Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1

Size: px
Start display at page:

Download "Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1"

Transcription

1 Persepsaun husi Inan-Feton sira kona-ba Planeamentu Familiar Iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) RELATÓRIU FINAL 1

2 Heather Wallace, Agostu

3 Persepsaun Husi Inan-Feton sira konaba Planeamentu Familiar iha Distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste) Agradesimentu Hau senti hakraik an los ho komitmentu no jenerosidade husi maluk Timor Leste sira ne ebe kontribui ba susesu iha projeitu ida ne e no ajuda hau hodi halo sai realidade ida. Uluk kna-nain, ba feto maluk sira ne ebe fó sira nia tempu hodi partisipa ho hakarak no nakloke an iha diskusaun grupu ho fókus no exersizu ba mapa isin-lolon nian hau fó agradese bo ot ba imi. Ita-bo ot sira nia lia fuan no lian ema barak mak rona ona husi parte rua hotu, Timor-Leste no Australia, tamba ne e ami hotu hetan biban hodi apriende problema saida mak ita-bo ot sira hasoru. Obrigado ba Amu padre, Lian Nain sira no Chefe Aldeia sira ne ebe ho laran luak fó ona sira nia tempu hodi fahe sira nia persepsaun no fiar ho ami. Ba ekipa Jestaun husi Marie Stopes International Timor-Leste obrigado. Hau agradese tebe-tebes ba ita-bo ot sira nia suporta finansial no lojistikal, no rekuñese katak ita bo ot sira fó dalan mai hau atu ba mai kona-ba relasaun no ligasaun ne ebe ita-bo ot sira harií ona durante tempu ida ne e iha Timor- Leste. Hau nia obrigado espesial ba Nicola Morgan, Marianne Kearney, Agueda Isolina Miranda, Eurico da Costa, Gabriel Yasintus Nahak, Edio da Costa Monteiro Silva no Mario Pinto. Obrigado ba Parteira Florentina da Costa ba ninia ajuda hodi organiza grupu diskusaun ho fókus iha distritu Viqueque. Obrigado mos ba ita-bo ot nia hanoin ne ebe fahe ona ba vida moris parteira nian ida iha Timor-Leste. Ba inan feton sira ne ebe fó lisensa atu hala o diskusaun grupu ho fókus iha sira nia veranda uma nian - obrigado ba itabo ot sira nia jenerosidade no hospitalidade. Obrigado ba Komisaun Tékniku ba Peskiza Humanu nian, Departamentu Peskiza Saúde, Ministériu da Saúde Timor Leste, ba sira nia komentáriu konstrutivu, suporta no lisensa hodi hala o projeitu ne e iha Timor-Leste. Ba Prof. Dr. João Martins husi Universidade Nasional Timor Lorosa e (UNTL) - obrigado ba ita-bo ot nia suporta no anthusiasmu, no espesialmente ba ita bo ot nia rekomendasaun ba Sra. Natalia hodi inklui iha projeitu ida ne e. Natalia Pereira obrigado wain ba ita-bo ot. Ita fó tempu no abilidade hodi hala o diskusaun grupu ho fókus hirak ne e. hau agradese ita-bo ot no ita-bo ot nia kaben ba imi nia laran diak, jenerosidade no hospitalidade ba hau iha Dili. Ba hau nia supervisor akadémiku sira Prof. Dra. Ana Soares no Prof. Dra. Suzanne Belton. Prof. Dra. Ana - Hau fiar katak ita-bo ot maneja difikuldade balun ba hau iha Dili hodi halo projeitu ida ne e kontinua nafatin - obrigado ba ita-bo ot nia suporta, matadalan no hanoin diak iha rai laran. Prof. Dra. Suzane - Ita- bo ot nia anthusiasmu ba peskiza nian hada et ona. Ita-bo ot fó ona ezemplu ida ne ebe inkrivel kona-ba saida mak iha ba inan-feton sira no importante oinsa atu fó sai 3

4 sira nia istória. Hau dala ruma labele atu husu matadalan furak ruma ka rekomendasaun liu husi prosesu ida ne e hau agradese ba ita-bo ot ba ita-bo ot nia tempu, abilidade no sabedoria. Ba Madre Carmelita sira iha Fatu- hada ne ebe tau matan mai hau ho diak no furak wainhira hau iha hela Timor - obrigado ba imi nia laran diak, amizade no hahan sira ne ebe fó isin diak mai hau. Ita-bo ot sira fó santuariu ida ne ebe nakonu ho paz wainhira hau vizita Timor ne ebe hau agradese wain tebes. Persepsaun husi Inan Feton sira konaba Planeamentu Familiar iha distritu Viqueque & Dili (Timor-Leste). Sé: Projeitu ida ne e nudar projeitu kolaborativu ida entre Marie Stopes International Timor-Leste (MSITL) no the Menzies School of Health Research (MSHR) Australia. Projeitu ida ne e hala o ho aprovasaun etikal husi departamentu relevante sira iha Timor-Leste no Australia. Saida: Iha fulan Novembru 2013, ekipa peskiza ne ebe treinadu, kompostu husi membru husi MSITL, UNTL &MSHR, kualia ho feto sira ne ebe ho idade reproduktiva iha distritu Viqueque no Dili, kona-ba Inan Feton sira nia hanoin, persepsaun no mitos kona-ba planeamentu familiar. Ekipa ne e mos kualia ho lian nain balun, chefe aldeia no padre ida iha área hirak ne e, hodi husu kona-ba sira nia persepsaun no fiar. Tamba sá: Hodi husu kona-ba asuntu hirak ne e, ekipa ida ne e hakarak atu identifika fiar saida mak ema kaer iha área hirak ne e iha Timor-Leste. Ida ne e sei ajuda identifika miskonsepsaun saida deit mak ema iha kona-ba planeamentu familiar, nomos atu identifika bareira sira ne ebe inan feton sira hasoru hodi asesu ba planeamentu familiar, ka buat seluk ne ebe presija. Liu husi identifika ba fiar hirak ne e, miskonsepsaun sira, bareira no buat sira ne ebe presija, organizasaun sira hanesan MSITL no sira seluk bele atu asegura katak atendimentu ne ebe sira fórnese hela ne e apropriadu, nesesariu no sustentavel, no ho ida ne e kontribui hodi redúz mortalidade inan iha Timor-Leste. Timor-Leste nudar nasaun ida ne ebe ho Taxa Mortalidade Inan (TMI) ne ebe aás liu iha mundu, ho mortalidade inan hamutuk 557 husi labarik ne ebe moris mai (DHS, 2010). Peskiza global nian hatudu katak mortalidade inan bele redúz até um quartu ( 1/3 ) liu husi maneira asegura asesu ba planeamentu familiar ne ebe ho kualidade (Ahmed et al, 2012). Redúz mortalidade inan iha benefisiu ne ebe kontinua, la os ba deit inan-feton sira, maibe mos ba labarik sira, familia, komunidade no nasaun: 4

5 Feto Saudavel Timor-Leste Saudavel Hatuun TMI Labarik Saudavel Komunidade Saudavel Figura i: Konsekuensia pozitivu husi reduzaun Taxa Mortalidade Inan (TMI) nian Dadus husi Demográfiku no Survey ba Saúde iha Timor-Leste ba tinan 2010 nian hatudu mai ita katak: 31% husi feto kaben nain sira relata kona-ba nesesidade ne ebe la hakonu ba planeamentu familiar nian 34.8% husi feto kaben nain sira hateten katak sira lakohi atu iha oan tan 35.1% husi feto kaben nain sira hateten katak sira hakarak atu adia sira nia oan tuir mai nian até tinan 2 ka liu tan. Aliende hakarak hirak ne e, kuaze metadi husi feto Timor sira ne ebe kaben ona la uza métodu kontrasepsaun modernu ba planeamentu familiar nian, no dehan katak sira laiha intensaun atu uza métodu hanesan ne e iha futuru (DHS, 2010). Buka hatene TAMBA SÁ, sai nudar fókus husi projeitu peskiza ida ne e. Iha ne ebe: Distritu Viqueque no Dili selesionadu nudar fatin ba peskiza ida ne e bazeia ba peskiza uluk no atuál nian ne ebe hala o dadaun iha distritu sira seluk husi organizasaun HAI no CARE, nomos liu husi dalan identifika fatin rurais ne ebe ho uzu kontraseptivu menus no fatin urbana no peri-urbana ne ebe ho uzu kontraseptivu ne ebe aás liu: 5

6 Tabela A: Distribuisaun pursentu ba feto kaben nain sira atuál ho idade husi ho métodu kontarsepsaun ne ebe sira uza hela, Timor-Leste, : Karaterístiku ba antesedente Métodu saida deit Métodu Modernu saida deit Distritu Métodu saida deit Métodu Modernu saida deit Baucau Viqueque Ainaro Ermera Lautem Aileu Manatuto Bobonaro Oecussi Liquica Manufahi Dili Covalima (Referénsia: Demográfiku & Survey Saúde Timor-Leste nian, 2010, p.67). Oinsa: Ami halibur ami nia dadus liu husi: Revizaun Literatura fórmal ida, Diskusaaun grupu ho fókus hamutuk 8 no uza vignette sira(favór hareé iha anexu) involve inan-feton sira hamutuk nain 52 iha fatin 6 ne ebe diferente, Exersizu ba mapa isi-lolon nian rezulta hamutuk mapa isi-lolon 41 hodi uza ba analiza nian, Ema nain ha at (4) ne ebe hetan intervista, kompostu husi lia nain 2, chefe aldeia ida no padre ida. Rezultadu: Peskiza ida ne e hatudu diversidade husi perspektiva sira ne ebe existe entre distritu rua ne e iha Timor-Leste relasiona ho hili ba planeamentu familiar no kontrasepsaun, no identifika bareira oin-oin ne ebe inan-feton sira infrenta wainhira husu kona-ba asuntu hirak ne e. Iha nivel Micro nian, diferensa hirak ne e balun sai evidente entre inan feton sira no sira nia familia sira. Iha nivel médiu nian, difensa ne e sai evidente entre inan feton sira husi fatin jeográfikal ka distritu nian ne ebe diferente, ka husi nivel edukasaun ne ebe diferente, ba fali iha nivel makro nian, diferensa ne e potesialmente eziste entre estadu no igreja, no pozisaun husi parte rua hotu, poder lokal no nasional nian, no pozisaun hirak ne ebe sira rekomenda hela, kompara ho feto sira nia moris loroloron nian. Iha mos pontu diferensa balun relasiona ho tradisaun no modernizasaun, no potensialidade husi buat hirak ne e atu iha impaktu ba eskolha saúde reproduktiva nian no moris feto sira nian sai real liu. Tamba sá mak feto sira hili atu la uza métodu kontrasepsaun modernu nian hodi adia ka para atu iha oan? 6

7 Hili atu asesu no uza métodu kontrasepsaun modernu ne e la os feto ida mak halo ho independente. Maibe, sira nia hili hetan influenza husi sira nia vizaun jerál, iha ne ebe familia, komunidade no tradisaun bele fó sai prioridade ba individu nia hakarak ka nesesidade. Fatores xave ne ebe determina karik feto ida bele ka labele atu asesu no uza planeamentu familiar inklui: La en sira La en sira kadavez iha influensia signifikante ida kona-ba karik feto ida bele asesu no uza métodu kontrasepsaun modernu planeamentu familiar nian. Husi diskusaun maioria ne ebe ami hala o ho inan feton sira, lian nain, chefe aldeia no padre iha área rurais, kuaze hili no desizaun ne e mai husi la en karik sira sei fó lisensa ba sira nia fe en atu asesu no uza métodu modernu planeamentu familiar nian. Inan-feton sira dehan katak atu bo ot oinsa mos sira nia hakarak atu hapara ka adia atu iha oan, sekarik sira nia la en hakarak atu iha oan tan, entaun feto sira nia hakarak sai ignoradu. Inan-feton barak fiar katak sekarik sira nia la en iha kompriensaun bo ot no infórmasaun balun tan kona-ba buat sira ne ebe konseren ho planeamentu familiar, entaun hanoin ida ne e ba iha benefisiu no konsekuensia potensial sira bele rezulta ba la en sira nia hanoin hodi bele sai suportivu ba feto sira hodi asesu no uza métodu modernu planeamentu familiar nian. sekarik ami hakarak atu fó espasu ba ami nia isin rua, ami sei ba iha klinika hodi husu parteira no husu infórmasaun balun ne ebe klaru. Ami sei fó hatene infórmasaun ne e ba ami nia la en. La en hafóin bele deside kona-ba planeamentu familiar partisipante husi Grupu Fókus 1. Inan Feton sira fiar katak la en iha influenza lubuk ida ne ebe fó impaktu ba sira, hanesan hatudu iha diagrama tuir mai ne e: Barlake Feto nian banin sira LA EN Kuñesimentu & Kompriensaun kona-ba planeamentu familiar Fó /la fó lisensa ba feto atu asesu & uza planeamentu familiar 7

8 Figura ii: Diagrama kona-ba influensa ba feto sira nia abilidade atu asesu no uza planeamentu familiar Kompriensaun entre fe en ho La en Desizaun no hili kona-ba métodu kontrasepsaun modernu planeamentu familiar nian iha influenza bo ot ba buat ida ne ebe feto sira bolu dehan understanding, kompriensaun, entre fe en ho la en. Buat ida ne e mai ho komponente balun inklui fahe informasaun nian, kuñesimentu ne ebe iha no kompriensaun psikolojikal nian. Kompriensaun psikolojikal involve deskrisaun ba métodu kontraseptivu tradisional hanesan métodu ne ebe bele hasai no métodu ritmu bazeia ba siklu fertilidade feto ida nian. Signifikamente, Inan-feton sira iha parte jeografikal, idade no nivel edukasaun nian, fiar katak kompriensaun entre fe en ho la en bele adia isin-rua ba tinan barak, no tamba ne e redúz nesesidade ba métodu kontrasepsaun modernu nian. Iha diskusaun ho fornesidor saúde sira seluk iha Timor-Leste, konseptu ida kompriensaun ne e rekuñese nudar buat komplexu, iha ne eba laiha tradusaun simples husi kontextu no sentidu ne ebe Timor oan sira uza hela termu ida ne e, ba konseptu ida ne ebe mak termu ne e bele rekuñese mak ba ema estranjeiru sira. Hodi esplora konseptu ida ne e ba oin, no saida mak enkaixa iha laran, sei rekomenda hela. ida ne e depende deit ba kompriensaun, planu ba relasaun seksual, entre fe en ho la en- ita labele uza (métodu modernu) planeamentu familiar nian no la hetan isin-rua. Ita bele depende ba kompriensaun ida ne e nudar métodu ida ba planeamentu familiar ba tinan 3-4 nia laran partisipante, grupu fókus 8. Banin sira Feto área rurais sira barak, nomos lia nain no chefe aldeia sira, esplika katak feto nia banin sira iha influenza ba feto nia uzu ba planeamentu familiar nian tamba deit pratika ba barlake nian. Barlake nudar obrigasaun kultural ne ebe familia husi la en fó ba feto nia familia ho osan, animal hanesan karau,kuda, osan mean, belak, surik (surik sagradu) no objeitu kultural sira seluk. Alende feto barak dehan katak kompriensaun entre fe en ho la en sai influensia ida ne ebe signifikante duke barlake in termus de númeru no espasu ba oan, no sira kompriende katak barlake labele sai influensa ida ne ebe bo ot, sira nia hahalok no sirkumstansia sira hatudu katak sira halo tuir regra ba kustume barlake nian. Ámbito ba influensa husi barlake nian mos kuaze depende ba kada distritu. Inan feton sira mos kualia sobre presaun familiar nian kona-ba obrigasaun barlake nian ne ebe la hakonu, maibe mos kualia kona-ba hakarak ba sexu oan ne ebe mixu, no halo tuir maneira de tempu, katak, imediatamente depois de hela hamutuk nudar fe en ho la en. 8

9 Númeru oan feto no oan mane ne ebe determinadu ne e importante atu asegura kontinuasaun liña familia nian wanihira iha oan mane sira, no atu asegura dalan rendimentu barlake ba futuru nian mak ona feto sira. Adisionalmente, ida ne e kulturalmente importante ba kazal ida atu labele adia sira nia isin rua depois de oan primeiru. Sekarik sira adia, sei mosu perguntas oin-oin husi banin sira kona-ba fertilidade husi feto sira. Oan feto wainhira bo ot sei produz tan barlake ba familia sira, maibe mane sei hela nafatin iha familia no mantein jerasaun no estatutu familia nian iha futuru. Tamba ne e númeru oan feto ho mane tengke hanesan. Maibe, sekarik oan mane laiha, feto ne e tengke kontinua isin rua hela deit atu nune e sira bele hetan oan mane balun partisipante. Grupu Fókus 3. Inan-feton sira mos esplika katak sekarik sira la hakonu sira nia obrigasaun barlake nian, sekarik sira la produz oan ho sexu ne ebe mixu tuir sira nia hakarak, no sekarik feto sira la prova sira nia fertilidade tuir tempu, ida ne e bele rezulta sira baviolensia doméstika ka abandonadu, ho nune e banin sira sei enkoraja feto nia la en atu hola feto seluk hodi bele hakonu reqerimentu reporduktiva hirak ne e. familia husi mane nian dala ruma husu tamba sá mak sira moris hamutuk ona ba tinan rua maibe seidauk iha oan? Sira dalaruma hanoin hela katak feto ne e la fertil no enkoraja feto ne e nia la en atu buka feto seluk (feto ki ik) partisipante husi Grupu Fókus 8. Inan-feton sira senti iha hela pozisaun ne ebe precária/la seguru; iha parte seluk, hakonu reqerimentu barlake nian fó sira estatutu social no seguransa nian maske potensialmente fó impaktu ho nagtivu ba sira nia saúde, alende ne e husi parte seluk, la hakonu sira nia reqerimentu barlake nian sei tau sira iha risku atu sai ema ne ebe minimalizadu ka ostracism. 9

10 Digrama tuir mai ne e ilustra konsekuensia potensial sira husi feto sira ne ebe hakonu no la hakonu sira nia reqerimentu barlake nian: Obrigasaun Barlake hakonu la hakonu Feto sira hetan estatutu social impaktu negativu ba feto nia saude Oan barak liu Kulturalmente feto sai ostracismu Oan la sufisiente Feto hetan seguransa ba finanseiru Impaktu negativu ba labarik nia saude Finanseiru familia nian la seguru Feto iha risku atu sai abandonadu Feto iha risku ba violensia domestika Mantein tradisaun ematimor nian & hari nasaun Impaktu negativu ba saude komunidade & nasaun nian Feto iha risku husi violensia domestika Seguransa finaseiru nian ba feto Figura iii: Konsekuensia potensial sira ba feto sira hodi hakonu ka lahakonu sira nia reqerimentu barlake nian. Barlake fornese ezemplu ida ne ebe relevante ba disakordu entre tradisaun no modernidade ba feto sira. Konsekuensia posivel sira ne ebe ilustra iha leten destaka kontradiksaun no paradox ne ebe existe ba feto sira iha Timor-Leste agora dadaun. Ho situasaun no kultura nasaun nian ne ebe kontinua ba tranzisaun, ita bele predikte katak hasa e igualidade jéneru, oportunidade no edukasaun ba feto sira bele rezulta hodi hamenus ameansa ba finanseiru ne ebe la seguru, violensia, abandonadu no deslokasaun social nian. Igreja no Estadu Sei falta ba referensia ida ne ebe klaru husi feto sira ba influensia potensial sira kona-ba hili kontrasepsaun nian tantu husi igreja no mos husi estadu. Falta rekuñesimento ida ne e iha nivel - mikro nian ida sai kontrariu ba nivel ida ne ebe luan liu, ambiente nivel-makro ne ebe existe iha Timor Leste, liu husi peskiza lubuk antes nian ne ebe fó sai polítika extensivu husi igreja. Buat ida ne e hatudu iha projeitu liu husi sentimentu feto sira nian hodi forma komponente husi Kompriensaun ne ebe existe entre fe en ho la en, ne ebe refleta doutrina igreja katólika nian ba prátika planeamentu familiar natural nian. Padre no lian nain lokal esplika katak sekarik feto ida rona ba igreja, entaun sira sei la uza métodu kontrasepsaun modernu nia, no kuandu uza duni, igreja sei konsidera nudar sala ida. 10

11 Saida mak feto sira nia persepsaun kona-ba planeamentu familiar ho uzu métodu kontrasepsaun modernu nian? Feto sira identifika númeru konsekuensia positivu balun husi asesu ba no uza métodu modernu ba planeamentu familiar nian, nomos identifika efeitu no mitos balun ne ebe sira kompriende kona-ba métodu modernu hirak ne e. Konsekuensia saúde nian sira Mayoria husi feto sira la kontra ba uzu métodu kontrasepsaun modernu nian, maibe sira barak esplika, liu-liu sira ne ebe husi área rurais, katak sira iha hela pozisaun ida ne ebe sira labele atu atua autonoma no independente hodi asesu ba métodu hirak ne e. Similarmente, feto barak bele halo ligasaun entre konsekuensia saúde nian sira no abilidade hodi asesu ba planeamentu familiar métodu modernu nian, maibe sira esplika katak sira barak mak laiha biban atu tuir prátika sira ne ebe ajuda sira nia saúde reproduktiva tamba sira nia la en sira nia hakarak ka sira nia kompriensaun ba obrigasaun kultural nian. Buat ne e kontrariu ho vizaun lia nain sira nian, ne ebe rekuñese katak feto sira laiha kuñesimentu hodi liga ba saúde ne ebe ladún diak ho númeru oan ne ebe barak. Feto barak identifika katak konsekuensia sira ba benefísiu saúde nian nudar rezultadu ida husi uzu planeamentu familiar ho métodu kontrasepsaun modernu nian, inklui redúz risku ba infeksaun, raan fakar ka mortalidade inan nian. Alende feto sira nia fokus iha mikro, konsekuensia pesoál, sira mos halo ligasaun ne ebe dala ruma sira kompriende sira nia saúde no bem-estar hodi sakrifika liu husi hametin ka mantein kultura no tradisaun ema Timor nian hanesan barlake. Sekarik ita la tuir planeametu familiar, ida ne e la di ak ba feto sira tamba iha impaktu ba sira nia saúde -sekarik ita lakon raan barak, ida ne e la di ak ba ita nia saúde. Sekarik hau mak iha Maria nia fatin (husi vignete), hau sei diskuti ho hau nia la en no tuir planeamentu familiar se la e hau bele hetan risku no dalaruma bele mate. Partisipante, Grupu Fókus 8. Inan- feton sira nia hakarak Inan feton sira iha área peri-urbana no urbana hato o sira nia hakarak atu sai ativu liu iha prosesu fóti-desizaun nian ne ebe afeita ba sira nia fertilidade, sira nia saúde no moris. Feto peri-urbana balun kualia frankamente kona-ba sira nia hakarak hodi tau prioridade ba sira nia saúde no hakarak, maske dalaruma ida ne e sei signifika kontra la en no banin sira nia hakarak no hatudu hahalok desviante. Feto hirak ne e dalaruma bele reprezenta hodi hamosu tranzisaun ida entre buat ne ebe kuñesidu ho tradisional ba buat ne ebe hanaran modernidade. Liberdade Husi diskusaun grupu ho fokus hirak ne e, grupu ida mak fó sai asuntu liberdade nudar benefisiu ne ebe bele kompriende hodi asesu no uza planeamentu familiar ho métodu kontrasepsaun modernu nian. Feto sira ne e identifika planeamentu familiar nudar xave ba feto sira hodi deskansa 11

12 ho livre husi siklu isin-rua nian, no oan ida ba ida seluk. Sira mos esplika katak liberdade husi situasaun hirak ne e sei formese sira oportunidade atu halo atividade sira seluk, hanesan ajuda sira nia la en sira hodi kaer servisu iha to os ka natar. Benefísiu Finansial nian Inan-feton sira husi Peri-urbana no urbana sira partikularmente fó sai benefísiu finansial positivu sira ba uzu métodu kontrasepsaun modernu ba planeamentu familiar nian. Sira esplika katak familia sira presija atu konsidera sira nia abilidade hodi fó han, fó hatais no eduka sira nia oan sira, no sira dehan tan katak abilidade atu limite ka fó espasu ba sira nia oan sai konsiderasaun ne ebe importante. Lia nain husi área urbana nian mos fó hanoin kona-ba konsiderasaun finanseiru nian nudar fatór importante ida wainhira deside atu limite ka fó espasu ba oan. Partisipante balun husi peskiza ne e esplika katak sekarik feto sira la asesu ba planeamentu familiar métodu modernu nian, no nudar rezulta sei iha oan barak, disvantajen no dezafiu ekonomia potensial tuir mai nian bele rezulta ba situasaun violensia domestika nian. Efeitu sira no tempu Ita mos tengke hanoin kona-ba planeamentu familiar atu nune e ita bele livre no halo atividade seluk duke kontinua fó an nafatin Partisipante, Grupu Fókus 1. Kuaze inan feton hotu ne ebe ami kualia ho sira, bele temi planeamentu familiar métodu modernu nian ida ne ebe sira rona ka hatene tiha ona, maibe iha kazu barak sira labele atu esplika oinsa métodu hirak ne e bele prevene konsepsaun ka isin-rua. Métodu injektavel nian sai métodu komún husi métodu sira seluk ne ebe iha ne ebe dala barak sira temi, tantu husi parte idade, nivel edukasaun no fatin jeografiku nian, no métodu IUD sai nudar métodu ne ebe sira ladún temi husi métodu hotu ne ebe iha. Feto urbana sira dala barak temi métodu modernu nian duke feto peri-urbana sira, alende ne e feto sira ne ebe ho nivel edukasaun pasadu iha pré secundária barak mak temi métodu modernu duke feto sira ne ebe ho edukasaun mínimu. Iha feto grupu ki ik ida mak bele temi efeitu potensial balun ne ebe sira kompriende, no tabela tuir mai ne e halibur efeitu hirak ne e nudar persepsaun ne ebe akuradu ka la akuradu : 12

13 Tabela B: Kuñesimentu ne ebe Akuradu no La akuradu ba efeitu potensial sira husi métodu modernu ba planeamentu familiar nian. Métodu kuñesimentu akuradu ba efeitu potensial sira Kuñesimentu la akuradu ba efeitu potensial sira Injeksaun Aumeta bokur Isin baruk Oin halai Ulun moras Hamenus raan fakar Difisil atu isin-rua tan iha futuru ( sei han tempu kleur) Malirin Haklot oan fatin Hamenus raan fakar to o halo oan fatin maran Implant Hamenus raan fakar Difisil atu hetan isin-rua iha futuru IUD Infeksaun Presija limita atividade tamba risku infeksaun nian Tensaun ás So diak deit ba feto sira ne ebe isin lotuk Feto labele halo servisu todan tamba risku IUD sei muda ba mai. Bele kauza mate sekarik muda ba fatin ne ebe sala. Inan feton balun aseita katak sekarik métodu ida ladún diak ba sira entaun sira bele koko fali métodu seluk. Feto balun mos simu konseilu balun atu labele involve iha planeamentu familiar até depois sira hetan oan ida ka liu. Ami nia peskiza sujere ida ne e tamba prova hela ema nia fertilidade, alende hodi hadi ak mitos adisional ne ebe existe kona-ba métodu kontrasepsaun modernu ne ebe sira kompriende atu afeita abilidade hodi hetan isin-rua tan iha futuru. Similarmente, feto sira rekuñese uzu ba ai-moruk tradisional kona-ba saúde reproduktiva no hodi regula sira nia fertilidade, no kualia kona-ba pluralismu ne ebe existe entre atu halo tuir prespektiva biomédiku modernu no tradsional nian, no prátika médiku indijenas nian. Alende feto sira temi kurativu sira husi tardisional, vijinu, kolega no membru familia sira nudar rekursu kuñesimentu potensial kona-ba planeamentu familiar, komún liu iha estudu ida ne e sira temi postu saude sira, sentru saúde, hospital, klínika no parteira sira nudar rekursu ba infórmasaun ne ebe kuñesidu. Saida mak bareira ne ebe sira kompriende ka disvantajen sira husi planeamentu familiar ba métodu kontrasepsaun modernu nian? Iha adisaun ba influenza kultural no familial nian kona-ba asesu no uzu ba planeamentu familiar métodu modernu nian ne ebe diskuti tiha ona iha leten, feto sira hasoru bareira balun husi parte edukasaun, historia, jeográfikal nomos bareira lojistikal nian. Inan feton sira husi estudu ida ne e hatudu literasia ba saúde ne ebe mínimu in termus de moris modernu nian, kompriensaun bio fízikal ba fisioljia no anatomy reproduktiva nian. Reduzaun ba kuñesimentu biomédiku ida ne e sai evidente ba inabilidade hodi esplika funsaun husi planeamentu familiar ba métodu kontrasepsaun modernu nian. Literasia saúde nian ba saúde 13

14 reproduktiva kuaze sai hanesan asuntu ida ne ebe ba feto no mane. Feto sira esplika katak sekarik feto ida labele fó oan tuir sexu ne ebe sira hakarak, entaun mane bele buka fali feto seluk. Ida ne e sujere ba falta de kompriensaun kona-ba konsepsaun. Adisionalmente, infertilidade so diskuti deit in termus de kauza husi feto, dala ida tan hatudu hela kuñesimentu bio fizika moris modernu nian ne ebe menus. Feto barak kompriende katak falta de asesu no infórmasaun saúde reproduktiva nian ne ebe apropriadu bele kontribui ba nivel literasia saúde nian ida ne ebe menus. Feto barak hatene katak falta edukasaun no infórmasaun ba saúde reproduktiva nian nudar bareira ida hodi asesu no uza métodu kontrasepsaun modernu ba planeamentu familiar, no rekuñese ligasaun ida entre bareira ida ne e no isin-rua ne ebe la planeia no inkapasidade husi ema ida atu atinji ninia mehi (nudar ezemplu: remata eskola): Falta Edukasaun/Hamenus asesu ba Informasaun Saude Reproduktiva Hamenus literasia ba Saude nian Hamenus Kunesimentu kona-ba Planeamentu Familiar Aumenta risku ba isin-rua ne'ebe la planeia Inkapasiade hodi hakonu ema ida nia mehi (nudar ezemplu, remata eskola) Figura iv: Konsekuensia posivel ba edukasaun no informasaun saúde reproduktiva nian ne ebe limitadu. Inan fetom husi área rurais no peri-urbana sira kualia mos importansia hodi asesu ba atendimentu saúde reproduktiva ne ebe besik liu ba komunidade nia hela fatin. Feto rurais, lia nain rurais no chefe aldeia ne ebe ami dada lia ho sira, kualia kona-ba importansia husi disponibilidade informasaun ba fe en ho la en iha nivel lokal nian ne ebe sira bele asesu. Buat ida ne ebe importante mos katak informasaun hirak ne e tengke disponivel no aprezenta ho maneira ide ne ebe linguistikamente no kulturalmente apropriadu husi rekursu ida ne ebe sira bele fiar. Abilidade husi rekursu ida ne ebe atu fó sai mensajen iha língua lokal ne ebe kompriende nudar konsiderasaun importante ida kona-ba diak oinsa los mensajen ne e bele simu no fiar. Lian nain sira, chefe aldeia no padre ne ebe ami kualia ho sira fó sai fatores historikal rua ne ebe sira kompriende nudar bareira ba asesu planeamentu familiar nomos limite númeru oan nian. Sira barak mak fiar katak iha oan barak nudar maneira ida hodi troka fila fali membru familia sira ne ebe lakon 14

15 durante tempu Indonesia nian. Adisionalmente, sira kompriende koersaun ne ebe asosiadu ho programa planeamentu familiar ne ebe hala o husi ema Indonesia nian atu sai nudar impedimentu kontempararia ida ba feto sira hodi asesu no uza métodu modernu ba planeamentu familiar. Konklusaun: Timor-Leste iha TMI ida ne ebe aás liu iha mundu. Hodi hatuun taxa ida ne e no hadiak saúde maternal nian nudar prioridade no dezafiu ida ba Timor- Leste, no esensial nudar nasaun ne ebe esforsu ba ninia tarjetu sira ne ebe hatuur tiha ona iha Meta Dezenvolvimentu Miléniu (MDM). Timor-Leste establese ona polítika no inisiativa balun hodi hato o nesesidade prinsipal sira ne ebe existe iha área saúde reproduktiva, maibe provizaun ba atendimentu saúde reproduktiva sei nafatin dezafia no kontroversial. Variedade ida husi bareira sira ne ebe existe iha Timor-Leste laran kona-ba feto hodi asesu no utiliza métodu kontrasepsaun modernu ba planeamentu familiar nian, no diversidade ba persepsaun sira, miskonsepsaun no realidade sira ne ebe existe kona-ba métodu hirak ne e entre feto no mane sira ne ebe ami kualia ona ho sira. Peskiza ida ne e refórsa espesialmente lian husi feto Timor sira, no ilustra diversidade husi persepsaun sira no fiar ne ebe existe iha distritu rua ne e tomak iha Timor- Leste kona-ba kontrasepsaun, planeamentu familiar no saúde reproduktiva. Diversidade hirak ne e mai husi sirkumtansia historiku no jeográfikal nian, maibe diversidade kontemporáriu husi persepsaun hirak ne ebe mosu husi feto sira nia formasaun ba edukasaun, tantu feto ne e hela iha área urbana, periurbana ka fatin rurais, no tantu feto ne e identifika ho tradisional Timor-Leste nian ne ebe kontra ba jeitozu moris nian no valór ne ebe iha ne ebe kobre hanoin modernidade nian. Diversidade iha persepsaun mos existe entre feto sira ne ebe ami kualia ho sira nomos mane sira ne ebe iha kna ar lideransa nian (lian nain, chefe aldeia no padre) ne ebe ami kualia ona ho sira. Inan-feton sira, ho lian ida hamutuk, kualia kona-ba hanoin ba liberdade nian, no sira nia hakarak hodi kontrola sira nia isin-lolon, fertilidade no sira nia moris. Diferensa mosu wainhira diskuti konaba aksaun no hahalok sira, ne ebe kontrariu ho hanoin no sentimentu, hodi hato o hakarak hirak ne e. Feto sira husi área rurais kualia hodi halo tuir ba maneira moris tradisional no kna ar jéneru, alende husi prátika no pozisaun hirak ne e dalaruma sai nudar disvantajen ba sira nia saúde no bemestar. Feto sira husi área peri-urbana kualia kona-ba dezafiu kustume tradisional no kna ar jéneru tradisional atu nune e bele komporta iha maneira autonoma, poder ida, maibe sira mos simu katak buat ne ebe non-konfirmadu ida ne e hatuur sira iha risku ba violensia domestika ka finanseiru no inseguransa social nian. Tensaun ida ne e existe ba feto Timor-Leste entre tradisaun no modernidde fó impaktu tuir mai nian ba feto sira nia hili ba saúde reproduktiva. Inan-feton sira iha limitasaun husi kultura, tradisaun, relijiaun no kolonizasaun, iha tempu presente no pasadu nian. Bareira hirak ne e hatuur iha feto sira nia maneira kona-ba hili atu asesu no uza métodu modernu ba kontrasepsaun inklui estatutu, nivel edukasaun, fatin jeográfikal, prátika kultural no obrigasaun familia nian sira. Saúde reproduktiva fornese nesesidade hodi rekuñese diversidade ne ebe existe iha Timor -Leste, nomos bareira potensial sira no obstaklu ba planeamentu familiar, no fókus hodi rekonsilia asuntu hirak ne e balun, atu nune e feto iha Timor-Leste, sekarik sira hili, sira bele asesu ho apropriadu, tuir tempu no programa sira ne ebe ho kualidade, produtu no atendimentu. Feto sira presija atu hetan suporta hodi hetan edukasaun, independente no dezenvolve podér ba an-rasik nian, sira presija hetan suporta hodi rekuñese sira nia reproduktiva no no direitus humanus, no sira presija hetan suporta wainhira sira negosia tranzisaun ne ebe sei akontese ba sira nia jéneru, kultura no nasaun. Ida ne e importante katak programa sira no 15

16 atendimentu saúde reproduktiva nian la os deit bele asesu jeográfikamente no finansialmente ba feto Timor-Leste nian, maibe ho respeita tomak no informadu husi konsiderasaun kultural iha ambiente provisaun nian husi atendimentu iha komunidade. Rekomendasaun ba Parseiru sira ne ebe servisu ba área Planeamentu Familiar nian iha Timor-Leste: 1. Asegura katak resposta ba programa no atendimentu nian hakonu nesesidade husi xave grupu populasaun nian, no bareira sira (jéneru, fatin no socio-ekonómiku) nian sai menus atu nune e feto sira ne ebe ho risku aás ba mortalidade inan nian ne ebe hakarak atu fó espasu ka limita sira nia isin-rua bele realiza. 2. Asegura evidensia ba baze involvimentu-mane nian ba planeamentu familiar suporta intervensaun sira ba saúde públiku ne ebe serve ba saúde no bem-estar komunidade tomak nian.hakna ar mane sira hodi hanorin sira nia mane maluk sira kona-ba saúde reproduktiva no métodu kontrasepsaun modernu nian. 3. Asegura katak atendimentu, informasaun no edukasaun komunidade nian konsidera aprosimasaun ba kliente-mak sai sentru, no buat hirak ne e kulturalmente no linguistikamente apropriadu. 4. Asegura katak informasaun no edukasaun ba komunidade hato o distinsaun entre mitos no efeitu sira ba métodu modernu nian, nudar estratéjia ida hodi hasa e asesu hotuhotu no redúz buat ne ebe la tuir regra no failansu ba métodu planeamentu familiar nian. 5. Servisu liu husi parsería ho igreja, Ministériu da Saúde no xave parseiru sira hodi dezenvolve aprosimasaun sira hodi hasa e konsiensia ba sistema saúde reproduktiva no asuntu saúde reproduktiva ne ebe luan. 6. Oferese variedade husi métodu kontrasepsaun modernu ba tempu naruk nian atu nune e feto no mane sira bele halo planu ne ebe diak liu ba sira nia familia. 7. Harií kompriensaun pozitivu ne ebe feto sira iha kona-ba impaktu ne ebe familia ki ik sira iha hodi redúz ki ak ba familia, hamenus mortalidade inan ho oan, hasa e feto nia involvimentu iha servisu no komunidade, no fó liberdade ba feto sira. 8. Rekuñese influenza husi banin sira no barlake nian. Diskuti no promove feto nia saúde reproduktiva ho lia nain sira, anciaus sira iha suco, hodi fókus ba fardu barlake nian kona-ba feto no labarik sira nia saúde. 16

17 Referénsia sira: Ahmed, S., Li, Q., Liu, L. & Tsui,A., 2012, Maternal Deaths averted by contraceptive use: an analysis of 172 countries, The Lancet, Vol 380, Jul , pp Dawson, V. & Waters, B. 2013, Health Program Baseline Study; Final Results: Liquica, Ermera & Covalima, Care International Timor-Leste. Demographic and Health Survey (DHS) 2010, National Statistics Directorate (NSD) [Timor-Leste], Ministry of Finance [Timor-Leste] and ICF Macro, 2010, Timor-Leste Demographic and Health Survey , Dili, Timor-Leste: NSD [Timor-Leste] & ICF Macro, accessed July Berthiaume, J., Mercer, M., Thompson, S. & Harrison, M., 2011, An Assessment of Community-Based delivery of Family Planning Services in Timor-Leste, Health Alliance International (HAI), School of Public Health, University of Washington. Detailus ba Kontaktu: Atu hetan informasaun Detailu ka referensia balun kona-ba aspeitu ruma husi projetu ida ne e, favór kontaktu: Heather Wallace, Master of Public Health student, Menzies School of Health Research, Charles Darwin University, heatherandrod@yahoo.com.au; tel Nicola Morgan, In Country Director, Marie Stopes International Timor-Leste, nmorgan@mariestopestl.org. Aprezentasaun ida kona-ba rezultadu peskiza nian iha PowerPoint mos disponivel iha lian Tetum no Inglés atu bele asesu, favór kontaktu Nicola Morgan iha MSITL. 17

18 Apendices: Vignette sira ba Diskusaun Grupu ho Fókus nian Ezemplu Vignette 1: Maria kaben ona ho Joao iha tinan 3 liu ba. Maria nia barlake iha momentu ne eba di ak los, iha karau, bibi no iha mos troka tais no osan iha seremonia refere.familia parte rua husi feto san no uma mane senti kontenti no hakmatek. Maria no Joao iha oan nain tolu no sira sente katak Maromak fó graca duni ba sira.iha momentu fó hahoris ba nia oan ikus nian, Maria lakon raan barak, sai moras no isin mamar durante fulan balun. Nia (Maria) agora senti diak/fórte no bele atu tau matan ba nia oan sira no ajuda sira hodi halimar. Maria nia oan agora tama ba fulan 4 (ha at) no Maria fó susu hela dadaun. Maria la uza kualker fórma planeamentu familiar ida. Ezemplu Vignette 2: Theresa no Abelio iha oan nain 5. Sira nia oan eskola hotu. Sra.Tereza uza kontrasepsaun sona iha kada fulan tolu nian ba tinan balun ona. Thereza nia saúde diak no nia sei iha idade reproduktiva. Nia(Thereza) presija atu la o ba Posto Saúde, ne ebe sei lori tempu naruk hodi hetan sona. Dalaruma aimoruk ba sona nian laiha, ne ebe nia dalaruma la hetan sona no fila deit ba uma. Thereza no Abelio kualia ba malu ona no sira hanoin katak sira iha ona númeru oan ne ebe natón. Ezemplu Vignette 3: Delphina no Jose, sira nain rua ho idade hanesan 17. Sira hasoru malu iha iha tinan ida liu ba iha igreja no sai ona namoradu/namrada ba malu kuaze tinan ida.delphina sei eskola no ajuda nia alin sira hodi kaer servisu iha uma. Nia (delphina) hakarak remata ninia eskola secundária(sma). Jose hakarak hetan servisu nudar kondutór ba ninia subrinho nia mikrolet.delphina no Jose hela iha fatin ne ebe diferente,sira nain rua bele la o hodi to o ba sira ida-idak nia hela fatin. Sira nain rua hanoin katak dalaruma sira sei hola malu/kaben wainhira Delphina remata ona nia eskola (SMA). Sira nain rua nia familia kontenti ho sira nia planu. 18

LHOxfamOJE3May2019te

LHOxfamOJE3May2019te Observasaun no Analiza ba Politika Governu Iha Jeral Estadu La o Hamutuk Dili, 3 Maiu 2019 Outline Prioridade iha livru OJE Objetivu OJE Fontes Finansiamentu OJE Sustentabilidade Fundu Petrolíferu RAEOA-ZEESM

More information

Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby)

Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby) Proteje Ita no Itania bebé. Teste raan iha Ita-nia vizita prenatál primeiru Tetum (Protecting you and your baby) Pamfletu ida-ne'e fó informasaun konaba teste raan (koko raan) ne'ebé baibain oferese no

More information

4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 1/1

4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 1/1 4/17/2019 Titlu Rezultadu Survey konaba Umakain Konsumu Manutolun no Na'an Manu 4/17/2019 Intro Sumariu Hodi Integra hamutuk pratika save konsumu manutolun iha kampana vasinasaun moras manu husi departementu

More information

CBA FAQs_TETUM

CBA FAQs_TETUM MOBILIZASAUN KOMUNITÁRIU Hapara violénsia hasoru feto liuhosi asaun komunitária PERGUNTA SIRA BAIBAIN EMA HUSU (FAQS) SETEMBRU 2017 Pergunta sira baibain ema husu (FAQs) kona-ba Nabilan nia Serbisu Mobilizasaun

More information

ViolasaunAmbientalDec2018pptx

ViolasaunAmbientalDec2018pptx APRENDE HAMUTUK ESPERIÉNSIA AT KONA BA VIOLASAUN LISENSAMENTU AMBIENTÁL HUSI IMPLEMENTASAUN PROJETU BOOT SIRA IHA TIMOR-LESTE Diskusaun Nakloke iha Programa Ita ba Ita LH nia Public Fundraising. Dili,

More information

v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun

v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun v Prezentasaun Sumario a. Introdusaun b. Projeto no Apoio c. Begraun informasaun no fahe informasaun d. Konkluzaun A. Introdusaun Many Hands International nu udar ONG ida nebe mai hahu nia serbisu iha

More information

Microsoft Word - Module III. LIDERANSA.docx

Microsoft Word - Module III. LIDERANSA.docx MODUL III JLIDERANSA Belun Rua No. 5 de Farol PO. Box 472 Telefone: +670 3310 353 www.belun.tl 1 Lideransa iha Organizasaun... 3 A. Jeitu no lalaok lideransa... 4 B. Komunikasaun... 5 C. Transparensia...

More information

InflRD7te.pdf

InflRD7te.pdf Nota Informativa Kona-ba Inflasaun Iha Timor Leste Moda Inflasaun o 2010. Linha Azul iha grafiku ida- - aumentu ida- - uke média iha tinan neen tinan 2011. flasaun. Fátor prinsipál husi inflasaun mak ai-han

More information

La'o Hamutuk aprezentasaun ba ADN 18-Jul-2013 Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu A

La'o Hamutuk aprezentasaun ba ADN 18-Jul-2013 Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu A Papél Sosiedade Sivíl hodi tau matan ba Investimentu Estadu Aprezentasaun husi La o Hamutuk ba Retratu Anuál Ajénsia Nasionál Dezenvolvimentu RDTL nian 18 Jullu 2013 La o Hamutuk Institutu Timor-Leste

More information

Final Relatoriu Peskiza LH iha Suai

Final Relatoriu Peskiza LH iha Suai La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 or +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:

More information

Microsoft Word - EWER Alert - Naktuka - Tetun - Jul 10.doc

Microsoft Word - EWER Alert - Naktuka - Tetun - Jul 10.doc Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtRes) Maiu-Junhu 2010 Atividade TNI indika tensaun tamba demarkasaun fronteira seidauk rezolve iha Oe-cusse 16 Julhu 2010 Sistema AtRes (Sistema Atensaun no Responde

More information

Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Ail

Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Ail Projetu Ai-han Di ak ba Saúde Di ak liu Aileu, Baucau, Bobonaro no Covalima Sumáriu Baseline, Outubru 2018 World Vision-nia funsionariu no PSF iha Aileu demonstra prepara ai-han-super. Foto: Suzy Sainovski/World

More information

ETAN for UNTL

ETAN for UNTL Solidaridade ba Timor Leste husi povo EUA no rai seluk. ETAN no IFET Charlie Scheiner, UNTL, 17 Abril 2009 http://www.etan.org East Timor Action Network/U.S. Rede Aksaun Timor Leste/EUA Hahu 10 Dezembru

More information

Relatóriu Final_EA_LH2018 1

Relatóriu Final_EA_LH2018 1 La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670-3321040 or +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com Website:

More information

Traditional justice workshop report _tetun_

Traditional justice workshop report _tetun_ JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAM PEMANTAUAN SISTEM YUDISIAL RESULTADU REPORTAJEN SORU MUTU KONA BA SISTEMA JUDISIAL FORMAL HO LOKAL Dili, East Timor Juliu 2002 KONA BA JSMP Program pemantaun

More information

Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside

Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside Irlanda Norte ezamemédiku ba susun Ajuda ita atu deside Saida mak kankru susun ne e? 4 Saida mak ezame-médiku ba susun? 5 Rezultadus ezame-médiku ba susun 8 Halo eskolla ida benefísius no riskus posível

More information

World Bank Document

World Bank Document Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized 43480 Timor-Leste s Foin-sa e iha Krize: Analiza Situasional kona ba Opsaun Politika

More information

TransVieira

TransVieira Kandidatu PR Sr. Amorin Vieira Ema hotu iha Timor hakfodak bainhira Sr. Amorin kandidata nia an hanesan Prezidente hodi bele kandidata ho lider sira seluk iha TL. Saida mak sai hanesan motivasaun husi

More information

Lansamentu ba Timor-Leste nia Dokumentu Politika kona ba Fronteiras Maritimas.TETUN_FINAL

Lansamentu ba Timor-Leste nia Dokumentu Politika kona ba Fronteiras Maritimas.TETUN_FINAL DISKURSU SUA ESELÊNSIA, PRIMEIRU-MINISTRU REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE DR. RUI MARIA DE ARAÚJO NIAN BA LANSAMENTU BA TIMOR-LESTE NIA DOKUMENTU POLÍTIKA KONA BA FRONTEIRAS MARÍTIMAS Dili 29 Agostu

More information

Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP)

Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP) Ami-nia Dalan Mak Ba-oin; Sai Forte Hamutuk Hakbi it Sobrevivente Feto-sira husi Violénsia iha Timor-Leste Liu-husi Peskiza Asaun Partisipativu (PAP) Asosiasaun Chega! ba ita (ACbit) Asia Justice and Rights

More information

TLDPMEconomia24Jul2014te

TLDPMEconomia24Jul2014te Komentáriu Sosiedade Sivíl ba Enkontru Timor- Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha 2014 Setór Estratéjiku Ekonómiku 25 Jullu 2014 Konteúdu Introdusaun...1 Dezenvolvolve ekonomia sustentável no ekitavel...2

More information

República Democrática de Timor-Leste

República Democrática de Timor-Leste República Democrática de Timor-Leste Introdusaun Prinsipiu ne ebé durante aplika ba Orsamentu Jeral Estadu presiza tama vigôr no nia implementasaun hahú iha loron 1 fulan Janeiru. Wainhira seidauk vigôr,

More information

7 Teste adaptasaun koto nani iha Timor-Leste Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobia

7 Teste adaptasaun koto nani iha Timor-Leste Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobia 7 Teste adaptasaun koto nani iha Abstratu 1Armindo Moises, Luis Pereira, Antonio do Rego, Abril de Fátima, Amandio da Costa Ximenes, Tobias Moniz Vicente, Luis Fernandes, Apolinario Ximenes, Maria Martins

More information

Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone:

Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone: Foti Liman Hodi Desidi & Dezenvolve Ministério da Administração Estatal Rua Jacinto Cândido Dili, Timor-Leste Phone: 3317202 E-mail: komunikasaun@estatal.gov.tl Suporta hosi: Programa Apoiu Governasaun

More information

REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insi

REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insi REVISTA SITUASAUN FEVREIRU-MARSU 2019 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) estabelese ona iha tinan 10 liu ba, hala o servisu monitorizasaun insidente violénsia ne ebé akontese loro-loron iha teritoriu

More information

DebateRai2Julhu2012

DebateRai2Julhu2012 Rede ba Rai Sekretariadu, Fundasaun Haburas, Rua Celestino da Silva, Farol, Dili- Timor-Leste Email: redebarai@gmail.com Telemovel: +670 7922648 Rede ba Rai nudár mahon ba Organizasaun besik 20 ne ebé

More information

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: no

La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: no La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 3321040 no +670 7234330, email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org

More information

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE ANALIZE SITUASAUN # 1 JOVEN FETO AGRIKULTÓR SIRA UNITED NATIONS DEVELOPMENT GROUP ASIA AND THE PACIFIC for more information or to request another copy

More information

11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacost

11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacost 11 Efeitu adaptasaun hare variedade lokál mean ba klima no ambiente Abstratu Tobias Moniz Vicente, 14 Robert Williams Seeds of Life, 15Myrtille Lacoste Seeds of Life Rezultadu teste adaptivu ba hare natar

More information

Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy

Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik iha Timor-Leste: Konkluzaun sira husi Programa Nabilan nia Estudu Baze Sumáriu Relatóriu Australian Embassy Timor-Leste Komprende Violénsia Kontra Feto no Labarik

More information

Microsoft Word - PN 08 - National Security Policy-Making and Gender _Tetum_.d

Microsoft Word - PN 08 - National Security Policy-Making and Gender _Tetum_.d Nota Prátika 8 Jéneru no Pakote Matéria RSS Halo Polítika kona-ba Seguransa Nasionál no Jéneru KONTEÚDU Tanba sá mak jéneru ne e importante ba polítika seguransa nasionál? Oinsá mak bele integra jéneru

More information

LIA ULUK

LIA ULUK ESTATUTU FFS LIA DAULUK Fundasaun Foin Sãe ne ebé ho lia badak FFS ne e orgaun Juventude ne ebé maka moris iha tinan 2011. Uluk nanain Juventude ne ebé iha inisiativu atu organiza povu Timor Leste hola

More information

Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-di

Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-di Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) ALERTA Preokupasaun Komunidade Naktuka liga ho Lia nain ne ebé Ema Deskuñesidu Oho Mate iha Fronteira Sub-district Nitibe, District Oecussi Janeiru 2013 Durante

More information

Microsoft Word - judecsetesarailos_t

Microsoft Word - judecsetesarailos_t JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL Justice Update Periodu : Dezembru 2009 Pubikasaun : Dezembru 2009 Railos Hetan Sentensa Tinan 2 Fulan 8 Tanba Simu no

More information

Microsoft Word - SP Rede ba Rai Version for Members - reduced.docx

Microsoft Word - SP Rede ba Rai Version for Members - reduced.docx Planu&Estratéjiku&Rede&ba&Rai& 2015"2018 2 Konteúdu Introdusaun*...*3 Istoria*Rede*ba*Rai*...*3 Planu*Estratejiku*2015* *2018*...*5 Observasaun*Forsa*no*Limitasaun*Prosesu*Planu*Estratéjiku*...*6 Estrutura*Relatoriu*Ida*Ne

More information

Lei Tributaria fo vantajem barak liu ba kompania no emprezariu: Bainhira los mak fos bele baratu

Lei Tributaria fo vantajem barak liu ba kompania no emprezariu: Bainhira los mak fos bele baratu s INSTITUTU BA PESQUIZA/INVESTIGASAUN, ADVOKASIA NO KAMPAÑA Timor-Leste Institute for Research, Advocacy and Campaigns Add: Rua Gov. Celestino da Silva-Farol, Aldeia Lirio, Suco Motael, Vera Cruz, Dili

More information

ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120

ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120 ReJistrasaun Rai iha Timor-Leste REJISTRASAUN RAI iha Timor-Leste Análiza ba impaktu husi Sistema Nacionál de Cadastro (SNC) 120 Rede ba Rai (RbR) Copyright 2019 Rede ba Rai kompostu husi organizasaun

More information

REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupa

REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupa REVISTA SITUASAUN NOVEMBRU - DEZEMBRU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN Insidente liga ba joven no arte marsiais sai númeru a as no sai preokupasaun nasionál Insidente hamutuk 10 iha Novembru no

More information

LHSubPNOJE2018te

LHSubPNOJE2018te La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitoriza no Analiza Dezenvolvimentu Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel : +670 332 1040 Email : laohamutuk@gmail.com Sítiu : www.laohamutuk.org

More information

Microsoft Word - wjureport125_t

Microsoft Word - wjureport125_t JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL PROVIZAUN ARTIGU 125 KODIGU PROSESU PENAL: LORI IMPLIKASAUN DILEMATIKU BA VITIMA VIOLENSIA DOMESTIKA HO APOIU HUSI: DILI,

More information

Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideran

Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideran Introdusaun Prémiu Nutrisaun Prezidente Prémiu Nutrisaun Lideransa Nasionál 2015 Atu fó rekoñesimentu, motivasaun no inspirasaun ba serbisu no lideransa nutrisaun di ak, Sua Eselénsia Prezidente Repúblika

More information

INSTITÚTO DO PETRÓLEO E GEOLÓGIA INSTITUTO PÚBLIKU (IPG-IP) ANÁLISE PERIGOSIDADE TSUNAMI IHA TIMOR LESTE UTILIZAUN DADOS DETERMINISTIK FELIX JANUARIO

INSTITÚTO DO PETRÓLEO E GEOLÓGIA INSTITUTO PÚBLIKU (IPG-IP) ANÁLISE PERIGOSIDADE TSUNAMI IHA TIMOR LESTE UTILIZAUN DADOS DETERMINISTIK FELIX JANUARIO INSTITÚTO DO PETRÓLEO E GEOLÓGIA INSTITUTO PÚBLIKU (IPG-IP) ANÁLISE PERIGOSIDADE TSUNAMI IHA TIMOR LESTE UTILIZAUN DADOS DETERMINISTIK FELIX JANUARIO GUTERRES JONES P a g e DIVISAUN RISKU GEOLOJIKU 2019

More information

Microsoft Word - Trimester Nasional - TETUM _ Final_ 14 Aug 2013

Microsoft Word - Trimester Nasional - TETUM _ Final_ 14 Aug 2013 ANALIZAA POTENSIÁL KONFLITU Trimestre XII Outubru 20122 to o Janeiru 2013 Monitorizasaunn programa AtReS (Atensaun no Responde Sedu) ba relatoriu Trimester XII, ne ebé kobre periodu Outubru 2012 to o Janeiru

More information

Microsoft Word - MAHEIN_33_OK.doc

Microsoft Word - MAHEIN_33_OK.doc Introdusaun Mahein Nian Lian Nú. 33, 27 Abril 2012 Serbisu Polisia Tránzitu no Siguransa Rodoviária 1 Serbisu polisia tranzitu no siguransa rodoviária (parajen, hein kareta fatin) hanesan serbisu ne ebé

More information

VALORIZA AGRIKULTOR SIRA NIA LIAN NO SIRA NIA MATENEK!

VALORIZA AGRIKULTOR SIRA NIA LIAN NO SIRA NIA MATENEK! VALORIZA AGRIKULTÓR SIRA-NIA LIAN NO SIRA-NIA MATENEK Relatóriu Konsultasaun ho Agrikultór-sira Relatóriu husi: Institutu Timor-Leste ba Monitorizasaun no Analiza Dezenvolvimentu Agostu 2011 i VALORIZA

More information

Microsoft Word - jujunepozisaunjsmp_t

Microsoft Word - jujunepozisaunjsmp_t JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL Justice Update June 2009 Abortu Entre Moral no Direitu Umanos Resposta no Klarifikasaun Pozisaun Institusiaonal JSMP ba

More information

Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan : AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS

Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan : AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS Estratejia Parseria País: Timor-Leste, tinan 2011 2015 AVALIASAUN SETÓR (SUMÁRIU): FINANSAS 1 Mapa Dalan iha Setór ne e 1. Dezempeñu, Problema, no Oportunidade sira iha Setór ne e a. Atividade bankáriu

More information

REVIZAUN ESTRATÉJIKU TIMOR-LESTE PROGRESU NO SUSESU ATU ALKANSA OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU SUSTENTÁVEL 2 Tau matan ba ita-nia futuru Centre of Studies f

REVIZAUN ESTRATÉJIKU TIMOR-LESTE PROGRESU NO SUSESU ATU ALKANSA OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU SUSTENTÁVEL 2 Tau matan ba ita-nia futuru Centre of Studies f REVIZAUN ESTRATÉJIKU TIMOR-LESTE PROGRESU NO SUSESU ATU ALKANSA OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU SUSTENTÁVEL 2 Tau matan ba ita-nia futuru Centre of Studies for Peace and Development (CEPAD) Timor-Leste no Johns

More information

LH konaba PAN Fome Zero

LH konaba PAN Fome Zero La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua dos Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 1040 email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org

More information

AtReS - Revista Situasaun - Marsu Tetun Final

AtReS - Revista Situasaun - Marsu Tetun Final REVISTA SITUASAUN MARSU 2013 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA ATENSAUN IHA FULAN IDA NE E: Buatus Grupu 51 Kaer Aikulit at Tensaun Konflitu iha Fronteira Asaun Violénsia entre grupu arte marsiais balu TENDENSIA KONFLITU

More information

Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa

Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa Sobrevive Iha Impunidade Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa SOBREVIVE IHA IMPUNIDADE Istória Feto sira ne ebé la hetan nafatin Justisa Edisaun Daruak, Fevereiru 2018 Ekipa Hakerek Na in

More information

Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e sup

Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e sup Fabrika Semente iha Caisido Distritu Baucau: Oportunidade no Ameasa? Mahein Nia Lian Nú. 79, 09 Juñu 2014 Relatoriu Fundasaun Mahein Nia Lian ne e suporta husi povu Amerikanu liu husi Ajénsia Estadus Unidus

More information

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holl

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holl Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holly Schauble 4 Fotografia: Membru komunidade iha Tutuala

More information

Microsoft Word - ARKTL Constitution_Tetun.doc

Microsoft Word - ARKTL Constitution_Tetun.doc Anexu 2 ASOSIASAUN RADIO KOMUNIDADE TIMOR-LESTE (ARKTL) ASOSIASAUN RADIO KOMUNIDADE TIMOR LESTE (ARKTL) KONSTITUISAUN KÁPITULU Artígu 1 NARAN, STATUTA NO FATIN 1.1. Organizasaun nia naran: Organizasaun

More information

FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé t

FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé t FIXA INFORMASAUN 2016 BA PÚBLIKU Timor-Leste la husu liu husi nia direitu tuir Lei Internasional. SAIDA MAK FRONTEIRAS MARÍTIMAS? Nasaun sira ne ebé tasi haleu (kosteiru) iha direitu atu determina sira-nia

More information

BriefingBankadaDez2018te

BriefingBankadaDez2018te PIB Petróleu PIB Naun-petróleu 2013 2014 2015 2016 $4,234 (75%) $1,415 (25%) $2,591 (64%) $1,454 (36%) $1,496 (48%) $1,609 (52%) $820 (33%) $1702 (67%) Produtivu (agric.& manuf.) $306 $310 $294 $305 Reseita

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL Aktualizasaun Justica Periodo : Maiu 2008 Edisaun:... /2008 Perspektiva Legal Konaba Klemensia Prefasiu Iha loron 23 Abril

More information

Alkatiri4Feb2013en

Alkatiri4Feb2013en INTERVENSAUN IHA ABERTURA DEBATE LEI OJE 2013 SEKRETÁRIU-JERÁL FRETILIN NO DEPUTADU, HODI BANKADA PARLAMENTÁR FRETILIN NIA NARAN KOMBATE KIAK NO HATUUN INFLASAUN NU UDAR PEDRA-DE-TOQUE HODI LAO BA DEZENVOLVIMENTU

More information

Rezumu Politika_Cover_Tetun_Belun

Rezumu Politika_Cover_Tetun_Belun Dinámika Konflitu no Violénsia Liga ba Artes Marsiais iha Timor Leste ONG Belun Rezumu Politika Maiu 2014 Dokumentu ida ne e produz husi programa DAME (Democracy and Development in Action through the Media

More information

Submisaun Luta Hamutuk ba OGE 2011 ba Komisaun C

Submisaun Luta Hamutuk ba OGE 2011 ba Komisaun C INSTITUTUBAPESQUIZA/INVESTIGASAUN,ADVOKASIANOKAMPAÑA Timor LesteInstituteforResearch,AdvocacyandCampaigns Add:RuaGov.CelestinodaSilva Farol,AldeiaLirio,SucoMotael,VeraCruz,Dili EmailAdd:lutahamutuk2005@yahoo.comorlutahamutuk.timorleste@gmail.com

More information

Taka lakuna jerasaun iha Timor-Leste: Oinsá mak programa kriativu bele kontribui 5 Amy Stevenson, Kim Dunphy, Cesario de Lourdes & Ildefonso da Silva

Taka lakuna jerasaun iha Timor-Leste: Oinsá mak programa kriativu bele kontribui 5 Amy Stevenson, Kim Dunphy, Cesario de Lourdes & Ildefonso da Silva Taka lakuna jerasaun iha Timor-Leste: Oinsá mak programa kriativu bele kontribui 5 Amy Stevenson, Kim Dunphy, Cesario de Lourdes & Ildefonso da Silva Introdusaun Artigu ida-ne'e esplora dezafiu ida-ne'ebé

More information

PROSESU PAGAMENTU BA IDOZUS NO NIA POTENSIALIDADE BA KONFLITU Relatóriu Polítik

PROSESU PAGAMENTU BA IDOZUS NO NIA POTENSIALIDADE BA KONFLITU Relatóriu Polítik Relatóriu Polítika IX Rua No. 5 de Farol PO Box 472 Dili, Timor-Leste +670-331-0353 www.belun.tl Dili, 18 Dezembru 2014 Autór: Constantino da Conçeição Escollano Brandão Costa Ximenes Editór Sira: Hannah

More information

IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Es

IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Es IPG descobre kauza husi Rai Halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro, no Dili-Loes Autores: Jose Soares Nano (Especialista iha Estruktura Jeolojia), Luis Teofilo da Costa (Especialista

More information

Backup_of_ALOLA ANNUAL REPORT 2015 DRAFT Kinta tetum

Backup_of_ALOLA ANNUAL REPORT 2015 DRAFT Kinta tetum 2015 RELATÓRIO ANUAL Fundasaun Alola Advokasia Promove Feto Nia Direitu Umanu FUNDASAUN ALOLA Strong Women Strong Nation - Feto Forte Nasaun Forte FETO TIMOR-LESTE IHA STATUS IGUAL IHA ASPEITU MORIS HOTU-HOTU

More information

!! ```` HAKOTU EPIDEMIA TABAKU STRATEGIA IDA BA KONTROLA TABAKU PLANU AKSAUN ALIANSA NASIONAL ANTI TABAKU (ANAT) 19 NOVEMBRO 2015! 1

!! ```` HAKOTU EPIDEMIA TABAKU STRATEGIA IDA BA KONTROLA TABAKU PLANU AKSAUN ALIANSA NASIONAL ANTI TABAKU (ANAT) 19 NOVEMBRO 2015! 1 ```` HAKOTU EPIDEMIA TABAKU STRATEGIA IDA BA KONTROLA TABAKU PLANU AKSAUN ALIANSA NASIONAL ANTI TABAKU (ANAT) 19 NOVEMBRO 2015 1 TABULA KONTEUDU INTRODUSAUN..3 VISAUN NO PAPEL.. 4 DESAFIU SIRA: TODAN TAMBA

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projet

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projet JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU SUBMISAUN PENSAUN MENSÁL VITALÍSIA: Projetu Lei Nú. 5/III no Projetu Lei Nú. 9/III kona-ba Pensaun Mensál Vitalísia ba

More information

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016_

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016_ DISKURSU HOSI ESELÉNSIA PRIMEIRU-MINISTRU REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE, DR. RUI MARIA DE ARAÚJO, IHA BIBAN APREZENTASAUN PROPOSTA LEI ORSAMENTU JERÁL ESTADU BA 2016 Parlamentu Nasionál Loron 1, fulan

More information

16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia

16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia 16 Projetu edukativu Pastorál Juveníl Inspetoria nian Filhas de Maria Ausiliadora Inspetoria S. Maria D. Mazzarello TIN Timor - Indonézia ESKOLA Ambiente ne ebé dezenvolve matenek ne ebé sira iha tuir

More information

ALOLA ANNUAL REPORT 2018 TETUM Final FOR pRINTING eDITING VERS.cdr

ALOLA ANNUAL REPORT 2018 TETUM Final FOR pRINTING eDITING VERS.cdr Fundasaun ALOLA Relatório anual FUNDASAUN ALOLA - Strong Women Strong Nation FETO TIMOR-LESTE IHA STATUS IGUÁL IHA ASPEITU MORIS HOTU-HOTU (Asesu, partisipasaun, papél iha halo desizaun, goza benefísiu

More information

República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Tim

República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Tim República Democrática de Timor Leste Ministério da Agricultura e Pescas Sistema Fini Nasionál ba Variedade Ne ebé Lansa Fornese familia agrikultór Timor Leste ho asesu ne ebé siguru ba fini kualidade di

More information

Microsoft Word - RevSit Marsu 2014_Final_Tetun.doc

Microsoft Word - RevSit Marsu 2014_Final_Tetun.doc REVISTA SITUASAUN MARSU 2014 ASUNTU NE EBÉ PRESIZA TAU ATENSAUN u PNTL na in rua (2) hetan kanek wainhira halo atuasaun ba grupu KRM PNTL na in rua (2) hetan kanek wainhira halo atuasaun ba grupu Konsellu

More information

13 Testu adaptivu aihoris Trigu no Barley iha Timor-Leste periodu Abstratu Apolinario Ximenes 16 Luis Pereira, 17 Brian Monaghan 2,,Robert W

13 Testu adaptivu aihoris Trigu no Barley iha Timor-Leste periodu Abstratu Apolinario Ximenes 16 Luis Pereira, 17 Brian Monaghan 2,,Robert W 13 Testu adaptivu Trigu no Barley iha Timor-Leste periodu 2013-2016 Abstratu Apolinario Ximenes 16 Luis Pereira, 17 Brian Monaghan 2,,Robert Wiliams 2 Aihoris trigu (Wheat & Barley) Triticum aestivum L.Hordeum

More information

Relatoriu Observasaun Eleisaun Prezidente 20 Marsu 2017 Final

Relatoriu Observasaun Eleisaun Prezidente 20 Marsu 2017 Final Relatóriu Monitorizasaun Insidente Violénsia Eleitorál iha Eleisaun Prezidensiál 2017 Sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) Dokumentasaun NGO Belun, Kampaña no Eleisaun Prezidensiál, 20 Marsu 2017.

More information

Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial G

Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial G Fronteiras Marítimas iha Tasi Timor Kay Rala Xanana Gusmão Xefe Negosiador ba Delimitasaun Definitiva Fronteiras Marítimas no Reprezentante Espesial Governu ba Asuntus Petroleu 1 Istória Badak Tasi Timor

More information

Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstra

Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstra Sistema halo to os uza modelu liña no espésies leguminosa (foremungu no forekeli) ba produsaun hare rai maran lokál fatumasin (oriza sativa, L) Abstratu 10 Inácio Savio Pereira 12, Domingos do C. Pinto

More information

1 Prevalensia infestasaun trichuris suis ba fahi iha suku Lahane Oriental, posto administrativu nain feto, munisipiu Dili Rezumu Paulina Martins da Cr

1 Prevalensia infestasaun trichuris suis ba fahi iha suku Lahane Oriental, posto administrativu nain feto, munisipiu Dili Rezumu Paulina Martins da Cr 1 Prevalensia infestasaun trichuris suis ba fahi iha suku Lahane Oriental, posto administrativu nain feto, munisipiu Dili Rezumu Paulina Martins da Cruz, 1 Acacio Cardoso Amaral, 2 Lindalva Maria Jeronimo

More information

Graphic2

Graphic2 KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU SIVÍL NO POLÍTIKU KONVENSAUN INTERNASIONÁL KONA-BA DIREITU SIVÍL NO POLÍTIKU Tradusaun La Ofisial KONVENSAUN INTERNASIONÁL DIREITU SIVÍL NO POLÍTIKU Adotadu no

More information

Justisa ba Timor-Leste Nafatin Obrigasaun Internasional

Justisa ba Timor-Leste Nafatin Obrigasaun Internasional La o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Desenvolvimentu I/1a Rua Mozambique, Farol, Dili, Timor-Leste Tel: +670 332 5013 email: info@laohamutuk.org Website: www.laohamutuk.org Justisa

More information

PRELIMINARY STATEMENT TETUM

PRELIMINARY STATEMENT TETUM Misaun Observasaun Eleitoral husi Uniaun Europeia TIMOR-LESTE, Eleisaun Prezidensial no Lejislativa, 2017 DEKLARASAUN PRELIMINARIU DAHULUK 22 Marsu 2017 Timor-Leste organiza eleisaun prezidensial ne ebé

More information

World Bank Document

World Bank Document Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized FETO AGRIKULTÓR IHA TIMOR-LESTE: Hadi a Lakuna Produtividade UN Women Timor-Leste no

More information

OJE 2014 no ligasaun ba Ekonomia TL

OJE 2014 no ligasaun ba Ekonomia TL Liu 50% povu moris iha liña pobreza nia okos. 80% povu hela iha area rurais, moris ho agrikultura subsistensia. Liu 1,500 labarik ho idade menus tinan lima mate kada tinan husi kondisaun bele prevene maizumenus

More information

Secretariado Devisão Relações Publicas, Audiovisual e Documentação Agenda N 0 160/II Reuniaun Plenária Extraordinaria Kinta-feira, 15 de Janeiro de 20

Secretariado Devisão Relações Publicas, Audiovisual e Documentação Agenda N 0 160/II Reuniaun Plenária Extraordinaria Kinta-feira, 15 de Janeiro de 20 Secretariado Devisão Relações Publicas, Audiovisual e Documentação Agenda N 0 160/II Reuniaun Plenária Extraordinaria Kinta-feira, 15 de Janeiro de 2009 Sesaun Plenária ba loron ohin nian, preside husi

More information

Microsoft Word - SK_TDB_ DEZEMBRU_2014 I _2_.doc

Microsoft Word - SK_TDB_ DEZEMBRU_2014  I _2_.doc JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Baucau Dezembru 2014 Sumáriu prosesu julgamentu kazu iha Tribunál Distritál Baucau- Periódu

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Suai Juñu 2019 Afirmasaun: Sumáriu Kazu ne e deskreve faktu sira no prosesu iha tribunál

More information

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Sumáriu Kazu Tribunál Distritál Oe-Cusse Maiu 2015 Sumáriu prosesu julgamentu kazu iha Tribunál Distritál Oe-Cusse Periódu

More information

Microsoft Word - JSMPSubmisaunindultubaMoJOct_t

Microsoft Word - JSMPSubmisaunindultubaMoJOct_t JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA DE MONITORIZAÇÃO DO SISTEMA JUDICIAL Poder Prezidensiál ba Indultu no Hamenus Sentensa: Persiza Lei ida Ne ebé Klaru 1. Introdusaun Submisaun JSMP ba Ministériu

More information

Remembering the past Final Tetum

Remembering the past Final Tetum TIMOR-LESTE HANOIN-HETAN PASADU Rekomendasaun sira atu harii ho efikás Programa Nasionál ba Reparasaun no Institutu Públiku ba Memória Publikasaun Amnesty International Publikasaun dahuluk iha Fevereiru

More information

Microsoft Word - DISKURSU PPN 13 JUNHO 2018.docx

Microsoft Word - DISKURSU PPN 13 JUNHO 2018.docx Excelentismos - Senhor Prezidente Parlamento Nacional IV Legislatura Sesante Dr. Aniceto Longuinos Guterres Lopes, - Distinto Eis- Deputado/Deputada sira IV lezislatura nian, - Senhor Primeiru Ministru

More information

Konta Jeral Estadu 2011

Konta Jeral Estadu 2011 DISKURSU SUA EXELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU KAY RALA XANANA GUSMAO NIAN IHA OKAZIAUN DEBATE KONA-BA KONTA JERAL ESTADU NIAN 2011 Parlamentu Nasional, Díli 11 Dezembru 2012 Sua Exelênsia Señor Prezidente Parlamentu

More information

Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai

Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai Tema Liturjia domingu ikus Kuarezma nian konvida ita atu kontempla Maromak ne ebé, tan domin, tuun mai hasoru ita, fahe ita-nia umanidade, halo An sai ema nia atan, husik ema oho Nia atu manán egoízmu

More information

FretilinOGE19-21Dez2018te

FretilinOGE19-21Dez2018te INTERVENCAO FINAL DA BANCADA FRETILIN NA OCASIAO DA VOTACAO FINAL E GLOBAL DA LEI DO OGE 2019 21 Dezembru 2018 Sr. Presidente Parlamento Nacional, Sr. Primeiro Ministro, e Membros do VIII Governo Constitucional,

More information

9 Subsidiu ba idozu: Hare e fali politika cash transfer 1 nao- kondisional iha Timor-Leste Antisidente Peskiza Therese Nguyen Thi Phuong Tam Nudar est

9 Subsidiu ba idozu: Hare e fali politika cash transfer 1 nao- kondisional iha Timor-Leste Antisidente Peskiza Therese Nguyen Thi Phuong Tam Nudar est 9 Subsidiu ba idozu: Hare e fali politika cash transfer 1 nao- kondisional iha Timor-Leste Antisidente Peskiza Therese Nguyen Thi Phuong Tam Nudar estadu demokratiku post konflitus, Timor-Leste (TL) sei

More information

««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no G

««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no G ««free ««gratis ««free ««gratis ««free ««gratis ««Buletin La o Hamutuk Vol. 19, No. 1 Maiu 2018 Parabens ba Povu Timor-Leste no Membru Parlamentu no Governu VIII La o Hamutuk hakarak hato o parabens ba

More information

Edisaun I/2016 BOLETIN PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA (PDHJ) PROMOVE NO PROTEJE DIREITOS HUMANOS NO PROMOVE GOVERNASAUN DI AK

Edisaun I/2016 BOLETIN PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA (PDHJ) PROMOVE NO PROTEJE DIREITOS HUMANOS NO PROMOVE GOVERNASAUN DI AK Edisaun I/2016 BOLETIN PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA (PDHJ) PROMOVE NO PROTEJE DIREITOS HUMANOS NO PROMOVE GOVERNASAUN DI AK PDHJ Públika Rejultadu Inisiu Monitorizasaun Ba Implementasaun Projetu

More information

Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e

Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e Tema Liturjia domingu da-22 propoin mai ita reflesaun kona-ba Ukun-fuan. Maromak hakarak ema nia realizasaun no moris nakonu no, iha sentidu ida-ne e maka nia propoin Ninia Ukun-fuan. Maromak nia Ukun-fuan

More information

Journal JICA CBNRM, Vol 1/ Publikasaun 4/ Fevereriu 2018 Seremonia Tara Bandu PLUP no Implementasaun Regulamentu Suco Planu Participatoriu Uja Rai (PL

Journal JICA CBNRM, Vol 1/ Publikasaun 4/ Fevereriu 2018 Seremonia Tara Bandu PLUP no Implementasaun Regulamentu Suco Planu Participatoriu Uja Rai (PL Journal JICA CBNRM, Vol 1/ Publikasaun 4/ Fevereriu 2018 Seremonia Tara Bandu PLUP no Implementasaun Regulamentu Suco Planu Participatoriu Uja Rai (PLUP) kompleta ona projeitu suco hitu (7). Atu inagura

More information

República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nas

República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nas República Democrática de Timor-Leste Orsamentu Geral Estadu 2016 Aprovadu Panorama Orsamental Livru 1 Sai sidadaun diak, sai heroi diak ba ita nia nasaun Índise Parte 1: Diskursus Primeiru-Ministru...

More information

Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu

Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu Tema Liturjia domingu daruak Adventu nian hato o apelu ida atu hasoru malu hikas ho Maromak, ba konversaun. Husi nia parte, Maromak nafatin prontu atu oferese ba ema mundu foun liberdade nian, justisa

More information

Microsoft Word - TL Econ & Social Brief Final-tetum-jg.doc

Microsoft Word - TL Econ & Social Brief Final-tetum-jg.doc Agostu 2007 Grupu Banku Mundial no Banku ba Dezenvolvimentu Asiatiku nian mak prepara, liu husi konsultasaun ho Parseiru Dezenvolvimentu sira LAOS TRADUSAUN OFISIAL. KARIK IHA DUVIDA RUMA, FAVOR KONSULTA

More information

Microsoft Word - BOLETIN EDISAUN I 2015.docx

Microsoft Word - BOLETIN EDISAUN I 2015.docx B O L E T I N Edisaun 01/2015 PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA (PDHJ) PROMOVE NO PROTÉGE DIREITOS HUMANOS NO PROMOVE BOA-GOVERNASAUN Adjuntos Provedor Simu Tomada de Posse Iha PN Dili Prezidente

More information