa e sira nian no sira-nia mundu nian. (emiliadimassimo@yahoo.it - iha DMA n.2/3 2012) Lia-hun husi Avaliasaun Trienál CIAO Se ha u presiza hato o esperiénsia iha Tailándia kona-ba CIAO nia Verifica Triennale (Avaliasaun tinan tolu nian), ho liafuan tolu de it, ha u sei hili KOMUÑAUN, LARAN-MANAS APOSTÓLIKU no KONVERJÉNSIA. KOMUÑAUN: husi Inspetoria 9 Konferénsia CIAO nian, kuaze na in 30 tuir Avaliasaun ida-ne e no ami barak koñese malu no koko ona atu servisu hamutuk; no mós, Irmán sira iha Sampran, halo ami sente kedas hanesan iha ami-nia uma rasik. Entre ami iha kedas klima família nian, ne ebé sai kle an liután ho Madre Jerál nia prezensa no konselleira jerál na in 4 (me. Giuseppina Teruggi; me. Alaide Deretti, me. Lucy Rose Ozhukayil no me. Carla Castellino) ne ebé simplés liu. Liuliu, Madre Jerál nia liafuan sira ne ebé daderdader leno atividade loron nian, fó aten- Mar-Abr 35 Tatoli - Lidun moris konsagrada

36 barani mai ami atu hateke ho lialoos no esperansa ba ita-nia realidade no orienta ami iha fidelidade ba karizma halo ami hotu sente parte ativa kongregasaun no Kreda nian. Tatoli - Lidun moris konsagrada Mar-Abr 36 LARAN-MANAS APOSTÓLI- KU: durante ami-nia partilla sira no reflesaun kona-ba realidade bele sente, iha irmán hotu, hakaran boot atu ba hasoru foin-sa e no labarik hodi lori sira ba Jezús, ita-nia Maksoin. La ós de it liafuan sira, maibé liuliu esperiénsia sira ne ebé Inspetoria ida-idak aprezenta kona-ba sira-nia estorsu atu hala o proposta KJ XXII nian, hatudu katak Don Bosco no Madre Mazzarello nia laran-manas ba Maromak Nia Reinu seidauk mate! Irmán sira hatudu aspetu ida ne e mós bainhira reflete kona-ba difikuldade no susar ne ebé ita enfrenta oras ne e daudaun, no aspetu ida, ne ebé hotu-hotu releva, katak irmán barak nia laran sai morna uitoan hasoru foin-sa e sira. Iha momentu hirak ne e, bainhira ho neon-kraik, Inspetoria hotu rekoñese frakeza ida ne e, Madre Jerál nia liafuan sira, ezijente maibé pozitivu, tulun ami atu hateke dook liután no atu tau ami-nia konfiansa tomak iha Na i. KONVERJÉNSIA: Maski ami mai husi nasaun ho istória no karakteristika lahanesan, ami hola konxiénsia katak globalizasaun kona-ba ita-nia atividade apostolika no ita-nia foin-sa e sira eh situasaun sira hatudu buat barak hanesan. Maibé ami halo esperiénsia furak kona-ba konverjénsia iha loron ne ebé ami hili proposta sira ba tema KJ XXIII nian. Inspetoria ida-idak lori proposta 1 ka 2, maibé barak, maski fraze ida de it, iha laran tau tema barabarak! Nune e, bainhira ami hahú reflete, iha ami-nia oin iha fraze 13 no balun ho tema 2 ka 3 iha laran. Ami fahe ba grupu tolu no grupo idaidak hala o ninia reflesaun hodi la hasoru malu no la komunika ba malu buat ne ebé hanoin. Tan ne e, ami hakfodak liu bainhira grupu sira aprezenta sira-nia proposta no ami haree katak, maski uza liafuan la hanesan, ami hili tema hanesan: Nu udar Komunidade Edukativa, ita haka as an iha Evanjelizasaun foun no promove kultura ida vokasaun nian. Madre Jerál haksolok liu atu haree oinsá Espíritu Santu gia ami iha momentu ida ne ebá no agradese ba esforzu hotu ne ebé ami halo. Ami entrega iha Madre no konselleira sira nia liman Inspetoria sira nia servisu, no ami-nia proposta ne ebé Konsellu Jerál sei analiza eh kompara ho proposta sira husi Konferénsia sira seluk. Ita kontinua reza atu jornada ne ebé ita hahú hala o, bele ba oin fiél ba Maromak Nia hakaran no itania foin-sa e eh labarik sira nia presiza. (Alma Castagna) Vokasaun: semináriu dahuluk mak família Vokasaun ba amlulik no relijioju/a moris iha família sira ne ebé bele halo esperiénsia domin saran an nian, katak iha ne ebé Jezús nia ukun-fuan foun hetan atensaun no atualizasaun. Ne a mak Amu-Papa Bento XVI nia liafuan sira iha Mensajen ba Jornada Orasaun nian ba Vokasaun sira ne ebé sei selebra iha 29 Abríl 2012, domin-

37 gu dahaat páskua nian. Defaktu, família la ós de it fatin priviléjiu nian ba formasaun umana no sarani, maibé, Amu-Papa fó hanoin fali bele reprezenta semináriu dahuluk no di ak liu vokasaun nian ba vida konsagrasaun nian ba Maromak nia Reinu. Tatoli hato o iha ne e intervista ida ho señor Adelino G. Miguel, aman ida ne ebé husi nia oan na in 6, rua tuir dalan moris konsagrada nian iha kongregasaun Saleziana no Kanossiana. 1. Amu-Papa Bento XVI fó hanoin katak atitutde loke an ba Maromak nia domin no fuan/rezultadu domin ida-ne e nian mak vokasaun sira moris no buras. Kondisaun sá de it mak ita kria iha família hodi lori itania oan sira atu halo esperiénsia kona-ba domin no loke an ba moris vokasaun nian? Família kristán, Konsíliu hanaran nia, Igreja doméstika. Igreja doméstika loos nian mak ida-ne ebé iha nia hala o domin oin-oin: familiár, konjugál, fraternál, altruista, nst. iha nia soi mós kariñu, unidade, tulun malu no pratika haraik-an, obediénsia, kompreensaun no perdaun ba malu. Knaar inan-aman nian mak eduka oan sira no lori sira atu deskobre Maromak nia planu ba sira-nia moris rasik. Ne e mak kondisaun ne ebé ami kria iha família. Maibé dalan ba vokasaun relijioza iha ha u-nia família, ha u bele haree liu-liu husi sasin moris ka esperiénsia ha u-nia kaben Inês Gusmão (+ 2003) nian rasik. Nia koko atu moris vida relijioza iha Institutu/kongregasaun Kanossiana. Madre sira kontente ho nia tanba ninia talentu oioin, hanesan talentu iha múzika, kostura, no mós maka as iha orasaun. Maibé bainhira madre sira atu haruka nia ba halo ninia novisiadu iha Rai Hongkong, nia aman hakerek surat ba madre sira atu husik nia fila fali ba uma, ho razaun atu ajuda nia inan-aman tau matan ba nia alin ne ebé hamutuk ualu, tan nia mak oan-feto boot. Nune e madre sira haruka nia hala o retiru ida hodi hanoin no deside. Hala o hotu tiha ninia retiru, nia ko alia ho madre sira katak nia hili atu fila fali ba uma, tuir nia aman nia pedidu. Ikusmai ami kaben, Ha u relembra hikas tempu bainhira ami-nia oan-feto boot moris. Iha momentu ne ebá, ha u tenke bá iha Dili atu atende kursu ba profesór hotu-hotu iha Timór laran tomak, Ha u tenke husik ha unia kaben ne ebé iha momentu ne ebá isinrua todan ho ami-nia oan dahuluk. Ha u hatene liuhusi telegrama katak ami-nia oan moris ona, no oan ne e feto ida, no sira nain rua nia kondisaun diak hotu. Liu tiha semana ruma maka ha u fila ba Baucau. Bainhira ha u to o iha uma, ami-nia oan ne e simu tiha ona Sakramentu Batizmu, no ha u-nia kaben fó hatene mai ha u katak nia konsagra tiha ami-nia oan-feto ne e ba Maromak, hanesan nia promete ba Maromak atu saran ninia Primeiro Fruto ba Maromak. Orasaun hamutuk kalan-kalan ho oan sira, no partisipasaun eukarístika sai hanesan toman ida família nian. Sira nia inan ne ebé sempre sai animadora liturjia nian iha domingu-domingu no halo mós katekeze iha ami-nia uma iha loraik-loraik ba ami-nia viziñu sira nebé seidauk simu sakramentu batizmu, iha influénsia ba sira. Nune e, iha família laran, iha ona fini atevanjelizasaun no misaun profétika ne ebé naburas iha labarik sira nia fuan. Ami mós enkoraja ami nia oan sira hodi ba tuir atividade oioin ne ebé madre kanossiana no padre salezianu sira organiza iha ami-nia rai. Tanba esperiénsia moris husi kiik kedas ne ebé besik hela de it ema relijiozu sira, sai modelu ba sira, atrai sira hodi hili dalan konsagrasaun nian. Sira ne ebé sente atrasaun, loke-an hodi hala o Mar-Abr 37 Tatoli - Lidun moris konsagrada

38 Mar-Abr 38 Tatoli - Lidun moris konsagrada ẹsperiénsia vokasaun relijioza nian.. 2. Domin ba Maromak no domin ba maunalin sira mak koluna rua ba vokasaun Iha ita-nia família iha esperiénsia ruma ne ebé bele dehan katak ita eduka ita-nia oan sira ba ukun-fuan foun domin nian ida-ne e? Ha u hare iha ha u-nia família, espíritu moris hamutuk nian maka as tebetebes. Ami nia tulun-malu iha buat hotu-hotu halo manán difikuldade sira tempu ne ebá nian. Hala o kna ar iha uma-laran, ba eskola, loraik fó tempu ba to os no animál sira, iha buat hotu-hotu sempre fó liman ba malu no tau matan ba malu iha unidade ne ebé forte. Maski dala ruma oan sira iha lia la hasoru malu, no lia kro at ba malun, sira la rai hirus kle ur. Sira buka malu lalais hodi badamen malun, no la kleur de it sira halimar no hamnasa hamutuk. Hanesan ha u dehan ona orasaun hamutuk (misa iha domingu no loron devosaun seluk, no reza rozáriu loroloron), enkorajamentu ba konfisaun mensál, nune e mós esperiénsia apostoladu ki ik ho kanossiana no salezianu sira sai hanesan KOLUNA ne ebé forte hodi harii domin iha uma-laran no iha oan sira nia leet, no ikusmai domin ba Kristu no belun sira. Ami inan-aman mak nu udar mestre, evanjelizadór no katekista dahuluk ba oan sira iha família, la ós de it ho liafuan maibé mós ho hahalok. Ami koko tulun ami-nia oan sira sai sarani loos no hili vokasaun ba sira rasik hodi husik sira halo esperiénsia sira domin rua ne e ho modu konkretu. 3. Bento XVI husu atu ema hotu ne ebé iha knar edukativu ba jerasaun foun sira tenke hatene rona ho atensaun sira ne ebé sente bolun ba saserdósiu ka vida konsagrada espesiál ida. Ita nu udar aman hamutuk ho ita-nia kaben, formadór ba oan sira: oinsá ita konsege persebe sinál vokasaun nian iha ita-nia oan sira? Ami nia oan sira, hotu-hotu frekuenta ensinu baze iha eskola katólika. Sira aprende atu sai sarani di ak husi Padre salezianu sira no madre Kanossiana sira mós. Hafoin, dala ruma, hetan hilin atu akompaña amlulik no madre sira iha vizita pastorál sira, haree ema moras sira, halo katekeze no kna ar seluk-seluk tan. Iha missa no iha orasaun komunitária, sira sempre hatudu atitude devota no respeitoza. Fraze ida husi lia-portugés dehan nune e: Juntate aos bons, serás um deles. Ami nia oan sira gosta aprende atu sai di ak husi ema di ak sira. Sira haraik-an, badinas, no estudiozu. Oan sira nia hahalok hirak ne e hotu, ami konsidera hanesan sinál inisiativa ba vokasaun relijoza no konserteza ami husik sira livre atu hili sira-nia dalan. 4. Ita iha oan na in rua ne ebé konsagra an ba Maromak. Rekomendasaun saida mak ita husik ba sira atu moris ho fidelidade sira-nia vokasaun iha tempu ida hanesan ita-nian... Amlulik no relijioza sira-nia vida ne ebé santa mak, loloos, sai rekomendasaun no konvite hodi dada ka atrai vokasaun sira. Nune e sasin importante liu. Lia-menon uluk liu mak orasaun: halo ó-nia an nu udar uma orasaun ida. Sé mak reza, salva nia an; sé mak la reza, kondena nia an.

39 Orasaun mak ema sarani nia fortaleza no Maromak nia frakeza, loke Maromak nia laran luak: Ó tuku odamatan, nia sei nakloke. Tuirmai, renova loro-loron ó-nia kompromisu relijiozu sira: kastidadel pobreza no obediénsia/ Batizadu hotu-hotu hola parte iha Kristu nia knaar profeta nian. Relijioza ida, nia mós, direitamente, profetiza ida, Maromak nia manu-ain. Nia ukun, hanorin no halo santu maluk sarani seluk. Maibé, ema santa mak iha kbi it ne e hodi halo santu ema seluk, nune e buka atu hasantu ó-nia moris. Ikusmai, banati tuir santa no santu sira, imi-nia fundadór no fundadora sira; sira mak ezemplu forte ba ema ne ebé moris iha mundu ohin loron nian no mós ba konsagrada/u sira. Ne e mak REKOMENDASAUN BADAK ne ebé nu udar aman ha u husik ba ha u-nia oan relijioza sira maibé ha u hanoin inanaman seluk mós fó rekomendasaun hanesan ba oan sira ho vokasaun espesiál ne e. Simplisidade no solidariedade Ita-nia komunidade sira mós, sei nakloke ba Kreda nia presiza, no sensitivu ba esperansa, no buat ne ebé ema kiak sira presiza hodi sai solidáriu ho sira hanesan Don Bosco halo, nia ne ebé hadomi sira iha Kristu koko sira nia susar no fo-an tomak ba sira-nia evanjelizasaun (Konst 26) Simplisidade ezije solidariedade. Atu to o iha estilu moris ne ebé karateriza ho simplisdade tenke tau solidariedade iha sentru ita-nia moris nian no sosiedade nian. Simplisidade mak laran-metin iha Providénsia Modu oinsá uza buat ne ebé ita possui, iha ninia valór iha ita-nia relasaun ho Maromak. Nia lori ita atu haree fila-fali ita-nia orasaun, sakramentu rekonsiliasaun no ita-nia hamulak no agradesimentu. Simplisidade evita atu ita halo osan nu udar maromak ida ne ebé bele fó buat hotu no halo ita sai atan; evita atu iha dezeju atu akumula no possui nune e sente seguransa. S. Paulo fó hanoin mai ita katak kaan-teen mak «sala hotu nia abut» (1 Tm 6,10). Ita la duvida katak, ba konsagradu barak, signifikadu reál pobreza evanjélika nian la ós pobreza fízika ka materiál, maibé konfiansa totál no dependénsia ba Maromak. Kristianizmu no relijiaun barak fó hanoin mai ita katak relijiaun nia esénsia mak refere buat hotu konserteza soin sira ba buat hotu nia hun, Maromak. Nia mak ita-nia soin. Nune e ita tama iha abut simplisidade nian: konfiansa tomak iha Maromak nia laran-di ak. Ba ema balun soin mak bensan ida husi providénsia: sira hein husi Maromak buat ne ebé sira presiza, hanesan fali katak buat hotu depende husi Aman Maromak nia providénsia, maibé servisu hanesan fali buat hotu depende ba sira no sira-nia haka as an. Simplisidade mak sabedouria Iha relasaun ho sasán sira, simplisidade lori ita atu iha atitude ema matenek no livre nian. Rekursu sira mak instrumentu ida. Sasán sira util tanba serve ba. Maibé, sasán bele haburas kaan-teen no, dala ruma kaan-teen ida ne ebé nunka bosu. Osan bolu osan seluk. Se ita buka osan atu iha osan, ida-ne e modu ida atu akumula rikusoin, nune e hamutuk ho nia podér, no lakon liberdade. Tanba relasaun ho osan no soin sira tulun iha baburas umana no espirituál, importante liu atu nia sai nu udar Mar-Abr 39 Tatoli - Lidun moris konsagrada

40 Mar-Abr 40 Tatoli - Lidun moris konsagrada meiu, sasán ida, instrumentu ida no, nu udar instrumentu, nia serbí objetivu sira ho valór boot no finalidade a as. Ema ne ebé neon-na in hatene estabelese prioridade sira no hala o ho responsabilidade. Arranja sasán bainhira bele no uza bainhira serve ba di ak a as liu. Buras iha simplisidade nu udar estilu moris nian implika kapasidade atu estabelese orden prioridade nian ba buat ne ebé serve no bele arranja. La to o atu afirma, tuir perspetiva sarani, katak sasán sira la ós finalidade; presiza hatene uza ho modu adekuadu/loos iha moris loroloron no uza ho modu ida ne ebé tulun no fó apoiu ba realidade ne ebé importante duni. Simplisidade ba FMA sira mak kritériu ida dixernimentu nian ba hilin auténtiku no tenke tau nafatin iha oin durante ita-nia prosesu desizaun nian. Atu tama iha prosesu ida-ne e presiza argumentu no motivasaun loos, maibé la to o. Ita bele ko alia ho ibun, maibé kuran iha hahalok. Presiza tau iha prátika,tanba hodi hahalok de it mak hatudu jéniu simplisidade nian. Ita bele dehan katak ita hatene buat ruma kona-ba simplisidade se ita nia hahalok hatudu moris simples. Se ba dezafiu ida-ne e ita la fó resposta evanjélika ida ne ebé radikál, vokasaun sarani sei lakon ninia razaun atu eziste. Maibé, se ba nia ita hatán ho Kristu nia profundidade no kbiit no relijioza foinsa e balun hein ida-ne e, ita sei iha baburas no nafunan estraordinária iha fiar. Ida-ne e mak konversaun ba simplisidade, ne ebé loos duni konversaun ba Evanjellu, ezije atu fila fali ba baze dahuluk espiritualidade evanjélika nian rasik. Iha ne ebá de it mak ita hetan enerjia espirituál indispensavel atu simu inspirasaun, ho Espíritu nia kbiit lansa ita nia moris iha dalan hafoun an nian ka refundasaun nian. Nia de it bele halo ita manán iha konfrontu hasoru forsa sira egoízmu nian, ne ebé rede ida podér no akumulasaun nian organiza, no hadadur ema barak. Mundu presiza ho modu urjente sasin transparente no klaru ne ebé hafanun nia no loke nia matan ba realidade atu bele haree problema ne ebé loos no ninia solusaun únika. Iha ne e mak resposta nia parte boot ida ba pergunta hato o iha leten: servisu di ak liu ne ebé FMA bele fó ba foin-sa e sira mak sai sasin maka as anti-konsumista nian, liuhusi vida simples, hodi aprezenta ba sira, iha sira-nia an rasik, Evanjellu nia interpretasaun auténtika no libertadora, ne ebé foinsa e sira rasik hein hela maka as husi ita. Buat sira ne e hotu sadik hela ita. Ema ki ak sira husu ba Vida Konsagrada, ba Kreda no ba Institutu FMA atu fó pauza ida iha sira-nia dalan no hanoin kona-ba buat ne ebé akontese no kontinua akontese se la tau iha prátika hilin ida-ne e. Mamukit no marjinalizasaun, opresaun no kaan-teen mak realidade ne ebé komplikadu; situasaun ne e labele rezolve ho ansi nein ho superfisialidade; presiza rezolve ho simplisidade no profundidade, ho solidariedade no lia-loos. Situasaun sira-ne e ezije pasiénsia no domin ne ebé intelijente atu deskobre nia pontu sentrál. Maski nune e, la husik atu ita hakmatek de it, tanba loos duni simplisidade ttroka buat hotu. Simplisidade halo ita sai laran-luak no fó mai ita modu foun ida atu sai laran-luak; tanba sai laran-luak la signifika fó hotu, maibé fó hotu an tomak, katak halo an rasik sai nu udar prezente gratuitu ida ba foin-sa e sira: no ida-ne e mak karaterístika ida refundadór no profeta loos nian. Dala barak ita sai vítima supérfluu nian. Ita loloos tenke sai sasin no manu-ain ba moris vida simples nian. Ida-ne e mak arte ida no grasa ida. (Paola Battagliola)

41 ITA-N IA MUNDU O HI N Mar-Abr 41 Tatoli - TAMA KLE A N BÁ

42 Mar-Abr 42 Tatoli - Tama kle an bá Sílénsiu no Liafuan: dalan evanjelizasaun nian. Reflesaun husi Amu-Papa nia mensajen ba Jornada Mundiál Komunikasaun Sosiál nian Bainhira liafuan no silénsiu hakribi malu, komunikasaun sai dodok [ ]; se karik sira integra malu ho modu resíproku komunikasaun manán valór no signifikadu. Ho baberak/konsiderasaun ida-ne e mak Bento XVI loke ninia Mensajen ba Jornada Mundiál Komunikasaun Sosiál da-46 nian ho títulu Sílénsiu no Liafuan: dalan evanjelizasaun nian. Hodi selebra patronu jornalista sira nian, S. Francisco de Sales (24 Janeiru), Amu-Papa hakarak entrega ninia reflesaun kle an kona-ba tema ne e, hodi deskreve silénsiu nu udar espasu ba raronak resíproku nune e sai posivel relasaun umana furak. Silénsiu fó mós kosibilidade atu iha koñesimentu jenuínu ne ebé fahe ba malu no kria ambiente favoravel, hanesan ekosistema ida ne ebé hatene halo ekuilíbriu entre silénsiu, liafuan, imajen no tarutu. Tanba dinámika atuál komunikasaun nian ita luku iha fluksu kontínuu lia-husu no lia-hatán sira ne ebé la iha utilidade ida. Iha kontestu ida-ne e, Bento XVI fó hanoin fali katak silénsiu ne e soin ida atu favorese dixernimentu ne ebé presiza husi estímulu no resposta barabarak ne ebé ita simu, atu bele rekoñese no konsentra iha lia-husu ne ebé importante duni. Lia-husu boboot filozofia nian kona-ba sentidu moris nian, kona-ba koñesimentu no esperansa la mohu iha ema nia fuan no kontinua hatudu ema nia inkietasaun ne ebé sempre buka lialoos, ki ik eh boot, ne ebé fó sinál no esperansa ba moris, basá ita hotu mak makbukak lialoos nian no hafahek hakaran kle an ida-ne e. Iha kontestu ida iha-ne ebé ema fila fali atu kuda interioridade rasik, Amu-Papa hateten, maski iha mensaben badak ne ebé sensual, dala barak la naruk liu versíkulu bíbliku ida, bele esprime hanoin kle an. Nune e, buat hotu ne ebé bele tulun ema atu hetan espasu silénsiu nian buka atu haree bá ho interese. Mensajen nia parte ikus mak viajen ida ba dimensaun teolójika kona-ba silénsiu Maromak nian no silénsiu umanu ne ebé loke dalan ba posibilidade atu ko alia ho Maromak no kona-ba Maromak. Kontemplasaun monok nafatin Amu- Papa halo ita luku iha bee-matan Domin nian, ne ebé lori ita ba ita-nia maluk, atu sente ninia terus no saran ba nia Kristu nia roman, ninia Mensajen moris nian, ninia prezente domin totál be soi. Mensajen nia konkluzaun halibur dezafiu edukativa ne ebé nu udar Kreda no nu udar Institutu ita hotu iha kompromisu ne e: Eduka an ba komunikasaun katak aprende atu rona, kontempla, nune e mós ko alia, no ida-ne e importante liuliu ba ajente sira evanjelizasaun nian: silénsiu no liafuan, buat rua ne e hotu mak halo parte elementu esensiál no integrante iha hahalok komunikasaun Kreda nian, ba anúnsiu foun Kristu nia iha mundu kontemporáneu. KOMUNIKASAUN TUIR ESTILU EVANJÉLIKU NO PATRIMONIU KARIZMÁTIKU (2) Komunikasaun, elementu xave ba ita-nia dezenvolvimentu pesoál Husi pontudevista psikolójiku, komunikasaun mak nesesidade emotivu ida esensiál liu ba ema. Lopez Ibor afirma katak: «Ema labele moris mesak, nia sei sai bulak». Komunikasaun mak nesesidade no hakaran inatu (moris mai iha ona) ema nian,

43 ne ebé sente nesesidade atu esprime nia an: ita hotu iha nesesidade atu tama iha relasaun, esprime an rasik no halo ema koñese ita, nune e mós koñese ema seluk no husik ema seluk koñese ita. Komunikasaun no relasaun interpesoál iha ligasaun metin ba malu: sira rua mak elementuxave ba ita-nia dezenvolvimentu pesoál, atu realiza ita-nia an rasik (iha nia poténsia) no sá mak loloos ita nia bolun atu sai. Defaktu, komunikasaun nia prezensa no auzénsia (falta), nune e mós ita-nia estilu komunikasaun nian, afeta ita nia mundu interiór no influensia itania lala ok nu udar ema. Ita hanoin fali ita-nia istória pesoál: esperiénsia negativa komunikasaun nian halo ita taka ita-nia an ba ema seluk no haree de it ita-nia an rasik; mosu atitude negativa ka agresiva sira: «Ita labele konfia ema ida», «Sira seluk nafatin bosok ita». Nia kontráriu mak, bainhira ita iha esperiénsia pozitiva komunikasaun nian no ita sente katak ema seluk komprende tebes ita no simu ita, ita sente katak ita merese duni domin no estima, ita sai livre liután, iha liután kapasidade. Ho kondisaun hanesan ne e, defaktu, hamosu ho modu espontáneu atitude pozitiva hasoru moris, dispozisaun otimizmu nian, loken, laran-metin, ne ebé lori ita ba plenitude boot liután. Vise-versa, bainhira ita sente ema la simu eh la komprende ita, bainhira ita la konsege komunika, ita haree mosu iha ita depresaun no agresividade, nune e mós, dala ruma, sentimentu kulpa nian no laran la hakmatek. Iha kazu sira hanesan ne e ita-nia moris sai kiak no, nia konsekuénsia ita mós sai kiak. Buat sira-ne e hotu akontese tanba komunikasaun iha influensia importante ihaita-nia bem-estar (sente-di ak) jerál. Komunikasaun importante ba relasaun hanesan respirasaun importante ba moris. Moris mak komunikasaun: komunika di ak importante ba dezenvolvimentu pesoál integrál hanesan bainhira ita respira ár ne ebé moos, hakonu pulmaun, importante ba ita-nia dezenvolvimentu fíziku. Relasaun interpesoál bele fó ksolok no satisfasaun boot ba ita, maibé bele sai mós baze ba difikuldade boot no laran-susar kle an iha ita-nia moris. Aleinde fó domin, apoiu no integrasaun, relasaun pesoál sai ksolok nia hun tanba, bainhira iha komunikasaun auténtika, bainhira ema koñese no komprende ita nu udar ita-nia an rasik, hamosu ho modu espontáneu iha ita ksolok no laran kontente. Nia kontrariu, defisiénsia ka falla iha iha relasaun interpesoál ne ebé ha u insiste nafatin nu udar sala ida iha komunikasaun hamosu iha ita tristeza no dezolasaun. 1. Komunikasaun ho an rasik: kondisaun ba komunikasaun interpesoál Atu ha u bele komunika ho ó ha u tenke koñese an rasik. Kondisaun ulukliu atu bele saran an mak soi ha u-nia an rasik. Ha u tenke iha nafatin kontaktu ho an rasik atu bele tama iha kontaktu ho ó. Ha u tenke koñese duni se loos mak ha u no sá loos mak ha u sente iha ha u, atu bele komunika sai: se ha u la hatene sá loos mak akontese iha laran, oinsá ha u bele komunika ba ema seluk? Mar-Abr 43 Tatoli - Tama kle an bá

44 Mar-Abr 44 Tatoli - Tama kle an bá Se iha komunikasaun ka relasaun interpesoál ita presiza hatene rona no iha atitude respeitu nian, simu no aseita ema seluk, iha komunikasaun ho an rasik dispozisaun sira-ne e mós importante tebes: ha u presiza rona an rasik, simu an rasik, respeita no aseita an rasik, atu bele halo diálogu ho an rasik, iha lia loos kona-ba ha u an rasik. Atitude tolu hasoru an rasik Bainhira ha u hahú halo diálogu ho an rasik, mosu iha ha u atitude ka pozisaun tolu lahanesan; pozisaun sira-ne e sai iha momentu moris nian ne ebé lahanesan, tuir etapa sira ne ebé ita atravesa hela ka sirkunstánsia ne ebé ita hasoru. Ita ba haree oinsá atitude tolu iha ha u kondisiona ó (ema seluk-interlokutór) nia reasaun. La koñese ka la komprende an rasik «Ha u lahatene se mak ha u»; «Ha u lahatene sá mak akontese daudaun mai ha u»; «Ha u la komprende ha u nia an rasik». Se ha u la komprende an rasik ha u presiza hakle an koñesimentu kona-ba an rasik, tanba la koñese an rasik taka dalan ba diálogu, ba rona, koñese ema seluk. Iha relasaun ho ema seluk ita bele rejeita ka hatudu dezinterese ba ema nia liafuan, ema nia hanoin; ho atitude hanesan ne e ita bele hili atu la kontinua diálogu tanba la komprende mensajen husi emitente ka tanba ha u rasik la sente interese iha ninia konfrontu. La aseita an rasik Atitude daruak hasoru an rasik mak la rekoñese no aseita sentimentu rasik. La aseita an rasik mak forma ida rejeisaun nian. Hanehan ita-nia sentimentu mak buat ida inutil no halo aat ba an rasik. Maski dala ruma ita bele duni-sai sentimentu ne ebé ita lakohi husi ita, sedu ka tarde nia sei hatudu an nu udar tensaun ka nervozizmu ne ebé, se haree liu de it ita la hatene nia hun husi ne ebé. Iha relasaun sira ho ema seluk, ita hotu bele hanoin fali ita nia hirus hasoru buat ruma ne ebé ita hanoin nu udar kauza ne ebé hamosu ita-nia hirus. Ikus mai, reflete didi ak fali, hodi halo diálogu ho an rasik, karik ita rekoñese katak loloos esplozaun hirus nian ne el iga ho sentimentu seluk ne ebé ita la simu, hanehan metin, no iha momentu oportunu buka atu hatudu sai. Koñese no aseita an rasik Pozisaun datoluk mak atitude auténtiku diálogu ho an rasik nian: diálogu ne ebé integra no halo livre ita-nia ego auténtiku, ho di prepara no halo ita hatene halo diálogu ho ema seluk. Aseita an rasik mak dinámika libertadora no kriadora ba ita-nia identidade auténtika. Ita nia ksolok pesoál depende ba realizasaun no atualizasaun kona-ba sé mak ita. Ekilíbriu psikolójiku no saúde mentál mós hola parte iha ne e; tuir ha u-nia haree, ida-ne e mak santidade auténtika no umana duni. Atu bele atua no integra nu udar ema, ita presiza koñese no deskobre sé loos mak ita. Presiza hasai máskara identidade laloos ne ebé ita tau: ita presiza kolu sai personajen ne ebé ita asume, papél no parte sira ne ebé ita aprezenta iha ita-nia an rasik no ema seluk nia oin. 2. Solidaun: nesesidade konstante iha ita-nia moris Solidaun mak belun estavel ba ema nu udar ema. Ita rona ema dehan katak solidaun mak ema ohin loron nia terus boot; iha realidade, karik, ema sai konxiente liután no ko alia barak kona-ba asuntu idane e. Solidaun mak buat ruma inerente ba

45 mane no feto tempu hotu nian: solidaun tanba ita ida-idak nia singularidade. Ema ida-idak mak úniku, singulár, irepetível. La iha ema ida mak haree ka koko realidade ho modu hanesan nu udar ita ida-idak haree no moris: tan ne e mak ita sente mesak. Singularidade irepetível ema ida-idak nian halo atu emitente no resetór/destinatáriu atribui signifikadu lahanesan ba mensajen sira ne ebé sirkula entre sira. Husi ne e mak ita haree ema nia solidaun, maski ita halo esforsu hotu atu komunika, no komunika didi ak. Solidaun mós nu udar rezultadu husi linguajen umanu nia limite, meiu espresaun nian ba ita-nia lala ok interiór. Maski solidaun ne e sai nu udar kontradisaun ida, ita presiza nia. Solidaun la ós nesesária, maibé ita presiza nia atu hasoru malu ho an rasik. Iha de it solidaun nia laran mak ita bele rona ita-nia mundu interiór no tun to o ita-nia moris nia abut. Ita iha nesesidade atu komunika ho itania solidaun, no aprende atu rona dezeju ne ebé mai husi nia laran: dezeju husi ita nia ego auténtiku liu. Atu koñese dezejuesénsia ita-nia an rasik nian presiza buka solidaun no ba hasoru nia; presiza halo kontaktu no diálogu ho nia, bainhira ita mesak ho ita-nia an rasik. Hodi de it asume ita-nia solidaun pesoál, ho enkontru husi oin ba oin, ita bele moris ho ema seluk lahó dependénsia infantíl, maibé ho kapasidade autonomia ida ne ebé tasak, dezeju ida tan ne ebé ema nia fuan hakarak to o. Hodi de it diálogu ho ita-nia solidaun mak ita deskobre sé mak ita no sá mak ita hakarak husi ita-nia an rasik, husi ema seluk no husi vida. I husi ne e ba oin mak ita bele koñese loloos ema nia fuan: Umanidade nia fuan. Ha u fó daudaun sujestaun ida ba imi atu halo viajen ida bá no fila nian, bá to o solidaun rasik ho ema seluk nia kompañia. Moris mak movimentu ida hadook an nia husi ema seluk, retiru ida, atu mesa-mesak hasoru ita-nia solidaun rasik, no hafoin fila fali hamutuk ho sira seluk no iha ne ebá deskobre an rasik, oras-ne e la ós ona mesa-mesak maibé hamutuk ho buat ruma ka ema ruma liu fali ita-nia an rasik: umanidade nia fuan. Iha viajen bá no fila fali nian ita deskobre loloos katak ita mesak de it, no tempu hanesan ita la ós mesak. Iha ema ida-idak ha u bele hetan parte ruma husi ha u: ha u bele hetan iha ema ida-idak ha u nia an rasik, nune e mós tempu hanesan ema hotu bele hetan buat ruma sira nian no hanesan ho sira iha ha u. Ita nunka mesak, ita deskobre solidariedade entre ita: sente no hatene katak ita ida de it ho Umanidade. Ha u imajina Umanidade nu udar esfera ida, iha-ne ebé ninia sirkunferénsia la iha espasu basá la iha limite, no nia sentru hela iha fatin hotu: iha sentru idane e ita bele tama hotu, ita no ema ida-idak ne ebé forma Umanidade. No la sai idealista, iha umanidade ita tenke inklui hotu, hahú ho sira ne ebé moris ho ita no hala o sira-nia moris hamutuk ho ita: iha ne e ita iha umanidade iha kedas ita-nia sorin. Arte raronak no komunikasaun nian Knaar komunikasaun nian importante liu iha no desizivu iha anúnsiu esplísitu konaba Jezús Kristu. Kontestu kulturál ne ebé ita moris bá husu fiar maka as no forte, adezaun iha konviksaun ba evanjellu, maibé mós kapasidade espesiál komunikasaun nian. Raronak mak atitude dahuluk ne ebé rekere atu tama iha kontaktu ho juventude. Hatene rona lia-husun, ne ebé la fó sai mós, katak kria posibilidade ba dalan komún ida iha demanda ba lia-hatán ida, ne ebé sei nunka sai kategórika no definitiva, Mar-Abr 45 Tatoli - Tama kle an bá

46 Mar-Abr 46 Tatoli - Tama kle an bá maibé submete ba loken no ba aprofundimentu. Anúnsiu no akompañamentu hahú husi atensaun silensioza no nakonu ho domin ba nesesidade sira ne ebé la esprime. Liga ho rona, mak ezijénsia komunikasaun nian. Foin-sa e feto no mane sira esprime hakaran kona-ba kontaktu, diálogu liu-husi kanál ida-idak, ida ne ebé hasoru oin ho oin nune e mós ida liuhusi news media. Sira-ne e iha vantajen atu halakon distánsia no mós to o iha fatin-laek iha ne ebé maioria foin-sa e sira moris bá, aleinde oratóriu sira, sentru juveníl sira, eskola sira nst. Hodi integra rona no komunikasaun bele garante kontinuidade iha tempu, marka prezensa iha oras privilejiada ba mundu juveníl no ba to o iha espasu oioin, fatin vitál sira ne ebé liuhusi dalan seluk karik imposivel atu halo kontaktu. Halo nune e, ita eduka hodi komunika no rona hodi eduka, halo pasajen estratéjiku iha tempu ida iha-ne ebé dimensaun relasionál kompenetra kultura no sai espasu signifikativu. Ita mós komunika hodi rona, konotasaun bíblika no evanjélika: Shemà Israel! Jestu loos komunikasaun nian mak raronak, raronak ne ebé loos iha nia laran iha mós komunikasaun. Métodu komunikasaun ne ebé privilejia liu ohin mak: métodu biográfiku ka narrativu, katak konta esperiénsia moris nian. Ema komunika ho nia moris tomak; tan ne e, mak la os de it liafuan, maibé komportamnetu ida-idak mak komunikasaun ida. Defaktu, entre komunikasaun no komportamentu iha interasaun, no komunikasaun inside/marka liután bainhira bele modifika estilu ida moris nian pesoál no koletivu. (Husi sr Giuseppina Teruggi nia liafuan ba relijiozu/a sira iha 2-Fev-2012) FACEBOOK ADDICTION... Facebook mak social network / rede sosiál boot liu iha ita-nia tempu. Hahú nu udar portál komunikasaun universitáriu sira-nian oras-ne e nia uzuáriu konta liu millaun 500 ema iha mundu tomak. Iha ninia espesífiku Facebook, hanesan site seluk Social Networks nian katak klibur ida ba ema sira ne ebé buka mantein kontaktu ho belun tuan no foun, fahe ho sira fotografia, video, konteúdu moris rasik nian. Aleinde karaterístika pozitiva sira vizibiidade nian, partilla nian, hetan fali belun tuan sira no halo amizade foun, Facebook mós kria forma ruma dependénsia nian. Iha inglés hanaran Social Network addiction no Friendship addiction no bele dehan nu udar tipu ida dependénsia nian ka vísiu ida ba konesaun, atualiza/ update no kontrola pájina web rasik no amizade nian ka buka amizade virtuál foun atu bele grava no hatudu iha perfíl rasik. Kauza dependénsia nian ba Social Networks parese tanba sensu seguransa boot personalidade nian no mós abilidade sosiál (iha sosiedade ida ne ebé kuran ba beibeik kontatu sosiál sira) ne ebé website hanesan tipu Facebook bele fó. Klaru katak idane e seguransa no auto-estima ne ebé imajináriu/iluzóriu de it, maibé mekanizmu psikolójiku no neurolójiku prazér nian, satisfasaun, afetividade no auto-estima, sente hanesan reál ka tebes nian. «Facebook

47 permite atu ema barak hanoin katak sira importante liu, tanba de it iha belun virtuál lubuk ida, maibé, infelizmente ida-ne e iluzaun de it no iluzaun kolosál», afirma Tonino Cantelmi, psikiatra no psikoterapeuta husi Universidade Gregoriana iha Roma. Se karik ita nota katak konesaun, partilla no aprendizajen liuhusi Facebook foti dalan hotu komunikasaun no aprendizajen nian iha ita-nia moris, ne e posivel katak ita iha ona dalan ba vísiu ka dependénsia ba Facebook. Tuir espesialista sira, dezenvolvimentu boot ne ebé Facebook hetan mak lalenok ba probema boot solidaun nian. Buat hotu ne ebé hakerek iha blog no site oioin social network nian mak hakilar ida atu dada atensaun: Hateke mai ha u!... Imi rona lai ha u!... Hamnasa ho ha u bá!... Hanoin ha u bá!... Ida-ne e la ós ema uitoan de it ninia komprtamentu maibé bele dehan ema millaun nia komportamentu hanesan dadu estatístika nian dehan iha final 2011! Ema sira ne ebé fa an sira-nia privasidade (no iha períodu istóriku ida ne ebé ema defende maka as ema nia privasidade) atu hatudu ba ema tokon ba tokon ideia rasik, toman sira, belun, gostu sira, fiar sira, abiidade sira, nst. Pasu ida atu bele iha forma konstrutiva liután atu halo konesaun sosiál liuhusi Facebook mak deside sá loos valór Facebook nian atu nune e bele tau limite ba ninia usu. Maski iha razaun atu halo parte ba Facebook, importante liu tau limite. Hodi hatene saida mak folin liu no saida mak lae sei tulun ita atu kontrola toman online ne ebé aat. Maski razaun mak atu asegura iha notísia atuál kona-ba família ne ebe hela iha rai-li ur bele iha mós babeur atu haluan konseitu família nian ba família alargada. Se uza Facebook ba servisu no razaun pesoál, nia folin bele boot liután, maibé nafatin presiza tau limite ba servisu no tempu pesoál. Bainhira deside kona-ba sa loos vantajen no valór ita hetan husi Facebook, buka konsidera aspetu sira tuirmai: Se Facebook fó prazér no prazér ida-ne e iha ekuilíbriu ho atividade no knar seluk ó-nia moris nian? Ó sente tenke hatán ba ema hotu iha Facebook maski loloos ó lakohi? Parte sá de it Facebook nian hadi ak no haburas ó-nia moris pesoál, profisionál no mós estadu moris nian hanesan kaben-na in, amlulik, relijiozu/a? Halo ida-ne e bele tulun klarifika sasán sira no halakon buat negativu no kuriozidade sira. Ikusmai, espesialista sira mós fó hanoin atu «kuidadu, tanba dalabarak ema haluha katak iha pista web nian nafatin iha lia-bosok barak no banalidade narsisista ne ebé hatama iha rede». ''Importante tebes halo koñese Bíblia. Hodi utiliza mós instrumentu komunikativu foin-sa e sira-nian hanesan twitter, site internet nian. Liuhusi fraze ida ka liafuan dominante iha pasajen ida, hanesan karidade, domin, terus, perdua, bele hamoris ema nia hakaran atu lee pasajen tomak Bíblia mak fitun polár ita-nia kultura nian (Kardeál Gianfranco Ravasi Pontífisiu Konsellu Kultura) Mar-Abr 47 Tatoli - Tama kle an bá

48 ITA TAMA HO AIN-TUTUN IHA UMA MORIS-FATIN NIAN Iha ne e Maria Domenica sente katak Maromak simu no hadomi nia aprende moris iha atitude sasimuk no saran an nian, domin ezijente no fiar nian. Iha ne e nia halo tasak klima típiku família nian be dada-iis iha uma FMA sira-nian, iha ne ebé moris nia ritmu tuir Maromak nia prezensa nune e uma ida-idak sai uma domin Maromak nian Mar-Abr 48 Iha nostalijia uma nian iha ami-nia lomunidade sira Nostaljia moris ida família nian marka ho espíritu Mornese nian iha-ne ebé ritmu oioin ema nian no limite sira hetan rekoñesimentu, sasimuk no tulun atu haburas. Dehan mai ami, Maria Domenica, oinsá halo atu sai uma Maromak nia domin nian la ós de it lembransa nostaljia nian ka manifestu ida tara iha didin sira, maibé hakonu ema nia oin sira, relasaun sira, fuan sira no sai tatolin be naksira iha sírkulu luan ba beibeik? (La Madre iha abertura tinan 140 fundasaun Institutu nian)

Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai

Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai ema nia atan, husik ema oho Nia atu manán egoízmu

More information

Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e

Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e maka nia propoin Ninia Ukun-fuan. Maromak nia Ukun-fuan

More information

Nov-Dez 1

Nov-Dez 1 Nov-Dez 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Abraun nia fiar 8 Maria nia dalan fiar nian 33 Reitór-Mor nia intervensaun iha Sínodu 33 Intervensaun Madre Yvonne FMA

More information

Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu

Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu oferese ba ema mundu foun liberdade nian, justisa

More information

Set-Dez 1

Set-Dez 1 Set-Dez 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 7 Jezús, ita-nia maluk dalan nian 10 Emaus 36 Profesia vida relijioza 42 Mehi no esperansa komunidade sira FMA TIN nian ba

More information

Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby)

Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby) Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby) Pamfletu ida-ne'e fó informasaun konaba teste raan (koko raan) ne'ebé baibain oferese no

More information

Jun-Agos 1

Jun-Agos 1 Jun-Agos 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Sai Betánia 9 Hoseias: knananuk ida fidelidade nian 11 Fila fali ba abut 31 Lidun moris konsagrada 32 Klima orasaun nian

More information

Jan-Fev 1

Jan-Fev 1 Jan-Fev 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Profeta Habacuc 8 Adão no Eva no salan orijinál 10 Fila fali ba abut 11 Estréia 2014 18 P. Pascual Chavez nia hanoin kona-ba

More information

16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia

16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia 16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia ESKOLA Ambiente ne ebé dezenvolve matenek ne ebé sira iha tuir

More information

Akompañamentu joven Laura Vicuña nian Out-Dez 1

Akompañamentu joven Laura Vicuña nian Out-Dez 1 Akompañamentu joven Laura Vicuña nian Out-Dez 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé Nia dehan 6 Harohan atu manán tentasaun 9 Maria akompaña Apóstolu iha Kreda nia inísiu 11 Fila

More information

GIA ESPIRITUÁL IHA DALAN KSOLOK NO GLÓRIA NIAN Jan-Mar 1

GIA ESPIRITUÁL IHA DALAN KSOLOK NO GLÓRIA NIAN Jan-Mar 1 GIA ESPIRITUÁL IHA DALAN KSOLOK NO GLÓRIA NIAN Jan-Mar 1 KONTEÚDU JAN-MAR 2017 3 Editoriál 3 Husi Provinsiál 5 Halo buat ne ebé Nia dehan 6 Maromak akompaña nia povu sai husi rai moris-atan nian 11 Fila

More information

Mar-Abr 1

Mar-Abr 1 Mar-Abr 1 KONTEÚDU 3 Editoriiál 3 Husi Provinsiiál 5 Halo buat ne ebé nia dehan 6 Ester feto ne ebé salva nia povu 11 Fila fali ba abut 12 Don Bosco edukadór 15 Don Bosco nia ksolok 118 Mártir foin-sa

More information

ViolasaunAmbientalDec2018pptx

ViolasaunAmbientalDec2018pptx APRENDE HAMUTUK ESPERIÉNSIA AT KONA BA VIOLASAUN LISENSAMENTU AMBIENTÁL HUSI IMPLEMENTASAUN PROJETU BOOT SIRA IHA TIMOR-LESTE Diskusaun Nakloke iha Programa Ita ba Ita LH nia Public Fundraising. Dili,

More information

LHOxfamOJE3May2019te

LHOxfamOJE3May2019te Observasaun no Analiza ba Politika Governu Iha Jeral Estadu La o Hamutuk Dili, 3 Maiu 2019 Outline Prioridade iha livru OJE Objetivu OJE Fontes Finansiamentu OJE Sustentabilidade Fundu Petrolíferu RAEOA-ZEESM

More information

CBA FAQs_TETUM

CBA FAQs_TETUM MOBILIZASAUN KOMUNITÁRIU Hapara violénsia hasoru feto liuhosi asaun komunitária PERGUNTA SIRA BAIBAIN EMA HUSU (FAQS) SETEMBRU 2017 Pergunta sira baibain ema husu (FAQs) kona-ba Nabilan nia Serbisu Mobilizasaun

More information

4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 1/1

4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 1/1 4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 4/17/2019 Intro Sumariu Hodi Integra hamutuk pratika save konsumu manutolun iha kampana vasinasaun moras manu husi departementu

More information

Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside

Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside Saida mak kankru susun ne e? 4 Saida mak ezame-médiku ba susun? 5 Rezultadus ezame-médiku ba susun 8 Halo eskolla ida benefísius no riskus posível

More information

Microsoft Word - PN 08 - National Security Policy-Making and Gender _Tetum_.d

Microsoft Word - PN 08 - National Security Policy-Making and Gender _Tetum_.d Nota Prátika 8 Jéneru no Pakote Matéria RSS Halo Polítika kona-ba Seguransa Nasionál no Jéneru KONTEÚDU Tanba sá mak jéneru ne e importante ba polítika seguransa nasionál? Oinsá mak bele integra jéneru

More information

TransVieira

TransVieira Kandidatu PR Sr. Amorin Vieira Ema hotu iha Timor hakfodak bainhira Sr. Amorin kandidata nia an hanesan Prezidente hodi bele kandidata ho lider sira seluk iha TL. Saida mak sai hanesan motivasaun husi

More information

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holl

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holl Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holly Schauble 4 Fotografia: Membru komunidade iha Tutuala

More information

Microsoft Word - Module III. LIDERANSA.docx

Microsoft Word - Module III. LIDERANSA.docx MODUL III JLIDERANSA Belun Rua No. 5 de Farol PO. Box 472 Telefone: +670 3310 353 www.belun.tl 1 Lideransa iha Organizasaun... 3 A. Jeitu no lalaok lideransa... 4 B. Komunikasaun... 5 C. Transparensia...

More information

Lansamentu ba Timor-Leste nia Dokumentu Politika kona ba Fronteiras Maritimas.TETUN_FINAL

Lansamentu ba Timor-Leste nia Dokumentu Politika kona ba Fronteiras Maritimas.TETUN_FINAL DISKURSU SUA ESELÊNSIA, PRIMEIRU-MINISTRU REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE DR. RUI MARIA DE ARAÚJO NIAN BA LANSAMENTU BA TIMOR-LESTE NIA DOKUMENTU POLÍTIKA KONA BA FRONTEIRAS MARÍTIMAS Dili 29 Agostu

More information

ETAN for UNTL

ETAN for UNTL Solidaridade ba Timor Leste husi povo EUA no rai seluk. ETAN no IFET Charlie Scheiner, UNTL, 17 Abril 2009 http://www.etan.org East Timor Action Network/U.S. Rede Aksaun Timor Leste/EUA Hahu 10 Dezembru

More information

TLDPMEconomia24Jul2014te

TLDPMEconomia24Jul2014te Komentáriu Sosiedade Sivíl ba Enkontru Timor- Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha 2014 Setór Estratéjiku Ekonómiku 25 Jullu 2014 Konteúdu Introdusaun...1 Dezenvolvolve ekonomia sustentável no ekitavel...2

More information

Relatóriu Final_EA_LH2018 1

Relatóriu Final_EA_LH2018 1 La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 or +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:

More information

LIA ULUK

LIA ULUK ESTATUTU FFS LIA DAULUK Fundasaun Foin Sãe ne ebé ho lia badak FFS ne e orgaun Juventude ne ebé maka moris iha tinan 2011. Uluk nanain Juventude ne ebé iha inisiativu atu organiza povu Timor Leste hola

More information

La'o Hamutuk aprezentasaun ba ADN 18-Jul-2013 Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu A

La'o Hamutuk aprezentasaun ba ADN 18-Jul-2013 Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu A Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu Anuál Ajénsia Nasionál Dezenvolvimentu RDTL nian 18 Jullu 2013 La o Hamutuk Institutu Timor-Leste

More information

v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun

v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun A. Introdusaun Many Hands International nu udar ONG ida nebe mai hahu nia serbisu iha

More information

Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy

Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy Timor-Leste Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik

More information

Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP)

Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP) Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP) Asosiasaun Chega! ba ita (ACbit) Asia Justice and Rights

More information

Alkatiri4Feb2013en

Alkatiri4Feb2013en INTERVENSAUN IHA ABERTURA DEBATE LEI OJE 2013 SEKRETÁRIU-JERÁL FRETILIN NO DEPUTADU, HODI BANKADA PARLAMENTÁR FRETILIN NIA NARAN KOMBATE KIAK NO HATUUN INFLASAUN NU UDAR PEDRA-DE-TOQUE HODI LAO BA DEZENVOLVIMENTU

More information

DebateRai2Julhu2012

DebateRai2Julhu2012 Rede ba Rai Sekretariadu, Fundasaun Haburas, Rua Celestino da Silva, Farol, Dili- Timor-Leste Email: redebarai@gmail.com Telemovel: +670 7922648 Rede ba Rai nudár mahon ba Organizasaun besik 20 ne ebé

More information

Final Relatoriu Peskiza LH iha Suai

Final Relatoriu Peskiza LH iha Suai La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 or +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:

More information

REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insi

REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insi REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insidente violénsia ne ebé akontese loro-loron iha teritoriu

More information

Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial G

Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial G Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial Governu ba Asuntus Petroleu 1 Istória Badak Tasi Timor

More information

Relatoriu Observasaun Eleisaun Prezidente 20 Marsu 2017 Final

Relatoriu Observasaun Eleisaun Prezidente 20 Marsu 2017 Final Relatóriu Monitorizasaun Insidente Violénsia Eleitorál iha Eleisaun Prezidensiál 2017 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) Dokumentasaun NGO Belun, Kampaña no Eleisaun Prezidensiál, 20 Marsu 2017.

More information

FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé t

FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé t FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé tasi haleu (kosteiru) iha direitu atu determina sira-nia

More information

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016_

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016_ DISKURSU HOSI ESELÉNSIA PRIMEIRU-MINISTRU REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE, DR. RUI MARIA DE ARAÚJO, IHA BIBAN APREZENTASAUN PROPOSTA LEI ORSAMENTU JERÁL ESTADU BA 2016 Parlamentu Nasionál Loron 1, fulan

More information

InflRD7te.pdf

InflRD7te.pdf Nota Informativa Kona-ba Inflasaun Iha Timor Leste Moda Inflasaun o 2010. Linha Azul iha grafiku ida- - aumentu ida- - uke média iha tinan neen tinan 2011. flasaun. Fátor prinsipál husi inflasaun mak ai-han

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Dili Periódu Novembru 2017 Afirmasaun:

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Dili Periódu Novembru 2017 Afirmasaun: JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Dili Periódu Novembru 2017 Afirmasaun: Sumáriu Kazu tuirmai ne e deskreve faktu sira no prosesu

More information

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: no

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: no La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 3321040 no +670 7234330, email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org

More information

VALORIZA AGRIKULTOR SIRA NIA LIAN NO SIRA NIA MATENEK!

VALORIZA AGRIKULTOR SIRA NIA LIAN NO SIRA NIA MATENEK! VALORIZA AGRIKULTÓR SIRA-NIA LIAN NO SIRA-NIA MATENEK Relatóriu Konsultasaun ho Agrikultór-sira Relatóriu husi: Institutu Timor-Leste ba Monitorizasaun no Analiza Dezenvolvimentu Agostu 2011 i VALORIZA

More information

LHSubPNOJE2018te

LHSubPNOJE2018te La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitoriza no Analiza Dezenvolvimentu Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel : +670 332 1040 Email : laohamutuk@gmail.com Sítiu : www.laohamutuk.org

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projet

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projet JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projetu Lei Nú. 9/III kona-ba Pensaun Mensál Vitalísia ba

More information

7 Teste adaptasaun koto nani iha Timor-Leste Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobia

7 Teste adaptasaun koto nani iha Timor-Leste Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobia 7 Teste adaptasaun koto nani iha Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobias Moniz Vicente, Luis Fernandes, Apolinario Ximenes, Maria Martins

More information

Lei Tributaria fo vantajem barak liu ba kompania no emprezariu: Bainhira los mak fos bele baratu

Lei Tributaria fo vantajem barak liu ba kompania no emprezariu: Bainhira los mak fos bele baratu s INSTITUTU BA PESQUIZA/INVESTIGASAUN, ADVOKASIA NO KAMPAÑA Timor-Leste Institute for Research, Advocacy and Campaigns Add: Rua Gov. Celestino da Silva-Farol, Aldeia Lirio, Suco Motael, Vera Cruz, Dili

More information

República Democrática de Timor-Leste

República Democrática de Timor-Leste República Democrática de Timor-Leste Introdusaun Prinsipiu ne ebé durante aplika ba Orsamentu Jeral Estadu presiza tama vigôr no nia implementasaun hahú iha loron 1 fulan Janeiru. Wainhira seidauk vigôr,

More information

Microsoft Word - SP Rede ba Rai Version for Members - reduced.docx

Microsoft Word - SP Rede ba Rai Version for Members - reduced.docx Planu&Estratéjiku&Rede&ba&Rai& 2015"2018 2 Konteúdu Introdusaun*...*3 Istoria*Rede*ba*Rai*...*3 Planu*Estratejiku*2015* *2018*...*5 Observasaun*Forsa*no*Limitasaun*Prosesu*Planu*Estratéjiku*...*6 Estrutura*Relatoriu*Ida*Ne

More information

Microsoft Word - judecsetesarailos_t

Microsoft Word - judecsetesarailos_t JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL Justice Update Periodu : Dezembru 2009 Pubikasaun : Dezembru 2009 Railos Hetan Sentensa Tinan 2 Fulan 8 Tanba Simu no

More information

World Bank Document

World Bank Document Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized 43480 Timor-Leste s Foin-sa e iha Krize: Analiza Situasional kona ba Opsaun Politika

More information

Microsoft Word - EWER Alert - Naktuka - Tetun - Jul 10.doc

Microsoft Word - EWER Alert - Naktuka - Tetun - Jul 10.doc Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtRes) Maiu-Junhu 2010 Atividade TNI indika tensaun tamba demarkasaun fronteira seidauk rezolve iha Oe-cusse 16 Julhu 2010 Sistema AtRes (Sistema Atensaun no Responde

More information

Konta Jeral Estadu 2011

Konta Jeral Estadu 2011 DISKURSU SUA EXELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMAO NIAN IHA OKAZIAUN DEBATE KONA-BA KONTA JERAL ESTADU NIAN 2011 Parlamentu Nasional, Díli 11 Dezembru 2012 Sua Exelênsia Señor Prezidente Parlamentu

More information

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA UNITED NATIONS DEVELOPMENT GROUP ASIA AND THE PACIFIC for more information or to request another copy

More information

BriefingBankadaDez2018te

BriefingBankadaDez2018te PIB Petróleu PIB Naun-petróleu 2013 2014 2015 2016 $4,234 (75%) $1,415 (25%) $2,591 (64%) $1,454 (36%) $1,496 (48%) $1,609 (52%) $820 (33%) $1702 (67%) Produtivu (agric.& manuf.) $306 $310 $294 $305 Reseita

More information

Graphic2

Graphic2 KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU SIVÍL NO POLÍTIKU KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU SIVÍL NO POLÍTIKU Tradusaun La Ofisial KONVENSAUN INTERNASIONÁL DIREITU SIVÍL NO POLÍTIKU Adotadu no

More information

Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1

Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1 Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1 Heather Wallace, Agostu 2014 2 Persepsaun Husi Inan-Feton sira konaba Planeamentu

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu Kazu ne e deskreve faktu sira no prosesu iha tribunál

More information

PROSESU PAGAMENTU BA IDOZUS NO NIA POTENSIALIDADE BA KONFLITU Relatóriu Polítik

PROSESU PAGAMENTU BA IDOZUS NO NIA POTENSIALIDADE BA KONFLITU Relatóriu Polítik Relatóriu Polítika IX Rua No. 5 de Farol PO Box 472 Dili, Timor-Leste +670-331-0353 www.belun.tl Dili, 18 Dezembru 2014 Autór: Constantino da Conçeição Escollano Brandão Costa Ximenes Editór Sira: Hannah

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu julgamentu kazu iha Tribunál Distritál Oe-Cusse Periódu

More information

ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120

ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120 ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120 Rede ba Rai (RbR) Copyright 2019 Rede ba Rai kompostu husi organizasaun

More information

Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone:

Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone: Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone: 3317202 E-mail: komunikasaun@estatal.gov.tl Suporta hosi: Programa Apoiu Governasaun

More information

Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideran

Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideran Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideransa nutrisaun di ak, Sua Eselénsia Prezidente Repúblika

More information

Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa

Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa SOBREVIVE IHA IMPUNIDADE Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa Edisaun Daruak, Fevereiru 2018 Ekipa Hakerek Na in

More information

Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e sup

Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e sup Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e suporta husi povu Amerikanu liu husi Ajénsia Estadus Unidus

More information

Microsoft Word - Trimester Nasional - TETUM _ Final_ 14 Aug 2013

Microsoft Word - Trimester Nasional - TETUM _ Final_ 14 Aug 2013 ANALIZAA POTENSIÁL KONFLITU Trimestre XII Outubru 20122 to o Janeiru 2013 Monitorizasaunn programa AtReS (Atensaun no Responde Sedu) ba relatoriu Trimester XII, ne ebé kobre periodu Outubru 2012 to o Janeiru

More information

Microsoft Word - RevSit Marsu 2014_Final_Tetun.doc

Microsoft Word - RevSit Marsu 2014_Final_Tetun.doc REVISTA SITUASAUN MARSU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN u PNTL na in rua (2) hetan kanek wainhira halo atuasaun ba grupu KRM PNTL na in rua (2) hetan kanek wainhira halo atuasaun ba grupu Konsellu

More information

IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Es

IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Es IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Estruktura Jeolojia), Luis Teofilo da Costa (Especialista

More information

OJE 2014 no ligasaun ba Ekonomia TL

OJE 2014 no ligasaun ba Ekonomia TL Liu 50% povu moris iha liña pobreza nia okos. 80% povu hela iha area rurais, moris ho agrikultura subsistensia. Liu 1,500 labarik ho idade menus tinan lima mate kada tinan husi kondisaun bele prevene maizumenus

More information

Taka lakuna jerasaun iha Timor-Leste: Oinsá mak programa kriativu bele kontribui 5 Amy Stevenson, Kim Dunphy, Cesario de Lourdes & Ildefonso da Silva

Taka lakuna jerasaun iha Timor-Leste: Oinsá mak programa kriativu bele kontribui 5 Amy Stevenson, Kim Dunphy, Cesario de Lourdes & Ildefonso da Silva Taka lakuna jerasaun iha Timor-Leste: Oinsá mak programa kriativu bele kontribui 5 Amy Stevenson, Kim Dunphy, Cesario de Lourdes & Ildefonso da Silva Introdusaun Artigu ida-ne'e esplora dezafiu ida-ne'ebé

More information

LH konaba PAN Fome Zero

LH konaba PAN Fome Zero La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua dos Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 1040 email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org

More information

Justisa ba Timor-Leste Nafatin Obrigasaun Internasional

Justisa ba Timor-Leste Nafatin Obrigasaun Internasional La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Desenvolvimentu I/1a Rua Mozambique, Farol, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 5013 email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org Justisa

More information

Microsoft Word - ARKTL Constitution_Tetun.doc

Microsoft Word - ARKTL Constitution_Tetun.doc Anexu 2 ASOSIASAUN RADIO KOMUNIDADE TIMOR-LESTE (ARKTL) ASOSIASAUN RADIO KOMUNIDADE TIMOR LESTE (ARKTL) KONSTITUISAUN KÁPITULU Artígu 1 NARAN, STATUTA NO FATIN 1.1. Organizasaun nia naran: Organizasaun

More information

Traditional justice workshop report _tetun_

Traditional justice workshop report _tetun_ JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAM PEMANTAUAN SISTEM YUDISIAL RESULTADU REPORTAJEN SORU MUTU KONA BA SISTEMA JUDISIAL FORMAL HO LOKAL Dili, East Timor Juliu 2002 KONA BA JSMP Program pemantaun

More information

República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Tim

República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Tim República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Timor Leste ho asesu ne ebé siguru ba fini kualidade di

More information

Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Ail

Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Ail Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Aileu demonstra prepara ai-han-super. Foto: Suzy Sainovski/World

More information

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE Lei No. 9/ Jullu Lei Suku 1 Suku sira iha funsaun determinante iha prezervasaun husi ita nia identidade kul

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE Lei No. 9/ Jullu Lei Suku 1 Suku sira iha funsaun determinante iha prezervasaun husi ita nia identidade kul REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE Lei No. 9/2016 8 Jullu Lei Suku 1 Suku sira iha funsaun determinante iha prezervasaun husi ita nia identidade kulturál no iha mobilizasaun husi ita nia komunidade lokál

More information

««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no G

««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no G ««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no Governu VIII La o Hamutuk hakarak hato o parabens ba

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL Aktualizasaun Justica Periodo : Maiu 2008 Edisaun:... /2008 Perspektiva Legal Konaba Klemensia Prefasiu Iha loron 23 Abril

More information

Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-di

Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-di Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-district Nitibe, District Oecussi Janeiru 2013 Durante

More information

Remembering the past Final Tetum

Remembering the past Final Tetum TIMOR-LESTE HANOIN-HETAN PASADU Rekomendasaun sira atu harii ho efikás Programa Nasionál ba Reparasaun no Institutu Públiku ba Memória Publikasaun Amnesty International Publikasaun dahuluk iha Fevereiru

More information

Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan : AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS

Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan : AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan 2011 2015 AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS 1 Mapa Dalan iha Setór ne e 1. Dezempeñu, Problema, no Oportunidade sira iha Setór ne e a. Atividade bankáriu

More information

Jornál Repúblika ANEKSU (Lei No.2/2016, data 3 fulan Fevereiro) Republikasaun Lei n.º 3/2004, data 14 fulan abril Lei kona-ba Partidu Polítiku sira Pa

Jornál Repúblika ANEKSU (Lei No.2/2016, data 3 fulan Fevereiro) Republikasaun Lei n.º 3/2004, data 14 fulan abril Lei kona-ba Partidu Polítiku sira Pa ANEKSU (Lei No.2/2016, data 3 fulan Fevereiro) Republikasaun Lei n.º 3/2004, data 14 fulan abril Lei kona-ba Partidu Polítiku sira Partidu polítiku sira estimula no organiza sidadaun sira nia partisipasaun

More information

Ema sarani namutuk tonu-naboot Maromak baa oras ita hanoin hikar loron Na i Yesus sa e baa lale an ITA HADI'A AAN HAMULAK Hutun Sarani: Hariik bele ho

Ema sarani namutuk tonu-naboot Maromak baa oras ita hanoin hikar loron Na i Yesus sa e baa lale an ITA HADI'A AAN HAMULAK Hutun Sarani: Hariik bele ho Ema sarani namutuk tonu-naboot Maromak baa oras ita hanoin hikar loron Na i Yesus sa e baa lale an ITA HADI'A AAN HAMULAK Hutun Sarani: Hariik bele hodi hananu tonu Maromak baa oras makbalin no sarani

More information

11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacost

11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacost 11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacoste Seeds of Life Rezultadu teste adaptivu ba hare natar

More information

REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupa

REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupa REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupasaun nasionál Insidente hamutuk 10 iha Novembru no

More information

Microsoft Word - wjureport125_t

Microsoft Word - wjureport125_t JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL PROVIZAUN ARTIGU 125 KODIGU PROSESU PENAL: LORI IMPLIKASAUN DILEMATIKU BA VITIMA VIOLENSIA DOMESTIKA HO APOIU HUSI: DILI,

More information

Microsoft Word - DISKURSU PPN 13 JUNHO 2018.docx

Microsoft Word - DISKURSU PPN 13 JUNHO 2018.docx Excelentismos - Senhor Prezidente Parlamento Nacional IV Legislatura Sesante Dr. Aniceto Longuinos Guterres Lopes, - Distinto Eis- Deputado/Deputada sira IV lezislatura nian, - Senhor Primeiru Ministru

More information

1 Prevalensia infestasaun trichuris suis ba fahi iha suku Lahane Oriental, posto administrativu nain feto, munisipiu Dili Rezumu Paulina Martins da Cr

1 Prevalensia infestasaun trichuris suis ba fahi iha suku Lahane Oriental, posto administrativu nain feto, munisipiu Dili Rezumu Paulina Martins da Cr 1 Prevalensia infestasaun trichuris suis ba fahi iha suku Lahane Oriental, posto administrativu nain feto, munisipiu Dili Rezumu Paulina Martins da Cruz, 1 Acacio Cardoso Amaral, 2 Lindalva Maria Jeronimo

More information

Referénsia lais ba aplikasaun tékniku xave sira iha manual tékniku CB-NRM Prepara hosi Projetu Jestaun Rekursu Naturál Sustentável Bazeia ba Komunidad

Referénsia lais ba aplikasaun tékniku xave sira iha manual tékniku CB-NRM Prepara hosi Projetu Jestaun Rekursu Naturál Sustentável Bazeia ba Komunidad Referénsia lais ba aplikasaun tékniku xave sira iha manual tékniku CB-NRM Prepara hosi Projetu Jestaun Rekursu Naturál Sustentável Bazeia ba Komunidade República Democrática Timor-Leste Kona-ba Manuál

More information

AtReS - Revista Situasaun - Marsu Tetun Final

AtReS - Revista Situasaun - Marsu Tetun Final REVISTA SITUASAUN MARSU 2013 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA ATENSAUN IHA FULAN IDA NE E: Buatus Grupu 51 Kaer Aikulit at Tensaun Konflitu iha Fronteira Asaun Violénsia entre grupu arte marsiais balu TENDENSIA KONFLITU

More information

Land_Law_tetum_Version_3_change[1]

Land_Law_tetum_Version_3_change[1] LEI Nº /2009 [Preâmbulo] REJIME ESPESIÁL KONA BA DEFINISAUN NA IN BA BENS IMÓVEIS NIAN KAPÍTULU I OBJETU NO DEFINISAUN SIRA Artigu 1.º (Objetu) 1. Lei ida ne e estabelese rejime espesiál ba definisaun

More information

Microsoft Word - jujunepozisaunjsmp_t

Microsoft Word - jujunepozisaunjsmp_t JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL Justice Update June 2009 Abortu Entre Moral no Direitu Umanos Resposta no Klarifikasaun Pozisaun Institusiaonal JSMP ba

More information

Submisaun Luta Hamutuk ba OGE 2011 ba Komisaun C

Submisaun Luta Hamutuk ba OGE 2011 ba Komisaun C INSTITUTUBAPESQUIZA/INVESTIGASAUN,ADVOKASIANOKAMPAÑA Timor LesteInstituteforResearch,AdvocacyandCampaigns Add:RuaGov.CelestinodaSilva Farol,AldeiaLirio,SucoMotael,VeraCruz,Dili EmailAdd:lutahamutuk2005@yahoo.comorlutahamutuk.timorleste@gmail.com

More information

Microsoft Word - SK_TDB_ DEZEMBRU_2014 I _2_.doc

Microsoft Word - SK_TDB_ DEZEMBRU_2014  I _2_.doc JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Baucau Dezembru 2014 Sumáriu prosesu julgamentu kazu iha Tribunál Distritál Baucau- Periódu

More information

Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstra

Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstra Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstratu 10 Inácio Savio Pereira 12, Domingos do C. Pinto

More information

Lina Orientasaun PM ba Orsamentu

Lina Orientasaun PM ba Orsamentu Hosi S. Exelénsia Primeiru-Ministru, Sr. Taur Matan Ruak Loron 07 fulan-juñu tinan 2019 Introdusaun Iha tinan 17 ikus ne e, governu sira tuituir-malu iha ona susesu hodi hametin pás no estabilidade sosiál,

More information

FretilinOGE19-21Dez2018te

FretilinOGE19-21Dez2018te INTERVENCAO FINAL DA BANCADA FRETILIN NA OCASIAO DA VOTACAO FINAL E GLOBAL DA LEI DO OGE 2019 21 Dezembru 2018 Sr. Presidente Parlamento Nacional, Sr. Primeiro Ministro, e Membros do VIII Governo Constitucional,

More information

DISCURSO DE

DISCURSO DE DISKURSU SUA EXELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMÃO NIAN IHA OKAZIAUN APREZENTASAUN PROPOSTA LEI KONA-BA ORSAMENTU RETIFIKATIVU 2012 NIAN Parlamentu Nasional, Díli 11 Outubru 2012 Sua Exelênsia

More information

Aprezentasaun OJE Jan 2011

Aprezentasaun OJE Jan 2011 REPÚBLIKA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE DISKURSU SUA EXELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMÃO IHA OKAZIAUN APREZENTASAUN PROPOSTA LEI KONA-BA ORSAMENTU JERÁL ESTADU BA 2011 PARLAMENTU NASIONÁL 12

More information

República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nas

República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nas República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nasaun Índise Parte 1: Diskursus Primeiru-Ministru...

More information